Provozali smo se mostom, ali ne znamo je li Tuđmanov ili Dubrovački: 'Pa zaboga, ovo je političko ime'

Dubrovački most ili Most dr. Franje Tuđmana, vječno je pitanje u Dubrovniku. U svakom slučaju, bijeli viseći most je prekrasno izgrađen te vrlo koristan kao prometnica. Značajno je skratio prijelaz iznad Dubrovačke rijeke. Vožnja po njemu je odlična. Lokalci s kojima smo razgovarali su nam rekli što misle o njemu i njegovu nazivu. Spomenuo se i prijedlog da most bude nazvan po Marinu Getaldiću. Jedna naša sugovornica smatra da se mostovi trebaju nazivati po toponimima.

Postoje službeni nazivi, a postoje nazivi i koji koriste ‘domaći’. Tako se vrlo lako otkrije tko negdje živi, a tko je samo u posjetitelj. Ni Dubrovnik ovdje nije iznimka, pogotovo kada je riječ o mostu koji neodoljivo podsjeća na Golden Gate u San Franciscu. Bilo da ste negdje na Lapadu ili Gružu ili na moru uz ove dijelove grade, ne možete ne primijetiti taj prekrasni bijeli most viseće konstrukcije. Dok zidine starog grada daju Dubrovniku onaj prepoznatljivi štih stoljetne arhitektske baštine, ova prometnica na drugom dijelu grada pokazuje da je Dubrovnik nastavio dalje. Estetski možemo iščitati da čuvanje baštine može biti popraćeno i vizualno lijepom, modernom i praktičnom prometnom poveznicom. Još prije puta u ovaj grad velikog graditeljskog značaja, dobili smo upozorenja da ćemo samim imenovanjem ovog mosta odmah razotkriti drugima jesmo li Dubrovčani ili turisti.

Naime, ako kažete da je posrijedi Most dr. Franje Tuđmana, niste Dubrovčanin ma koliko savršeno možda uspjeli skinuti lokalni naglasak. Ali, ako kažete da je to Dubrovački most, možda uspijete zavarati lokalce da ste rođeni u ‘Vječnom gradu’. Srećom pa su popusti za visoke dubrovačke cijene uračunate svakom tko govori hrvatski jezik.

U svakom slučaju, imali smo priliku provozati se ovom značajnom prometnicom. Cesta je dobra i kvalitetna, a sama vožnja po njoj kratka i slatka. Nije ni čudo budući da je most dugačak svega 518 metara. Možda je malo nelagodno iskustvo ako se bojite visina, ali za one koji s tim nemaju problema, pogled prema Dubrovniku je doista spektakularan. Naravno, mislimo na perspektivu suvozača, vozač se mora fokusirati na cestu i nipošto ne gledati u vis prema kablovima koji održavaju cijelu konstrukciju. Ako ste suvozač, svakako se zagledajte u njih ako želite zanimljiv, blagi psihodelični efekt s vrtoglavicom.

Arhitekt dizajna doktorirao razvitak lučnih mostova

Neovisno kako želite nazvati ovaj most, nema sumnje da je riječ o vrlo važnoj prometnici za područje Dubrovnika. Starije generacije će se sjetiti velikog slavlja i uoči početka grdnja 11. svibnja 1998. godine. Okupila se cijela krema tadašnje nacionalne i lokalne političke scene. Govore su davali i tadašnji premijer Ivica Račan, nekadašnji dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje i bivša gradonačelnica Dubrovnika, danas potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica.

Govor je dao i tadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Vladimir Bizjak, budući da su upravo Hrvatske ceste bili investitor cijelog projekta. Nakon što je te 1998. godine krenula gradnja mosta, promet je krenuo 20. svibnja 2002. godine.

Tri i pol godine su se itekako isplatili te su danas dvije obale zaljeva Rijeke Dubrovačke spojene za brži promet. Sama vrijednost izgradnje je težila 32,3 milijuna eura. Nacrt i dizajn potpisuje arhitekt Zlatko Šavor, dok su radove izveli tvrtka Walter Bau iz Njemačke i splitska tvrtka Konstruktor.

Zanimljivo je da je Šavor, danas profesor na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, 2005. godine doktorirao upravo u području nosivih konstrukcija. Njegov rad je naslovljen ‘Novi doprinosi razvitku lučnih mostova’.

Zatvara se zbog bure: ‘Ne treba se zaobilaziti rijeka’

Kratka vožnja Dubrovačkim, odnosno Mostom dr. Franje Tuđmana, doista nas je oduševila, ali što je sa samim lokalcima? Koliko je njima ovaj most značajan?

Zanimljivo, jedna Dubrovčanka u dvadesetim godinama s kojom smo razgovarali, na upit o Mostu Franje Tuđmana je mislila da pričamo o Pelješkom mostu. Ali, starije generacije Dubrovčana su dobro znali na koji most mislimo, neovisno koji izraz koristimo.

– Skraćuje put za 10 do 12 kilometara ljudima koji idu oko rijeke. Osobno ga koristim skoro svaki dan, jedanput ili dvaput. Zadovoljan sam cestom. Jedino kad puše jak vjetar, naravno da mora biti zatvoren. No, zatvoren je jednom da dva put ili maksimalno, koliko ja znam, pet šest puta godišnje uvrh glave, ispričao nam je jedan 45-godišnjak koji je htio ostati anoniman.

Slično nam je rekla i njegova 48-godišnja sugrađanka. Iako nam je istaknula da ga ne koristi često, svega jednom ili dvaput godišnje.

– Većinom se vozim po njemu u ljetnim mjesecima kad nema bure. Jako je značajan zato što se skratio prilaz gradu, sigurno za 20 minuta. Više se ne mora ići preko Komolca. Za eventualno širenje grada prema zapadu, to je ključno, smatra naša sugovornica.

Dubrovački ili Tuđman: ‘Ako je po osobi, ona mora proći test vremena’

Dubrovčane smo pitali i o razlici između Mosta dr. Franje Tuđmana i Dubrovačkog mosta. Sudeći prema 45-godišnjaku s kojim smo razgovarali, njemu je svejedno kako se zove, ali ovisi od ljudi do ljudi. No, naša 48-godišnjakinja je istaknula kako ga voli zvati Dubrovačkim mostom.

– Pa zaboga, mostovi se nazivaju po toponima. Ovo je političko ime mosta. Mislim da postoji razlog zašto se mostovi zovu po nekom mjestu i zašto bi to trebao biti most Dubrovnik. Ali, općenito, ako treba biti po nekoj osobi, mora biti po osobi koja je prošla test vremena. Ime Marina Getaldića bi bilo dobro radi njegovog istraživanja na području fizike, zaključila je 48-godišnjakinja sjetivši se cijenjenog Dubrovčana iz povijesti.

Dubrovački, ili Most dr. Franje Tuđmana je izrazito kratak. No, zanimljivosti o 10 najdužih mostova u Hrvatskoj možete pročitati ovdje.