Gradi se najveći zid na svijetu: Mogao bi postati osmo svjetsko čudo i stati na kraj gladi, bolesti, migracijama…

Afrički kontinent, prema upozorenjima UN-a, do 2025. mogao bi izgubiti dvije trećine obradive zemlje dok bi čak 60 milijuna stanovnika Afrike moglo ostati bez doma zbog dezertifikacije. Rješenje se krije u vidu izgradnje posebnog zida, onoga koji može stati na kraj siromaštvu, gladi, migracijama i mnogim drugim problemima koji pogađaju Afriku.

Veliki zeleni zid u Africi | greatgreenwall.com

Veliki zeleni zid, onaj koji spašava, a ne razdvaja posljednja je nada mnogih Afrikanaca.

Nakon alarmantnog upozorenja Ujedinjenih naroda kako bi čak 60 milijuna stanovnika Afrike moglo izgubiti dom zbog dezertifikacije, procesa koji njihovu zemlju pretvara u pustinju, pokrenut je ambiciozan projekt – ‘Great Green Wall’, idejno zamišljen kao pojas vegetacije koji bi se protezao od Senagala u Zapadnoj Africi do Djibutija u Istočnoj.

Njime se planira zaustavljanje pijeska iz Sahare te obnova gotovo 100 milijuna hektara zemlje, što je više nego potrebno s obzirom na to da bi afrički kontinent, prema upozorenjima UN-a, do 2025. mogao izgubiti dvije trećine obradive zemlje.

– Širenje Sahare i Sahela, velikih afričkih pustinja, i sve prisutniji dezertifikacija i osiromašivanje tla veliki su problem Afrike donoseći tegobe u proizvodnji hrane, bioraznolikosti i općenito životu lokalnog stanovništva, ali i uzrokujući globalne probleme klimatskih promjena. Dvadeset afričkih zemalja uključeno je u inicijativu sadnje Velikog zelenog zida uz podršku UN-a i EU-a, kazao nam Hrvoje Prćić, glavni urednik magazina National Geographic Hrvatska.

Naglašava kako je cilj projekta vrijednog 8 milijardi dolara izgraditi novo svjetsko čudo, ekološki zeleni zid od stabala preko cijelog Crnog kontinenta i obnoviti 100 milijuna hektara degradiranog zemljišta do 2030. godine, što bi stvorilo 350.000 radnih mjesta i apsorbiralo 250 milijuna tona ugljičnog dioksida iz atmosfere.

Projekt od velike važnosti u borbi protiv klimatskih promjena

– Projekt je važan ne samo za Afriku nego i globalno u borbi protiv klimatskih promjena, suša, gladi, bolesti, migracija… Plan je vrlo realan, na njegovoj izradi radili su mnogi svjetski stručnjaci, afričke države su odlučne u njegovu provođenju – već su vidljivi prvi rezultati – a i svjetska zajednica pruža svoju podršku. Dakle, projekt ide dalje, objašnjava nam sugovornik.

Zid bi, kada napokon bude dovršen, mogao tvoriti najveću strukturu na planetu, a osim socijalnih benefita, mnogo se očekuje i po pitanja klimatskih promjena. Prćić smatra kako nikad nije kasno za dobre poteze te vrijedne projekte. Na kraju krajeva, Veliki zeleni zid svojevrsni je simbol nade pred jednim od najvećih izazova našeg vremena – dezertifikacijom.

– Nakon stoljeća zanemarivanja, iscrpljivanja resursa i lošeg gospodarenja koje je dovelo do užasne degradacije tla, debelo se kasni u pokušaju ozdravljenja. Bit će mnogo teže popraviti uništeno, ali moguće je. Bit će skuplje i dugotrajnije, ali može se provesti, smatra glavni urednik NGH-a.

Pixabay

Cilj je ambiciozan, ali nada da bi se do 2030. moglo stvoriti 10 milijuna “zelenih” radnih mjesta, čime će se pomoći zajednicama koje žive uz Zid da obrađuju zemlju, povećaju ekonomske mogućnosti te klimatsku otpornost u regiji u kojoj temperature rastu brže nego bilo gdje drugdje na Zemlji, vrlo je realna. Ipak, najveća kritika nalazi se u vidu financiranja koje dobrim dijelom ovisi i o solidarnosti drugih zemalja.

– Živimo u globalnom selu, nitko nije sam na svijetu i sve što se događa u jednom dijelu svijeta pogađa i sve druge dijelove. Afrika je predugo bila kolonija bogatih zemalja, iscrpljivana i zlorabljena i dug stiže na naplatu. Dobro je da su toga svjesni Ujedinjeni narodi i Europska unija koji neće prestati sudjelovati u financiranju oporavka Afrike jer to znači i oporavak svijeta. Priključuju se i druge gospodarski moćne zemlje, primjerice Kina.

Vjerujem da će projekt biti dovršen. Možda ne sasvim do 2030. godine, ali dotad će već dobro odmaknuti i kraj projekta će biti na vidiku. Osobno sam vrlo sretan zbog toga projekta jer pokazuje jedinstvo čovječanstva, jer će poboljšati životne uvjete u Africi, smanjiti smrtnost, glad i klimatske i gospodarske migracije (najčešće prema Europi), te utjecati na smanjivanje klimatskih promjena, zaključio je Prćić.

Osmo svjetsko čudo

I čini se da je upravu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron te britanski premijer Boris Johnson, nedavno su, govoreći na summitu o biološkoj raznolikosti održanom u Parizu obećali da će izdvojiti značajan dio klimatskih financijskih sredstava za rješavanje gorućeg problema.

Jednodnevni summit o biološkoj raznolikosti čiji su domaćini bile Francuska, UN i Svjetska banka, a na kojem su sudjelovali, između ostalih, i šef UN-a António Guterres te čelnici međunarodnih i financijskih institucija, imao je za cilj približiti napore na preokretanju gubitka biološke raznolikosti s rješavanjem klimatske krize.

– Moramo poduzeti akcije koje će nam pomoći da promijenimo svijet i učinimo ga boljim mjestom do 2030. godine, rekao je tom prilikom Macron.

Budućnost regije Sahel ovisi o Velikom zelenom zidu, a nastavak velikog projekta o solidarnosti. Nastavi li se razvijati prema planu, zaista nas ne bi nas začudilo da Great Green Wall postane osmo svjetsko čudo.