Stručnjaci i akademici o problemima obnove Zagreba: Potresi otvaraju prilike za novi urbanistički razvoj
Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je online znanstveno-stručnu konferenciju na temu ‘Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa – pristup, problemi i perspektive. Tijekom online konferencije brojni stručnjaci ukazali su na problematiku post-potresne obnove povijesnog središta grada Zagreba.
Konferencija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti okupila je brojne stručnjake iz raznih područja, uključujući arhitekte, građevinare, geodete, seizmologe i ekonomiste.
Tijekom online konferencije Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora okupljeni stručnjaci razmatrali su problematiku post-potresne obnove grada Zagreba. Prolazeći kroz povijesne i baštinske aspekte potresa iz 1880. i 2020. godine, perspektive obnove, iskustva urbanističkih planiranja, identitetska pitanja urbaniteta te održivost i sigurnost rekonstrukcije zgrada stručnjaci su obuhvatili brojne teme ključne za obnovu povijesnog središta grada.
Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt rekavši pritom da potresi otvaraju prilike za urbanistički razvoj i nastajanje novih ideja što potvrđuju primjeri Zagreba 1880., Skoplja 1963., Banja Luke 1969., Dubrovnika te Kotora 1979. godine.
Stoljeće infrastrukturnih izazova
Prema riječima akademika Neidhardta osim pitanja obnove i povratka stanovnika u njihove domove Zagreb bi trebao riješiti i pitanja infrastrukturnih izazova o kojima se raspravlja već čitavo stoljeće, poput gradske željeznice i prometnog rasterećenja zelenih valova.
Trenutno stanje u gradu Neidhardt je okarakterizirao kao nabujalo tkivo koje se, unatoč administrativnom prividnom usmjeravanju, otelo kontroli. Stoga su, dodaje Neidhardt, gradu potrebna nova prostorna, infrastrukturna i ekološka ojačanja koja će omogućiti kako dovršavanje započetih dijelova grada, tako i održivost u budućnosti.
Zagrebu je, smatra Neidhardt, potreban novi Generalni urbanistički plan kojim će se afirmirati urbanistička razmišljanja od prije pola stoljeća.
– Kada se još promišljao urbanizam s vizijom – gradotvorni urbanizam koji je promatrao grad u cjelini i koji se nije prvenstveno bavio samo izgrađivanjem zgrada i popunjavanjem parcela, navodi Neidhardt dodavši da urbanističko planiranje treba temeljiti na logičnom razmišljanju, prenosi Index.hr.
Zgrade kao uspomena na potres
U svojoj analizi urbanog razvoja Zagreba te njegove arhitektonske baštine Dragan Damjanović, redoviti profesor Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naveo je, među ostalim, da bi neke zgrade trebalo sačuvati kao uspomenu na prošlogodišnji potres, poput crkve u Granešini koja se više ne planira koristiti.
Svoja upozorenja za središte grada iznijeli su i Snješka Knežević i Ivan Rogić. S jedne strane Knežević upozorava da oba kandidata za gradonačelnika Zagreba ne govore o razvoju baštine i što im ona znači, već samo o tome kako ju iskoristiti, dok Rogić rješavanje obnove ne vidi kao proces ‘prigodnog krpanja’ upozoravajući na to da bi centar grada mogao ostati bez stalnih stanovnika.