Hrana i piće imaju drugačiji okus u keramičkom posuđu, pogotovo onom brenda Rena Ceramics
Iako je bavljenje keramikom postalo trend, i to poglavito među ženama, ne možemo staviti sve kreativke koje gaje ljubav prema glini u istu kategoriju. Dok jedne glinu obrađuju rukama, druge koriste lončarsko kolo, dok jedne fokus imaju samo na posuđe, druge izrađuju i vaze ili pak skulpturalne oblike, dok jedne u izradi nisu vođene nekom posebnom filozofijom, druge su jasno inspirirane određenim filozofijama. U moru ljubiteljica gline tako se ističe Milena Vraneš koja izrađuje unikatnu keramiku nastalu pod utjecajem japanskog minimalizma. Njezin brend se zove Rena Ceramics, a više o japanskom minimalizmu saznajte u nastavku.
Milena / foto: Privatna arhiva
– Ono što o sebi volim reći je da vodim jedan mali život u provinciji, u kojoj vidim prednosti u odnosu na veliki grad. Priroda je na dohvat ruke, a vremena je više za stvari i ljude koji su mi važni. Mislim da su mi upravo ovakve okolnosti omogućile da se bavim keramikom, koja zahtijeva posvećenost i puno slobodnog vremena. Prije nego što sam se okušala u ovom poslu, radila sam kao bibliotekarka i prevoditeljica s japanskog na engleski, a nedavno sam zakoračila u IT industriju. Bavljenje keramikom mi ovdje daje jedan neophodan balans u svakom smislu, priča nam Milena.
Posuda za maslac / foto: Instagram
Brend Rena Ceramics je nastao prije nešto više od tri godine, iako je interes za keramiku u Milene postojao dugo prije toga. Trenutak kada je odlučila izučavati ovu primijenjenu umjetnost bio je kada se iz Japana vratila punog kofera s predmetima od keramike i jednim malim pečatom. Na njemu je bio ugraviran njezin nadimak na katakani, jednom od pisama koja se koriste u Japanu. Prijatelji ju uglavnom znaju kao Lena, a kako u japanskom jeziku ne postoji razlika između slova ‘L’ i ‘R’, tako je od Lena nastalo Rena.
Posuda za bonsai / foto: Instagram
Čajnik je bio Milenin prvi ozbiljan projekt, a radila ga je iznova i iznova, dok nije našla pravu veličinu i oblik, i to ručno bez lončarskog kola, koje u to vrijeme nije posjedovala. Izrada čajnika je izazovan proces, jer on ima svoju specifičnu funkcionalnost, ali i estetiku. Izazov je naći dobar spoj ova dva principa, učiniti da čajnik bude skladan, udoban za ruku i da čaj teče iz njega u neprekidnom ritmu.
Posuda za cvijeće / foto: Instagram
Također su joj veoma drage kurinuki šalice, koje se izrađuju iz komada gline. One su u najdirektnijoj vezi s japanskom estetikom. Princip koji važi nije dodavanje gline, već oduzimanje i stvaranje praznine koja određuje formu, odnosno uobličava predmet. Ta praznina je ono što određuje predmet i daje mu funkcionalnost, a praznina je usput budi rečeno ključan pojam u Zen filozofiji.
Izrađujete keramiku pod utjecajem japanskog minimalizma. Možete li detaljnije objasniti ovu inspiraciju te kako i zašto je do nje došlo, pitali smo našu sugovornicu.
– Japanski minimalizam je uglavnom poznat. Japanska kultura je dala svoj doprinos suvremenoj umjetnosti. U mom slučaju to su estetski principi po kojoj se japanska umjetnost izdvaja u odnosu, na recimo na kinesku: jednostavnost, nenametljivost. Naglasak je na formi, ne na ukrasima. Japanska keramika je taktilna, i naglašeno nesavršena. Ta nesavršenost je uvod u priču o tom istom predmetu, ona mu daje karakter. Kintsugi keramika je još jedan primjer, gdje se polomljeni dijelovi keramičke posude spajaju tako da taj spoj bude vidljiv, a za to se uglavnom koristi zlato. Znači mane su naglašene i govore o tome da taj predmet ima svoju osobnu povijest, objašnjava nam Milena.
Njezina keramika se donekle rukovodi ovim principima, s tim da je nalaženje vlastitog izraza dugotrajan proces, a ona je takoreći na početku. Iako su joj omiljene zemljane boje, ponekad voli izaći iz te nenametljivosti i iskoristiti tirkiznu, koja kontrira ovim mirnim tonovima. Također voli poigravanje s taktilnošću, grubim sirovim površinama, mat glazurama i efektima koji nastaju kada se glazura testira preko određene točke pečenje ili se neadekvatno nanese na predmet. Ovo je ujedno pravac u kojem želi razvijati svoj izraz u keramici.
Tirkizni tanjur Aurorae / foto: Instagram
Kao da se ‘svi’ odjednom bave keramikom. Stoga smo Milenu upitali kako komentira ovaj trend, ali i što njezine proizvode razlikuje od ostataka ponude na tržištu.
– S jedne strane, razlog je sve veći interes za unikatnim predmetima. Predmeti od keramike, kao i drugi predmeti ručne izrade imaju svoju jedinstvenu priču, a kada su rađeni za konkretnog kupca, ovo naročito dolazi do izražaja. Koliko god bio lijep dizajn predmeta koji je dio serijske proizvodnje, to su predmeti koji se ne razlikuju, bez obzira u čijem domu završe. Drugim riječima dostupni su svakome i ne posjeduju osobni pečat. Ručno rađen predmet od keramike, za razliku od ovakvih predmeta, nosi svojevrsnu umjetničku vrijednost, pa čak i kada je u pitanju primijenjena keramika. To je predmet kojem je posvećena pažnja i vrijeme autora, a proces njegove izrade je neponovljiv, objašnjava naša sugovornica.
Šalice za kavu / foto: Instagram
S druge strane, ljudi osjećaju potrebu da se vrate nekim bazičnim zanimanjima, koja uključuju više pokreta i dodira, i koja nagrađuju onog koji ulaže trud. To je druga vrsta psihofizičkog procesa. Onog koji te na kraju nagradi proizvodom tvog rada, koji je opipljiv i nastavlja svoj nezavisni život. Ovo je moguće samo ako se ovom procesu bezuvjetno preda, i ako je um prazan od suvišnih misli.
– Zato bih bavljenje keramikom nazvala svojevrsnom Zen terapijom. Ako u atelje uđete opterećeni svakodnevicom, poslom, proces se neće odvijati u smjeru koji zamišljate, ističe Milena.
Set tanjura za posluživanje / foto: Instagram
Kažu da hrana i piće imaju drugačiji okus u keramici. Slažete li se i koje bi još razloge istaknuli zašto je najbolje koristiti keramičko posuđe, bilo je naše posljednje pitanje.
Ovdje bih se vratila na taktilnost predmeta, ali i na sve prethodno rečeno. Kada unikatan predmet od keramike postane dio nečije svakodnevice, bilo da je to ispijanje čaja, obrok ili jutarnja kava, on daje pomalo svečan ton dnevnim ritualima, i podsjeća da svaki dan donosi nešto novo i neponovljivo.
