Teški blokovi, bageri i dizalice: Na hrvatskom otoku se u 'valove' i 'sunce' ulažu milijuni

Na otoku Pagu, jedan se grad ističe rastućim brojem stanovnika – riječ je o Novalji, koja osim što privlači nove žitelje, aktivno ulaže i u zelene projekte. Tako je započela izgradnja solarnog parka vrijednog 14 milijuna eura, dok se paralelno razvija i projekt ZEC, usmjeren na implementaciju zelenog vodika. U pripremnoj fazi analizirane su različite moguće lokacije, uključujući luke Novalja, Žigljen i Tovarnele, a kao početna točka odabrana je luka Žigljen, gdje je u tijeku izgradnja pilot postrojenja.

Grad Novalja na otoku Pagu jedan je od rijetkih hrvatskih gradova koji se, prema posljednjem popisu stanovništva, može pohvaliti porastom broja stanovnika. No osim demografskih pokazatelja, Novalja se sve više ističe i kao grad koji odlučno ulaže u održivi razvoj. Krajem travnja započela su dva značajna projekta koji potvrđuju njezinu predanost zelenoj tranziciji – izgradnja solarnog parka te razvoj infrastrukture za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika u sklopu inicijative Zero Emission Corridor (ZEC).

Solarni park vrijedan 14 milijuna eura

Na području Zaglava je krajem travnja započela izgradnja solarne elektrane koja će u budućnosti igrati ključnu ulogu u osiguravanju održive energetske opskrbe za Grad Novalju i šire područje otoka. Projekt, vrijedan 14 milijuna eura, provodi austrijska energetska tvrtka RP Global, koja više od dva desetljeća djeluje u Hrvatskoj i poznata je po realizaciji brojnih vjetroelektrana.

Nova elektrana imat će instaliranu snagu od 21 MWp, s ukupno 35.776 fotonaponskih panela, a godišnje bi trebala proizvoditi oko 31.000 megavatsati električne energije, što je dostatno za potrebe približno 12.000 kućanstava. Time će se značajno smanjiti ovisnost o uvoznim energentima i otvoriti prostor za daljnje ekološki prihvatljivo planiranje razvoja otoka.

Gradonačelnik Ivan Dabo povodom početka radova istaknuo je kako je izgradnja solarne elektrane važan strateški korak za grad – ne samo zbog konkretnih energetskih učinaka, već i zato što pokazuje da je Novalja spremna ulagati u projekte koji poštuju prirodni okoliš i istovremeno donose stvarne koristi lokalnoj zajednici. Uvjeren je kako će ovaj projekt doprinijeti razvoju otoka, neovisnosti o fosilnim gorivima i boljoj kvaliteti života građana.

Zeleni vodik

Dok gradnja solarne elektrane predstavlja temeljno ulaganje u obnovljive izvore, drugi projekt – implementacija zelenog vodika kroz inicijativu ZEC H₂ – ide korak dalje u inovativnom pristupu održivosti. Grad Novalja aktivno razvija model u kojem će energija valova i sunca služiti kao osnova za proizvodnju vodika, čime se postavljaju temelji za potpunu energetsku samodostatnost grada.

U fazi pripreme analizirane su različite moguće lokacije, uključujući luke Novalja, Žigljen i Tovarnele, a kao početna točka odabrana je luka Žigljen, gdje je u tijeku izgradnja pilot postrojenja. Riječ je o objektu koji koristi hrvatsku tehnologiju temeljenju na energiji morskih valova i elektrolizi vode. Uređaj bi trebao biti u potpunosti operativan do 2027. godine, a energija proizvedena u tom procesu koristit će se za gradske potrebe – od električnih punionica i komunalnog prijevoza, do rasvjete i energetskog napajanja javnih zgrada.

Projekt se financira europskim sredstvima, kroz program I3, a Grad Novalja ovime jasno pokazuje svoju stratešku orijentaciju prema samoodrživosti. Vizija ovog projekta podrazumijeva grad bez emisija štetnih plinova do 2030. godine, u kojem obnovljivi izvori postaju temelj svih infrastrukturnih sustava.

Kroz ove dvije snažne investicije – izgradnju solarne elektrane i implementaciju sustava zelenog vodika – Novalja se potvrđuje kao predvodnik među otočnim zajednicama u Hrvatskoj kada je riječ o zelenoj tranziciji. Pogledajte ovdje kako izgledaju zagrebački bazeni na Sveticama koji su u travnju opremljeni velikim brojem solara.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.