Pretraga

AI, suradnik ili konkurencija? Tri načina na koje umjetna inteligencija može stvoriti održivi krajobraz

A- A+

Različite nove tehnologije koje su se pojavljivale tijekom povijesti izazivale su nemir u javnosti. Trenutno najnoviji iskorak u tehnologiji, umjetna inteligencija, postavlja pitanja i donosi strahove koji su se i ranije javljali kada su se pojavljivale potpuno nove tehnologije. Svejedno, utjecaj i primjenjivost AI-ja sve su više rašireni i koraka unazad nema. Jedan od recentnih dosega umjetne inteligencije odnosi se na generiranje održivog krajobraza, kojem se teži prilikom planiranja novih prostora. Treba li se korak ‘unatrag’ tražiti ili ovaj tehnološki korak trebamo slaviti, kao što smo slavili mašine, telefone i tiskarski stroj, bez kojih život više ne možemo zamisliti – zasad ostaje nepoznanica.

održivi krajobraz i AI | foto: Freepik

Krajobrazna arhitektura još je jedno polje u koje se ‘umiješala’ umjetna inteligencija. U svijetu građevinarstva i arhitekture, čini se, AI je sve više prihvaćen kao generator brzih rješenja koje su ljudima nekada oduzimala vrijeme. Već smo pisali o načinima na koje umjetna inteligencija može unaprijediti sektor građevine.

Tu je bilo utvrđeno kako AI, uz veliku bazu podataka, može na optimalan način praviti raspodjelu resursa i odgovornosti. Iste ‘mehaničke’ dužnosti može osloboditi stručnjake, koji se onda mogu posvetiti drugim dužnostima. Na sličan način AI može biti vrlo koristan i u sektoru krajobrazne arhitekture, koja prije svega traži održiva rješenja u rastućim urbanim sredinama.

Krajobrazna arhitektura

Krajobrazna arhitektura inače je interdisciplinarna struka koja podrazumijeva planiranje, i oblikovanje te upravljanje prirodnim i antopogenim, kao i urbanim i ruralnim krajobrazom. Taj zadatak krajobrazna arhitektura nastoji provesti na način da, oblikujući krajobraz štiti prirodno i kulturno nasljeđe te racionalnim korištenjem štiti zemljište i povijesne perivoje. Isto tako na racionalan način želi oblikovati novi krajobraz.

Izdvojeni članak

Umjetna inteligencija u arhitekturi: Tekst pretvoren u sliku donosi nagrade dizajnerima i projektantima

Na Svjetski dan obnovljivih izvora energije, 26. travnja, na konferenciji ‘Smart Landscapes 2: Renewable and Sustainable’ koja se održala povodom Svjetskog mjeseca krajobrazne arhitekture, govorilo se općenito o svjetskim trendovima na polju krajobrazne arhitekture. Krajobrazni arhitekt, Róbert Schuck, koji je posebno aktivan oko i upućen u vezu AI-ja i krajobrazne arhitekture, opisao je vezu između dva polja. Izdvojio je tri glavna načina na koje umjetna inteligencija može generirati održivi krajobraz.

Različiti AI sistemi

Prije svega, važno je razumjeti što je AI uopće i što znači generativna umjetna inteligencija, s kojom je moguće mijenjati krajobraz. Dok je AI grana računalne znanosti koja stvara inteligentne agente, koji imaju razum, autonomiju i mogu učiti, generativna umjetna inteligencija sama prema bazi podataka može stvarati slike.

Upravo ta potonja vrsta inteligencije, smatra Schuck, može biti itekako korisna u generiranju održivog krajobraza, primarno jer je široko i lako dostupna. Kad je riječ o vrstama umjetne inteligencije koje je moguće koristiti za zadatak generiranja održivog krajobraza, mogu se koristiti kako programi ‘razgovora’ s umjetnom inteligencijom, poput Chat GPT-ja i Gemini-ja, tako i programi prilagođeni za urbano planiranje, poput Midjourneyja, koji generira slike iz opisa prirodnog jezika, ili Autodesk forme, software za urbano planiranje. Tri su glavna načina kako koristiti izvore.

urbano planiranje i umjetna inteligencija | foto: Freepik

Olakšano pretraživanje

Govori li se o održivosti, prema proračunu Boston Consultancy Groupa, AI itekako vrijedi koristiti jer može uštedjeti i vrijeme i novac. Konkretno, bilo je izračunato kako umjetna inteligencija može pomoći smanjiti emisije stakleničkih plinova za između 5 i 10 posto. Isto tako može pridodati svjetskoj ekonomiji do 3 bilijuna dolara, što je približno BDP-u Francuske, sedme svjetske ekonomske sile.

Jedan od glavnih načina na koje umjetna inteligencija može pomoći u generiranju održivog krajobraza upravo je u smislu uštede vremena onima koji rade na rješenjima održivosti. Primjerice, korištenjem razgovora s umjetnom inteligencijom, mogu se lakše pronaći relevantni izvori koji govore o nekoj temi. Također, AI može pojednostaviti temu i eventualno kompleksnije dijelove.

Izdvojeni članak

Buduća gradnja odredit će hoćemo li izgubiti u borbi protiv klimatskih promjena: Važnu ulogu odigrat će umjetna inteligencija

– Zanima li me tema ‘urban density’ i održivost, Chat GPT je na moj zahtjev pronašao tri članka i podijelio veze za te članke. Ipak, pronalaženje znanstvenih radova nije najveći problem, nemamo ni dovoljno vremena da te radove pročitamo. Tako da možemo koristiti velike AI baze kako bismo pravili sažetke. AI može sažeti vrlo dug članak da bude informativan, a koncizan, Umjetna inteligencija može i pojednostaviti nešto što nismo shvatili, osvrnuo se Schuck na prvu važnu značajku.

Podaci o prostoru

Osim akademskog istraživanja, krajobrazna arhitektura uključuje i rad na terenu, a umjetna inteligencija i tu može pomoći. Kada se krene istraživati, često se prostor ne poznaje, a logičan slijed kako bi se pronašlo najbolje rješenje upravo je ‘upoznavanje’ karakteristika nekog lokaliteta. Tako se čim bolje mogu iskoristiti mogućnosti i najefikasnije iskoristiti njegove mogućnosti.

– Gdje nisam znao o nekom prostoru morao sam prvo sakupljati puno povijesnih i geografskih podataka o prostoru. Kako bih si olakšao posao, pitao sam Geminija da mi da informacije o mogućim geografskim značajkama. Na samo neke osnovne podatke o prostoru, AI mi je ponudio sažetke i linkove na korisne izvore pomoću kojih sam mogao brže naučiti, objasnio je Schuck.

Optimizacija rezultata

Treća i možda najvažnija značajka AI-ja u generiranju krajobraza ona je koja se koristi prilikom konkretnog planiranja. Točnije, nakon što se istražilo o prostoru i postoje jasne odrednice krajobraza kakav će se izgraditi, umjetna inteligencija može biti vrlo značajna kod odabira konačnih rješenja. Odnosno, pomoću izračuna AI-ja, moć će se, ne samo procijeniti koje će od mogućih rješenja biti najviše održivo već i – ne biste vjerovali – kako će se koje rješenje odnositi na posebne skupine ljudi koji će u budućnosti koristiti neki prostor.

– Radi li se na projektu visokog stupnja bio održivosti, određene vrste generativnog AI-ja u tim slučajevima mogu biti vrlo korisne za stvaranje slika koje se onda mogu koristiti i kao korisni izvori. Moguće je praviti i nešto više bioraznoliko i pronaći rješenje koje je najbliže prirodi. U sekundama, generativni AI može dizajnirati ugodnije vanjske prostore i pronaći, primjerice najbolje lokacije za solarne panele.

Pritom, jedna vrlo zanimljiva mogućnost je da se za generirani krajobraz mogu unaprijed izračunati točni dugoročni utjecaji na okoliš. Isto tako, može se analizirati koliko će taj okoliš biti prilagođen budućim stanarima.

– Velika snaga ovakvih sistema je da se podaci mogu analizirati vrlo brzo, odnosno, mogu se donositi zaključci o ekološkoj održivosti iz prikupljenih podataka. Zato je ovaj alat vrlo efikasan. A može se koristiti i za ‘reachout’ posebnim grupama korisnika, komentirao je Schuck.

Koliko je strah opravdan?

Za kraj, ostalo je odgovoriti još jedno pitanje koje muči velik broj ljudi kad se govori o umjetnoj inteligenciji. Kao što se znalo dogoditi više puta u povijesti, nove tehnologije mogu biti strašne pa je isto i sa umjetnom inteligencijom. Uz brojne Sci-Fi filmove i obuhvatnost nove tehnologije i njenih mogućnosti, nije neobično da se ljudi plaše AI-ja i da im izaziva nelagodu. O pravim dosezima i utjecaju umjetne inteligencije posvjedočit će vrijeme, no Schuck vjeruje kako za strah razloga – nema.

-Kada sam se krenuo baviti AI-jem, isprva sam i sam bio suzdržan i nisam bio siguran što misliti. No, što sam više učio o AI-ju, tim sam više postajao uzbuđen zbog novih mogućnosti. Već smo se nalazili u istoj situaciji i bili smo suočeni s novim tehnologijama na koje se gledalo kao da su potencijalno destruktivne. Ipak, dok su neki poslovi postali automatizirani, pojavila su se nova radna mjesta. Dapače, uglavnom se u ovakvim situacijama pojavljivalo više novih prilika nego što je starih ‘otpadalo’. Volio bih da AI vidite kao novog suradnika, ne kao konkurenciju, zaključuje.

Pad s visine velika je opasnost kad radite na gradilištu. Stručnjaci su izradili tehnologiju koja ublažava pad, a o čemu je riječ pročitajte ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap