U Dubrovniku, u ulici Kardinala Stepinca krenulo je iskapanje za gradnju novog projekta stambenih luksuznih vila. Radove će izvoditi Texo gradnja, a investitor je Tihomir Brajković iz BiH to jest tvrtka Šest luksuznih vila d.o.o. Dozvole za gradnju ishođene su još 2021. godine, dok se s oznake na ulazu u gradilište može pročitati kako će se graditi četiri niske samostojeće zgrade. Za početak gradnje investitor je prijavio 23. veljače ove godine.
Na 4.348 kvadrata dosad neizgrađene zone niču vile s cestom za pristup
U pitanju je čestica zemlje 1093/1, k.o. Gruž, a površina zemljišta iznosi 4.348 metara kvadratnih koja je donedavno bila neizgrađena, a važećim GUP-om uvrštena je u zonu M11. Ta je zemlja mješovite namjene, pretežito za stanovanje niske gustoće. Kao izvođač je odabrana tvrtka Texo gradnja, za projektanta je odabrana projektantska tvrtka Hermes Ragusa arhitektura d.o.o., a glavni projekt potpisuje Bruno Marijanović.
Navedeno je kako je tvrtka Šest luksuznih vila obvezala se uz gradnju vila financirati i izgradnju komunalne infrastrukture u tom predjelu. Točnije, tvrtka se obvezala kako će se graditi cesta do luksuznih vila, na glavici Babinog kuka. Uz investitora, tvrtka Dubrovnik Construction izrazila je namjeru za financiranjem iste prometnice, a projektno rješenje izrađeno je u skladu s lokacijskom dozvolom te Urbanističkim planom uređenja područja Babin kuk.
U Gradskom vijeću usvojena je odluka kojom je propisano da izvođenje radova investitori financiraju vlastitim sredstvima s pravom povrata plaćenih sredstava, do visine komunalnog doprinosa. Radi se o II. fazi projekta prometnice OS3. Iz gradske uprave pojašnjeno je kako je UPU-om Babin kuk definirana dužina prometnice 336 metara, a idejnim projektom te lokacijskom dozvolom određene su dvije faze gradnje – prva duljine oko 181 metra te druga, do kraja trase, izvještava Dubrovački dnevnik.
Investitor za skoro milijun eura kupio česticu nekadašnje zone pejzažnog zelenila
Početak gradnje popratit će početak turističke sezone. U blizini novog gradilišta smještena su dva hotela, Hotel More i Hotel Kompas te stambene kuće i turistički apartmani. Gradit će se na zemljištu za koje se još 2019. godine pisalo kako ga je investitor, Brajković, kupio od tvrtke Urbanistički institut Hrvatske, a ta je tvrtka zemljište dobila od Hotela Babin kuk temeljem izrade UPU-a Babin kuk. Priča toga kako je zemljište izmjenama GUP-a iz 2005. dobilo na važnosti, postavši zemlja na kojoj se može graditi, i više je nego interesantna.
Brajković je zemljište na Babinom kuku, poznato je, 2019. godine od Urbanističkog instituta Hrvatske d.o.o. kupio za iznos od 950 tisuća eura. Prethodno ovoj kupovini, Urbanistički institut postao je vlasnik zemljišta još početkom 2000-ih, kada je ista čestica zemlje bila više-manje bezvrijedna, budući da se prema tada važećem Urbanističkom planu Dubrovnika nalazila u zoni pejzažnog zelenila te je bila u vlasništvu tvrtke Dubrovnik – Babin kuk, koji je tada baš bila prošla proces privatizacije.
2001. godine, tvrtka Dubrovnik – Babin kuk i Urbanistički institut sklopivši ugovor postali su poslovni partner, a tri godine kasnije sklopili su i Ugovor o kupoprodaji čestice na kojoj se danas gradi. U ugovoru je, međutim, stajalo kako je prostor šuma, a ne građevinsko područje. Godinu dana kasnije, prije nego je izglasan GUP iz 2005. godine, sklapa se i dodatak Ugovoru o kupoprodaji. Prema dodatku, stajalo je kako će, u slučaju da novi GUP proširi mogućnost gradnje Urbanističkom institutu temeljem njegove aktivnosti, dodijeliti nagrada – čestica.
Širenja građevinskih zona novim izmijenjenim GUP-om iz 2005.
Devet mjeseci kasnije, u studenom 2005. godine, izmjenama i dopunama GUP-a omogućena su brojna proširenja građevinskih zona u Dubrovniku. Tako se između ostalog, povećala i mogućnost gradnje na zemljištima u njenom vlasništvu tvrtke Babin kuk. Iz te mogućnosti direktno proizlazi kako, budući da je Dubrovnik Babin kuk dobio mogućnost gradnje, Dodatkom Ugovora o kupoprodaji mogućnost gradnje dodijeljena je i Institutu, koji tako postaje vlasnik čestice zemlje 1093/1, gdje se i danas grade luksuzne vile.
Urbanistički instituta Hrvatske u donošenju urbanističkih planova koji se tiču Babinog kuka imali su prilično važnu ulogu. U izmjenama tog prostora sudjelovali su i kao izrađivači planova, ali i kao potencijalni vlasnici zemljišta na koje su se planovi odnosili. Institut se trudio povećati građevinsku zonu u Dubrovniku kako bi, za nagradu uspiju li, dobili zemljište poviše Uvale Lapad. Njihovi napori rezultirali su uspjehom, da bi zemljište u konačnici bilo prodano po devet puta većoj cijeni.
Na putu za Babin kuk vrlo je uočljiv Dubrovački ili Tuđmanov most – ovisi koga pitate. Što su Dubrovčani rekli o ovom mostu pročitajte u članku na poveznici.