Metropola rugla: Ovih 10 objekata ne služi na čast glavnom gradu Hrvatske
Iako obnova nakon potresa još uvijek ne ide svojim tijekom, Zagreb je i prije obilovao zapuštenim, oštećenim, pa čak i opasnim objektima. Izdvojili smo 10 lokacija u centru, za koje smatramo da kvare vizuru europske metropole.
Rugla u centru Zagreba | Foto: Bauštela.hr
Prošle su tri godine od potresa koji je jačinom 5,5 prema Richterovoj ljestvici pogodio Zagreb. U međuvremenu je donesen i dvaput promijenjen Zakon o obnovi, a u resoru graditeljstva izmijenila su se tri ministra. Iako se pojedine zgrade, naročito u centru grada, obnavljaju, ima još mnogo onih kojima je potrebna obnova. Ipak, treba naglasiti da su rugla u centru Zagreba postojala i prije potresa, a mi smo zabilježili 10 najvećih.
Zanimljivo, riječ je uglavnom o objektima koji su pod spomeničkom zaštitom ili se nalaze na područjima zaštićenog kulturnog dobra. Konkretno, najviše rugala se nalazi uzduž Ulice kneza Branimira i oko Gradskog poglavarstva. Gradskim vlastima već desetljećima ne pada na pamet riješiti taj problem, unatoč tome što ga svakodnevno gledaju s prozora svojih ureda. Ponegdje je to nemoguće zbog vlasničkih odnosa i neriješene imovinsko-pravne situacije, a ponegdje je jednostavno riječ o nemaru.
Paromlin (Koturaška cesta 1)
Najveće ruglo, ujedno je i najveći spomenik industrijske baštine u Zagrebu. Riječ je o Paromlinu, zaštićenom kulturnom dobru, koje se smjestilo južno od kolosijeka Glavnog kolodvora. Sami kompleks nastajao je u dvije faze, a gradnja svih objekata trajala je od 1862. do 1908. godine, kad je poprimio svoj konačan oblik. Zgrade su gradili poznati arhitektonski uredi Hönigsberg & Deutsch te Štefan i Kalda. Na gradnji je sudjelovao i kasniji zagrebački gradonačelnik Janko Holjac, ali i Josip Dubsky, koji je izveo jednu od prvih armirano-betonskih konstrukcija u Hrvatskoj.
Kompleks je bio u pogonu sve do požara 1988. godine, kad je napušten. Tako je, unatoč svojoj spomeničkoj vrijednosti i tituli, stajao sve do 2013., kad su se pod težinom snijega i naletima vjetra urušili neki njegovi dijelovi. Iako je, kako je tada pisao tportal, Ministarstvo kulture upozorilo gradske vlasti da krše Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, čitavo zapadno krilo Paromlina srušeno je do temelja.
Danas je od Paromlina ostao samo armirano-betonski silos i dio tvorničkih zgrada. Uokolo je parkiralište koje je nakon rušenja prošireno. Još od sredine osamdesetih postoje planovi za prenamjenu kompleksa Paromlina. Prema pisanjima Vijenca, u objekte je trebao biti smješten Muzej suvremene umjetnosti, a od ostatka parcele trebao je biti izveden trg. Slični planovi spominjali su se i u eri Milana Bandića, koji je bio nalogodavac rušenja. On je ondje zamislio Gradsku knjižnicu.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Od obnove vjerojatno neće biti ništa. Naime, na kompleksu je katastarski još uvijek upisano Društvo Osmi maj, koje odavno ne postoji. Doduše, Grad Zagreb je jedini vlasnik sjevernog dijela ostataka Paromlina, dok je južni dio u potpunosti pripao Republici Hrvatskoj.
Stambena zgrada (Paromlinska 15 i 17)
Odmah preko puta Paromlina smještena je trokatnica u Paromlinskoj ulici 15 i 17. Riječ je o stambenoj zgradi koja je napuštena već više od 25 godina. Od nje su doslovno ostali zidovi. Potresi u Zagrebu i Petrinji srušili su međukatne konstrukcije, a stradao je i dio krova. Zgrada je puna smeća, kao i njeno stražnje dvorište u kojem se već počeo stvarati deponij.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Do obnove, ili još bolje – rušenja, teško će doći, s obzirom na to da su u etažnom vlasništvu još uvijek upisane osobe s adresom Paromlinska 15, iako je jasno da ondje nitko ne živi već desetljećima. Godine 1993. provedena je eksproprijacija nad južnim dijelom zgrade (broj 17), tako da je u katastru upisan Grad Zagreb, iako etažno vlasništvo u različitim dijelovima pripada privatnim osobama.
Zagrebačka banka (Paromlinska 2)
Ponovno idemo preko puta – u Paromlinsku 2, gdje se nalazi kompleks bivše upravne zgrade Zagrebačke banke. Sada utočište za beskućnike, nekoć je bila riječ o drugoj najvećoj poslovnici ZABA-e u državi. Izvorno ju je projektirao arhitekt Kazimir Ostrogović, a gradnja je dovršena 1964. godine. U međuvremenu je nekoliko puta dograđena, a napuštena je 2012. godine.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Nekoliko godina kasnije kupila ju je tvrtka Konos Construction, koja ju je planirala srušiti. No, uspjeli su samo ogoliti zgradu, izvaditi sve instalacije, sanitarije i opremu, tako da je od nje ostala samo armirano-betonska ljuštura. Naime, Konos Construction, u vlasništvu poznatog građevinskog poduzetnika Zlatka Stipića, u stečaju je.
Na dražbi provedenoj krajem svibnja 2018. godine cijeli kompleks kupio je Josip Baričević, vlasnik lanca ljekarni te bivši poslovni partner Branka Perkovića i umirovljenog generala Ivana Čermaka, piše Poslovni dnevnik. Njegova tvrtka Energenius Loci upisana je kao jedini vlasnik u zemljišnim knjigama, a u katastru se i dalje spominje Konos Construction.
Nedugo nakon što je Zagrebačka banka iselila, studio 3LHD napravio je prve skice urbanističko-arhitektonski ‘Projekt Paromlinska’, kojim je Ostrogovićeva zgrada trebala biti srušena, a na njenom mjestu je trebao biti izgrađen poslovno-trgovački kompleks s tri podzemne i šest nadzemnih etaža ukupne površine 59.000 četvornih metara, kako piše Express. No, Bandić je neposredno prije spomenute dražbe poručio da investitori ne smiju graditi izvan gabarita postojeće zgrade.
Diskontni trg (Miramarska 11)
Tura posjeta zagrebačkim ruglima ponovno se nastavlja preko puta. Četvrti napušteni kompleks u svega dvjestotinjak metara je Diskontni trg, koji se smjestio između pothodnika ispod Glavnog kolodvora te zapadnog kraka autobusnog terminala ZET-a.
Petnaestak godina dom je to beskućnicima i ljudima sumnjivih namjera, a nekoć je sadržavao trgovine koje su, kao što mu i ime kaže, nudile proizvode po nižim cijenama. Kompleks čiji je krov djelomično uništen, kao i gotovo cijela stražnja strana, pod ovrhom je od 2010. godine. Nekoć je objekt držala tvrtka PAN-papirna industrija d.d., koja je u međuvremenu propala.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Koja je sudbina ovog objekta zasad nije poznato. Godine 2018., komunalni redar je zatražio rušenje kompleksa površine 1.341 metar četvorni. No, nasljednica propale firme, tvrtka PAN-papirna industrija d.o.o., uložila je žalbu, piše ZG Magazin. Možda kompleks ipak bude srušen, s obzirom na to da smo u stražnjem dijelu kompleksa primijetili parkirani bager i kamion.
Ipak, i dalje je nevjerojatno kako gradske vlasti toleriraju čak četiri rugla pred vlastitim vratima. Naime, Gradsko poglavarstvo je od zgrade ZABA-e udaljeno svega pedesetak metara, a s njegova ulaza puca dobar pogled na ostatke Paromlina, odnosno scene iz filmova strave.
Balkon na skelama (Ulica kneza Branimira 17)
Zagreb je jedan od rijetkih gradova kojemu autobusni i željeznički kolodvor nisu u cjelini. Tako turisti i putnici namjernici u potrazi za smještajem moraju proći Ulicom kneza Branimira, gdje im, osim dugog zida upitne statičke sigurnosti ispunjenog grafitima, srdačnu dobrodošlicu želi još nekoliko rugala.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Prvo je zgrada u Branimirovoj 17, čiji balkon već desetak godina na mjestu drži skela. Suvlasnici, uglavnom privatne osobe nisu uspjeli obnoviti zgradu koja je u potresu dodatno oštećena, pa je sada krase grafiti. Proces je možda otežala i činjenica što je Republika Hrvatska upisana na dijelu nekretnine. Da je obnova nužna pokazuje i Zapisnik bodovanja za obnovu pročelja koji je Grad Zagreb izradio 2017. godine.
Krajem prošle godine ondje se dogodila i nesreća za koju se mislilo da je izazvana padom cigle na glavu pješaka. No, na kraju se ispostavilo da je vozač romobila divljao po ionako uskom nogostupu i udario u skelu, o čemu više možete čitati ovdje.
Nada Dimić (Ulica kneza Branimira 43)
Novoizgrađeni luksuzni stambeno-poslovni kompleks Park kneževa oslonjen je na još jedno gradsko ruglo. Riječ je o napuštenoj tekstilnoj tvornici Nada Dimić. Kako piše Portal hrvatske tehničke baštine, tvornički kompleks je izgrađen 1910. godine po projektu arhitektonskoga studija Hönigsberg i Deutsch. Rudolf Lubynski je devet godina kasnije napravio preinake po kojima je tvornica dobila sadašnji oblik.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
U objektu je u početku bila namijenjena tvornici Penkala, a u pedesetima je prepuštena novoformiranoj tekstilnoj industriji Nada Dimić, koja je ondje ostala sve do stečaja početkom 2000. Na tvornicu je trenutno uknjižena tvrtka Elpida. Lider piše kako je tu tvrtku osnovao bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum, da bi je kasnije prepustio Institutu IGH i Stipić grupi.
Obje tvrtke nisu u zavidnom poslovnom položaju. O krahu Stipićevog poslovnog carstva dovoljno govori i epizoda sa ZABA-om u Paromlinskoj, a Institut IGH je već neko vrijeme ‘na staklenim nogama’ zbog sumnjivih poslovnih odluka njegova vodstva.
Zgrada je za to vrijeme propadala, čak je prije petnaestak godina urušen njen dvorišni dio, koji je tako ustupio mjesto novom kompleksu. Da ne duljimo, zgradu je naposljetku preuzela tvrtka za otkup potraživanja B2 Kapital, koja je oglasila prodaju kompleksa.
No, proces izvlaštenja bit će nešto teži, jer su na parceli s napuštenom tvornicom i stambene zgrade u Ulici Petra i Tome Erdödyja 16 i 16A. Iako je izvješen transparent o prodaji zgrade na broju 16A te ona djeluje zapušteno, u katastru se i dalje vode njeni bivši vlasnici. Zgrada na broju 16, primijetili smo, nije sasvim napuštena.
Tržnica Branimirac (Ulica kneza Branimira 67)
Na samom rubu onoga što bi se smatralo širim centrom grada leži tržnica Branimirac. Zgrada zanimljiva oblika ondje stoji još od početka 20. stoljeća. U početku je služila kao tvornica, zatim kao veletržnica, a potom i kao tržnica. U međuvremenu su nadograđivani brojni objekti koji danas služe kao skladišta, ugostiteljski objekti ili naprosto zjape prazni. U samoj zgradi nekoć se nalazila ribarnica, mesnica, a sad stoji nekolicina skladišta i uprava.
Tržnica je još donekle vrvjela životom do 2015. godine kad su srušeni metalni kiosci s južne i istočne strane. U međuvremenu je uređen dio za prodavače voća i povrća na zapadnoj strani objekta. No, ostali eksterijer dugo je bivao zapušten. Povišena betonska ploča punila se korovom i smećem sve do prije koji mjesec kad je na tom mjestu izgrađen provizorni parkić. Posijana je trava, zasađeno nekoliko stabala i probijen puteljak koji vodi od Trga kralja Petra Krešimira IV. do stražnje strane jedinog preostalog limenog kioska.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
Možda je to početak pretvaranja tržnice u bioekološki punkt na novoj pješačkoj trasi od Trga hrvatskih velikana do Autobusnog kolodvora, kako je bilo zamišljeno još 2015. godine. Arhitektica Loredana Stunić, poznata po svojim ‘preobrazbama’ Britanskog trga i Trga žrtava fašizma, zamislila je tržnicu Branimirac s ostakljenom fasadom između nosive konstrukcije.
Eksterijer bi bio pročišćen, kako bi se dobio kvalitetan višenamjenski javni prostor, primjerice za održavanje sajmova i drugih događanja. Na ostatku prostora bile bi postavljene nadstrešnice crvene boje s uzorkom šestinskog kišobrana, pisao je 2016. godine Jutarnji list. Vlasnik čitavog kompleksa je Grad Zagreb, pa bi priče o obnovi mogle zaživjeti uz malo političke volje.
Kuća Lacković-Žigrović (Vlaška 5)
Ruina ima i u samom centru grada, na minutu ili dvije hoda od katedrale i Trga bana Jelačića. Unatoč vidljivim tragovima obnove, one su očito prepuštene zaboravu.
Prva među njima nalazi se u Vlaškoj 5. Riječ je o kući Lacković-Žigrović koja je zaštićeno kulturno dobro. Barem se tako vodi, jer je jedina zaštita fasada od šperploče koja pokazuje originalni izgled kuće iz 17. stoljeća. Naime, 2013. zidovi su se počeli urušavati, pa je umjesto obnove lakše bilo poduprijeti zidove i staviti ilustraciju.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Teška oštećenja krova koja su jedini znak da iza šperploče zaista stoji nekakav objekt, bila su vidljiva i prije potresa. Kakvo je stanje na objektu nije poznato, ali se zato zna da je vlasnička struktura iznimno komplicirana. U katastru je upisan Grad Zagreb, no gruntovnica bilježi mnoštvo vlasnika, od kojih su neki s adresama egzotičnih zemalja. Spominje se čak i bilješka iz 1923. godine po kojoj bi vlasnik bez ikakve naknade trebao srušiti objekt, ako to od njega zatraži gradska uprava. To se, na žalost ili na sreću, nije dogodilo.
Stambeni objekt (Langov trg 12/Branjugova 2)
Stotinjak metara istočnije stoji jedina stambena zgrada koja spaja Langov trg s Vlaškom ulicom. Sudbina kuće u Branjugovoj ista je kao i one u Staroj Vlaškoj. Kuća se počela urušavati još prije desetak godina. Umjesto cerade ondje je ograda od debelih dasaka koja sprječava urušavanje onoga što je od objekta preostalo.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Središnji dio se potpuno urušio, dok je na nezaštićenom dijelu kuće vidljivo oštećenje zabatnog zida i krova nakon potresa. Obnova ili rušenje je pod debelim znakom upitnika, jer je, kao i u slučaju Vlaške 5, u zemljišnim knjigama navedena hrpa suvlasničkih dijelova koji glase na osobe s inozemnim adresama, ali i tvrtka za naplatu potraživanja IN Kapital d.o.o.
Restoran ‘K Zagorcu’ (Frankopanska 13)
Posljednji objekt naše top liste nalazi se na raskrižju Frankopanske i Varšavske ulice. Riječ je o nekadašnjem restoranu ‘K Zagorcu’ koji se ondje nalazio do prije tridesetak godina. Danas je zgrada samo dobar poligon za grafitere.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Primjetili smo da nedostaje ploča s natpisom ‘Oprez, pada žbuka’, ali je zato s dvorišne strane postavljeno upozorenje o videonadzoru te nova dvorišna vrata. Objekt, naime, nije sasvim napušten. U vlasništvu je ugostiteljske tvrtke Jägerhorn (bivši Lovački rog), kojoj služi kao skladište i parkiralište za goste istoimenog, tristotinjak metara udaljenog hotela.
Ipak, oštećenja na zgradi, kojih je nakon potresa sve više, ne idu ruku pod ruku turističkom imidžu Zagreba. Nažalost, ovakvih objekata ima još i to na vrlo prometnim lokacijama.
