Dječja bolnica u zagrebačkom Blatu? Projekt od 2 milijarde kuna počet će 2025. godine
Nova bolnica u Blatu će se graditi na mjestu Sveučilišne bolnice koja je sinonim za jedan od najvećih propalih projekata u zagrebačkoj povijesti. Sveučilišna bolnica već trideset godina stoji zapuštena, a novi projekt izgradnje bolnice za pedijatriju počet će u veljači 2025. godine. U Blato će se preseliti bolnice iz Klaićeve i Kukuljevićeve, pedijatrija i ginekologija KBC-a Sestre Milosrdnice. Nova pedijatrija će imati 535 kreveta, 11 operacijskih dvorana, 257 ležajeva za dnevnu skrb i 68 ležajeva na intenzivnoj njezi.
Jedan od planiranih kirurških blokova na južnoj strani bolnice
U posljednjih par dana počeli su curiti podaci o novom projektu hrvatskog zdravstva koji će biti jedan od najvećih projekata u povijesti, a prenosi ih tiskano izdanje Jutarnjeg lista. Zapuštena Sveučilišna bolnica u Blatu u Novom Zagrebu stoji sama već 30 godina, a ovaj put se čini kako je priča oko rekonstrukcije, nadogradnje ili građenja nove javne bolnice u Zagrebu puno realnija i vjerodostojnija. Dvije milijarde kuna će se odvojiti za ovaj projekt, a 85 post
Sveučilišna bolnica | Screenshot/GoogleKarte
o gradnje će subvencionirati izvori iz Europske unije. Ostatak, točnije, 15 posto će se financirati iz državnog proračuna.
Kada se projekt dovrši, nova bolnica bi se trebala prostirati na sto tisuća kvadratnih metara. Osim pedijatrije, nova Sveučilišna dječja bolnica bi trebala imati i najsuvremenije metode poroda, rooming in prostor za novopečene roditelje te odjel za najmodernije oblike izvantjelesne oplodnje.
– Ovo je važan korak, istina početni, ali bitan napredak u nastavku realizacije projekta gradnje nacionalne dječje bolnice na južnoj obali Save uz buduću Sveučilišnu bolnicu, čime bismo znatno povećali razinu kvalitete pružanja zdravstvenih usluga najmlađim pacijentima ne samo iz Zagreba, već i svih drugih krajeva Hrvatske, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Pogled s krova osmokatnog stacionara
Beroš dodaje kako je riječ o modernoj bolnici, opremljenoj najsuvremenijom opremom, ali i uz koncentraciju izvrsnosti stručnog liječničkog i drugog medicinskog kadra trebala bi predstavljati još jedan centar izvrsnosti u hrvatskom zdravstvenom sustavu. I to je, smatra, važan poticaj da se ustraje na ostvarenju ovog ambicioznog projekta.
Cijela priča oko Sveučilišne bolnice počela je još sedamdesetih godina prošloga stoljeća, građani Zagreba su referendumom 1985. izglasali financiranje bolnice samodoprinosima, no, ubrzo se raspala bivša država, počeo je rat, a cijeli projekt je ostao kao podsjetnik neizvedene ideje o najmodernijem bolničkom kompleksu regije. Nakon više od 15 godina, ponovnu priču oko bolnice pokrenulo je osnivanje povjerenstva na čelu s Andrijom Hebrangom. No, napokon, prvi konkretan korak napravili su sadašnji premijer Andrej Plenković i pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, potpisivanjem sporazuma 2019. godine o ‘Izgradnji nacionalne dječje bolnice’. Prve pacijente bi bolnica trebala primiti 2028. godine, a Zagreb će napokon dobiti bolnički kompleks kakav zaslužuje.
Metalna konstrukcija na krovu “stacionara” Sveučilišne bolnice; David Mandić | baustela.hr
– Zahvalan sam stručnjacima što su izradili kvalitetnu studiju izvodljivosti dječje bolnice i prije ugovorenog roka, što može biti dobar znak da i svi drugi sudionici u ovom projektu svojim odgovornim odnosom i radom mogu pridonijeti da u željenim rokovima dobijemo bolnicu, rekao je Beroš.
– Kad bude sagrađena i počne raditi punim kapacitetom. ova nacionalna dječja bolnica u Blatu bit će ogledni primjer u potpunosti održive građevine uz poštivanje zelene agende EU, i to ne samo u Hrvatskoj, već u granicama Europske unije. Gotovo cjelokupna energija ili točnije do 84 posto, može biti iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih panela, a i velikim dijelom iz geotermalnih izvora na kojima obiluje lokacija na kojoj će se graditi i dječja, a i buduća Sveučilišna bolnica. U Hrvatskoj do sada nismo imali Carbon Zero Neutral građevinu, ali realizacijom ovog projekta nove dječje bolnice dat ćemo značajan doprinos globalnim nastojanjima u smanjenju emisije stakleničkih plinova na ovoj našoj jedinoj planeti koju imamo za življenje, rekao je voditelj stručnog tima prof. dr. Saša Marenjak.
