Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 5 d 19.06.2026

Ludbreg centar | foto: Grad Ludbreg
Prošlog tjedna je održana sjednica Gradskog vijeća na kojoj je izglasana prodaja zemljišta navedenoj tvrtki u vrijednosti od 76 tisuća eura. Riječ je o čestici 3700/3, deponij u ulici Petog Studenog površine 7.584 metara kvadratnih.
– Cijene energenata u zadnjih godinu i pol dana divljaju, tržište energentima u potpunosti je bio suspendirano, država je preuzela kontrolu cijena za električnu energiju i plin. Međutim, očekujemo povratak normalnoj tržišnoj utakmici i energija će biti vrlo važna za očuvanje budućnosti Ludbrega i njegove industrije, kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Dodao je kako je Grad Ludbreg već ranije u strateškim planovima odredio lokacije predviđene za proizvodnju vodika, odnosno obnovljivih izvora energije i već sada u prostornim planovima imaju rezervirane lokacije poput Meke te u Sigecu, a koje će služiti ispunjavanju energetskih ciljeva kako bi se u budućnosti povoljnija energija mogla ponuditi gospodarstvu i građanstvu.
Konačni cilj je svim ovim energetskim projektima i svim prihodima koji će se ostvarivati iz energetskih projekata, bilo iz naknada za proizvodnju koje su redovite iz komunalnih naknada koju će plaćati tvrtke koje će raditi energetske projekte da se formira jedan fond koji će sufinancirati građanima upravo ulaganja u obnovljive izvore energije. I to bilo kroz ugradnju solarnih panela, dizalice topline…
Gradonačelnik Bilić je rekao da mu je drago što je ova tvrtka koja prepoznatljivo prednjači u sličnom području odabrala Ludbreg za svoj strateški početak u novim tehnologijama. Istaknuo je da je ovo prilika da kroz prostorni plan koji je temeljito pripreman ranijih godina kapitaliziraju energetsku spremnost Ludbrega za ovakve projekte koji će biti predvodnici u Hrvatskoj.
– Siguran sam da ćemo prvi u Hrvatskoj imati proizvodnju vodika na komercijalnoj osnovi, a taj vodik već sad ima svog kupca jer se nalazimo na pruzi. Svi oni koji proučavaju ovu tematiku znaju da je vodik jako teško skladištiti, transportirati, tu postoje izazovi jer 30 posto energije koju vodik proizvede treba potrošiti na njegovo skladištenje i transportiranje i to je dosta veliki trošak, rekao je Bilić.
Naglasio je da kad se uzme u obzir da se taj trošak subvencionira, da on ima smisla i da je to ono što je danas važno prepoznati. Rekao je da se subvencionira na dvije strane – na kupcu i na proizvođaču i da je to garancija njegove budućnosti. Istaknuo je i da je Europska unija rekla da je vodik gorivo budućnosti. Smatra i da tko ne uskoči u taj vlak sad na početku, da će se teško kasnije držati za rukohvat izvan njega.
Gradonačelnik je dodao i kako je ovaj projekt poveznica i s dugoiščekivanim projektom integriranog javnog prijevoza za kojeg nažalost Grad zasad nije našao podršku. Istaknuo je kako im je namjera da proizvodnja vodika služi za pogon autobusa. U prvoj fazi bi nabavili pet autobusa i stvorili malu dolinu vodika, a tu im je bitna parcela u Sigecu.
– Ono što je važno napomenuti je da je tehnologija proizvodnje vodika nije nepoznata, nije nova, to je stara metoda i svi su upoznati s procesom elektrolize koji je vrlo jednostavan i bezopasan. On u proizvodnji vodika proizvede vodik kao čistu energiju, ali proizvede i toplinu kao višak. Ta temperatura koja nastaje u proizvodnji vodika u elektrolizi je oko 85 stupnjeva i idealna je za korištenje u našoj industriji, naglasio je gradonačelnik.
Rekao je da je važno da budu prvi, a da se nadaju da će tvrtka Solarwatt krenuti u razvoj dalje. Nada se da će sljedeći korak biti njihova investicija u punionicu vodika za kamione, odnosno benzinsku pumpu za električna vozila na državnoj cesti. Gradonačelnik je rekao i kako se i taj projekt već priprema polako.
– Ludbreg će se pozicionirati kao središte novih tehnologija što je jako važno i zbog naše industrije i da ćemo uskoro imati natječaj za našu geotermalnu bušotinu. Zakoračit ćemo u u tu novu tehnološku budućnost i osigurati zapravo Ludbregu mjesto na energetskoj karti Europe, našoj industriji dovoljno energije da može zapošljavati i izvoziti, zaključio je ludbreški gradonačelnik.
Kvadrat zemljišta prodavao se po cijeni od 10 eura po kvadratnom metru, a početna cijena je bila 75.840 eura. Nešto više od tražene cijene ponudila je zagrebačka tvrtka Solarwatt te će joj ista biti prodana za 76 tisuća eura. Ponuda Solarwatta prema procjeni komisije za imovinsko-pravna pitanja odgovara uvjetima natječaja.
Tvrtka Solarwatt planira graditi Energetski park Ludbreg koji bi se trebao izgraditi do rujna 2024. godine. Za potrebe upravljanja solarnom elektranom planira se zaposliti dvoje do troje radnika, a u cijelom Energetskom parku Ludbreg osam do 10 njih.
Realizacija bi trebala biti provedena u tri faze. Prva faza uključuje izgradnju solarne elektrane instalirane snage 5-8 MW, faza B gradnju elektrolizatora instalirane snage 5 MW s punionicom za vodik dok faza C obuhvaća uplinjivač kapaciteta 10 t/dnevno otpada. Cilj projekta je proizvodnja zelene električne energije, proizvodnja obnovljivog vodika elektrolizom, energetska oporaba otpada i proizvodnja zelenog vodika procesom uplinjavanja.
Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 5 d 19.06.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 1 d 24.06.2026
Hrvatski projekt recEPS pokazuje kako odbačeni stiropor može postati nova izolacijska ploča za podno grijanje i hlađenje.
12:00 1 d 24.06.2026
Od napuštenog supermarketa napravili knjižnicu! Stvarno ima smisla jednom kada vidite unutrašnjost
Prenamjenom stare trgovine nastao je lokalni knjižnični operativni centar koji ima veliki fokus na održivosti.
16:12 5 d 19.06.2026
Iznad autoceste stvorili zelenu oazu dugu kilometar, a ispod i dalje dnevno prolazi 120.000 vozila
Autocesta je desetljećima dijelila četvrt i opterećivala svakodnevni život stanovnika, pa je pokrenuta njezina natkrivena rekonstrukcija.
16:21 9 d 15.06.2026
U Martinskoj Vesi planira se golema solarna elektrana s baterijama i dalekovodom, a javnost sada može dati primjedbe.
09:43 18 d 07.06.2026
Karlovačka knjižnica dobiva prvi biosolarni krov na javnoj ustanovi u Hrvatskoj, spoj zelenila, solarne energije i održive infrastrukture.
09:40 18 d 07.06.2026
Hrvatski vodovodni sustavi puni mikroplastike: Ovako nevidljive čestice stižu do vaših slavina
Uzorci su prikupljani na različitim točkama vodoopskrbnog sustava kako bi se obuhvatio cijeli put vode kroz infrastrukturu.
10:35 19 d 06.06.2026