Donosimo popis 10 najdužih mostova u Hrvatskoj: Pelješki nije na prvom mjestu

Ukoliko ste mislili da se Pelješki most nalazi na prvom mjestu po dužini u Hrvatskoj – prevarili ste se. Pelješki most je, naime, najveći obujmom u Hrvatskoj, ali nije i najduži. U nastavku slijedi popis 10 najdužih mostova u Hrvatskoj koji zasigurno oduzimaju dah kada pomislite na znanje i rad koji su uloženi u to da oni budu sigurni za promet.

Najviše mostova, uz naravno Pelješki, nalazi se na području Dalmacije i to na autocestama. Manji broj njih, poput Dobre ili Dravskog mosta, svoje su mjesto pronašli u unutrašnjosti Hrvatske. Jedino su Most slobode i Domovinski most u glavnom gradu – Zagrebu, i to gotovo u središtu grada, ne na autocesti.

10. Most dr. Franje Tuđmana – 518 metara

Most dr. Franje Tuđmana nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznad rijeke Omble. Povezuje dvije obale zaljeva Rijeke dubrovačke kod Dubrovnika. Za promet je otvoren u svibnju 2002. godine. Osim što je otvoren za promet, služi i kao vidikovac te destinacija za bungee-jumping. Imenovanje mosta je nakon njegove gradnje postalo dijelom spora između dvije političke struje. No, naposljetku su Hrvatske ceste prekinule zavrzlamu i službeno nazvale most imenom prvoga hrvatskog predsjednika. Do izgradnje mosta promet prema zapadnom ulazu u Dubrovnik se odvijao Jadranskom turističkom cestom kroz područje Rijeke dubrovačke, a gradnjom mosta taj put se skratio za oko 9 kilometara te na taj način pridonio bržem razvoju dubrovačkih prigradskih naselja.

9. Dobra I – 546 metara

Most Dobra I nalazi se na autocesti A1 Zagreb – Split, popularnoj Dalmatini, na dionici Karlovac – Bosiljevo. Izgradnja je trajala godinu dana, od 1999. do 2000. godine. Jedan je od najzahtjevnijih objekata na toj dionici.

8. Dobra – 560 metara

Most Dobra nalazi se na istoj dionici kao i Dobra I te je njegova izgradnja također dovršena 2000. godine.

7. Batinski most – 638 metara

Batinski most, odnosno Most 51. divizije, nalazi se u istoimenom naselju u općini Draž pokraj Belog Manastira. Sagrađen je 1974. godine kao prijeko potreban jer se do tog trenutka preko Drave do susjedne Bačke u Srbiji prelazilo čamcima i skelom. Najvažnija je prometna veza između Baranje i Bačke, a spaja Batinu u Hrvatskoj i Bezdan u Srbiji. Most leži na jedanaest betonskih stupova. Glavni plovidbeni otvor iznosi 169 metara. Ukupna širina mosta je 11,20 m, širina kolnik je 7,5 m, a sa svake strane su pješačke staze široke 1,75 m. Most je sandukastog oblika. U njega je ugrađeno 2.008 tona čelika, 8.000 kubnih metara betona, 320 tona betonskog željeza u armaturama. Na mostu ima 13.500 vijaka. S bezdanske strane izgrađen je pristupni put od 2.100 metara, a s batinske pristupni put iznosi 638 metara.

6. Most slobode – 805 metara

Smješten u gradu Zagrebu, Most slobode preko rijeke Save povezuje Prisavlje s novozagrebačkim kvartom Središće. Sagrađen je od bračkog kamena, a svaki kamen se posebno klesao. Otvoren je za promet 1959. godine. Projektirao ga je Krunoslav Tonković čije je djelo također i Jankomirski most sagrađen godinu dana ranije. Za Most slobode utrošeno je oko 1600 tona čelika. Konstrukcija mosta ima oblik plitkog luka.

5. Domovinski most – 860 metara

Isto kao i Most slobode, Domovinski most nalazi se na rijeci Savi u Zagrebu. Nakon pet godina gradnje otvoren je za promet 2007. godine. Širok je nevjerojatna 34 metra jer je prvobitno zamišljen da sadrži i prostor za željezničku prugu. Ima po dvije prometne trake s nogostupima i biciklističkim stazama. Otvaranje mosta je tek u sedmom pokušaju bilo uspješno. Prema navodima hrvatskih medija, loša koordinacija izvedbe je prouzročila visinske razlike između mosta i prilaznih cesta od do 1m. Most je opremljen efektnom rasvjetom, koja prema prigodi može prilagoditi boje.

4. Most Sava–Ivanja Reka – 1064,5 metara

Most Sava-Ivanja Reka nalazi se na autocesti A3 na dionici Kosnica – Ivanja Reka. Izgradnja je trajala od 1977. do 1981. godine. Dizajnirao ga je Zvonimir Lončarić, prema čijem je projektu iste godine sagrađen i Jadranski most. Most Sava-Ivanja Reka prelazi rijeku Savu pod kutom 76°, a os pod ovim kutom paralelna je s nasipima jedne i druge obale. Zbog kosine prijelaza korito se povećava i iznosi otprilike 230 m od ruba do ruba korita. Konstrukcija mosta sastoji se od slobodno polegnutih montažnih nosača duljine 39 m, na neoprenskim ležajevima iznad naglavnica stupova. Ukupna je duljina od osi do osi ležaja na upornjacima mosta je 1064,5 m. Stupovi su tanki i vitki, kako bi što manje remetili protjecajni profil rijeke Save.

3. Krčki most – 1430 metara

Krčki most povezuje kopno, tj. Kraljevicu i Omišalj na otoku Krku. S kopnene strane nalaze se uvale Črišnjevo i Skot. Luk mu je dugačak 390 metara te je u vrijeme gradnje, od 1976. do 1980. godine, bio najduži mostni luk na svijetu. Za čak 85 metara nadmašio je do tada najveći na mostu u Sydneyu. No, 15 godina kasnije Krčki most nadmašio je kineski Wanxian izgrađen preko rijeke Yangtze čiji luk iznosi 420 metara. U prvih 20 godina mostom dugim 1430 metara prešlo je 27,2 milijuna vozila, a ljeti ga u jednom danu prijeđe njih do 28.000. Iako danas nosi ime Krčki, nekada je njegov naziv bio Titov most.

2. Pelješki most – 2440 metara

Ideja za izgradnju Pelješkog mosta koji bi spojio dubrovačko područje s ostatkom Hrvatske, prezentirana je još 1997. godine. Nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a za promet je otvoren 26. srpnja 2022. godine. Premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu. Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting. Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma.

Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga gline i mulja cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne seizmičke aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom ekološkom području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen rezervatom prirode u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom Natura 2000. 

1. Dravski most – 2507 metara

Možete ga pronaći na autocesti A5 u blizini mjesta Petrijevci u mreži međunarodnih pravaca na koridoru Vc, koji spaja Mađarsku s istočnom Hrvatskom, Bosnu i Hercegovinu s lukom Ploče na jugu Hrvatske te čini važnu točku u mreži međunarodnih pravaca. Dravski most su u cijelosti projektirali i izveli domaći stručnjaci. Puna mu duljina iznosi 2485 metara te je time dulji za 81 metar od Pelješkog mosta. Golem je to građevinski projekt, a obilježile su ga mnoge kontroverze, žalbe i prigovori tijekom kojih su neki od izvođača završili u stečaju te nestali s tržišta. Dio mosta koji ide preko rijeke dug je 420 metara i nalazi se nedaleko od Osijeka.

No, naši su mostovi mali u usporedbi sa svjetskim rekorderima. Popis najduljih mostova na svijetu možete pogledati ovdje.