‘Nova’ Stara Vlaška: Ozelenjen i ugodan prostor za balans javnog i privatnog
Zagrebačka gradska vlast predviđa značajno širenje pješačkih zona, a u nekima od njih trenutno su aktualna privremena rješenja. Zasad su privremene pješačke zone na dijelu Martićeve ulice, na Masarykovoj te na Staroj Vlaškoj. Posljednja navedena pješačka je zona postala 2022., a upravo je proveden natječaj za njen novi izgled na koji su pristigle 23 prijave. Odabran je pobjednik pa se može krenuti u pripremu za izvedbu novog trajnog rješenja koje je ujedno radikalna promjena za identitet centra Zagreba. Pri odabiru se mislilo na sve, doznajemo što je bilo presudno za novu zagrebačku vizuru.
Stara Vlaška, novo trajno rješenje | foto: Grad Zagreb, prezentacija
Danas se u Poglavarstvu Grada Zagreba govorilo o novom rješenju za Staru Vlašku, koja je od 2022. godine pješačka zona. Predstavnicima medija obratili su se zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet, predsjednica ocjenjivačkog suda Ivana Tutek te Alan Kostrenčić, arhitekt i član Ocjenjivačkog suda.
Nakon što je od kraja prošle godine, do početka veljače ove trajao natječaj, na koji su stigle 23 prijave, izdvojene su četiri najbolje. Prvo mjesto na natječaju Ocjenjivački sud dodijelio je Arhitektonskom uredu Atmosfera d.o.o., a podsjetimo, projekt ‘nove’ stare Vlaške, izradili su Bernarda Silov, Davor Silov, Kristina Rogić i Leila Daoud.
Stara Vlaška negostoljubiva
Zamjenik gradonačelnika Korlaet prvo je predstavio politiku ograničenja ‘autocentričnosti’ kojom se vodi trenutna gradska vlast. Kako je konstatirao, zona Stare Vlaške prva je u nizu projekata širenja pješačkih zona koju čeka revitalizacija, a, kako je napomenuo, nije se širila od 2013.
Smanjenjem ‘autocentričnosti’, rekao je, teži se centru manje zagušenom prometom, koji je ugodnije mjesto za pješake te je prohodniji i zeleniji. U svom naumu širenja pješačkih zona, Grad se ugledao na druge europske metropole, u kojima je taj korak uspješno proveden, poput Pariza i Ljubljane.
plan novih pješačkih zona | foto: Grad Zagreb, prezentacija
U razvoj pješačke zone grada Zagreba implementirane su i teorijske prakse, poput učenja urbanista Jana Gehla. Konkretno za Staru Vlašku, Korlaet je rekao da je vapila postati pješačkom zonom, jer je nekada prolaziti ovom ulicom zbog automobila bilo prilično neugodno iskustvo, a provođenje svih promjena izvođeno je uz savjet stručnjaka.
– Stanje prije svibnja 2022. kada je Stara Vlaška zatvorena za kolni promet bio je prostor zakrčen automobilima, izrazito neugodan, negostoljubiv, bučan, ‘smogast’. Prostor je doživio transformaciju na bolje. Za taj prostor postojali su brojni prijedlozi, između ostalog neke udruge su predlagale djelomično ozelenjivanje njegove sjeverne strane, a onda smo se odlučili na prvu privremenu intervenciju. Naravno, ništa nismo radili napamet, sve smo radili uz studije, uz pomoć stručnjaka. Prvo što smo napravili bilo je brojanje prometa, te se ustvrdilo kako između 7:30 i 8:30 ujutro tom ulicom prolazi tek 240 vozila, objasnio je Korlaet.
prometna Stara Vlaška | foto: Grad Zagreb, prezentacija
Uklapanje u povijesni kontekst
Za ulicu su se, otkad je za kolno prometovanje zatvorena, pojavila neka privremena rješenja, a sada je odabrano i trajno rješenje, ono arhitektonskog studija Atmosfera. Predsjednica Ocjenjivačkog suda, arhitektica Ivana Tutek objasnila je kojim kriterijima se vodio žiri u ocjenjivanju radova za natječaj koji je netom proveden.
Osim što su pristigli radovi trebali ponuđenim rješenjem pratiti uklapanje u povijesni i urbani ambijent ulice pješačke zone, bilo je važno i poštivanje drugih elemenata, poput oblikovnog diferenciranja, memorije ulice te kako su se prijavljeni postavili spram Šenoinog kipa koji ostaje gdje jest.
Isto tako , bilo je važno da prostor bude otvoren za kretanje građana i da je boravak u njemu ugodan, odnosno da je uspostavljena ravnoteža između javnog i privatnog prostora. Naposljetku, gledala se i suvremenost idejno-urbanističkoga rješenja.
prvo privremeno rješenje | foto: Grad Zagreb, prezentacija
– Gledao se prostorni koncept u odnosu na uži i širi obuhvat. To jest, pratili su se uklapanje u povijesni urbani donjogradski ambijent ulice Stara Vlaška, oblikovno diferenciranje, memorija partera stare ulice i oblikovni odgovor na spomenik Augusta Šenoe koji se zadržava. Idući je kriterij funkcionalne estetske oblikovne i prostorne kvalitete koje se odnose na funkcionalnost i izvedivost rješenja, to jest kreiranje prostora koji omogućava ugodno kretanje i boravak građana, mogućnost boravka i odmora u javnom gradskom prostoru, kao i na terasama, znači taj balans javnog i privatnog prostora. Istovremeno omogućeno kretanje interventnih vozila i pristup objektima. Bitno nam je bilo i suvremenost rješenja, to jest odabir rješenja koje je istovremeno suvremeno i uklopljeno u ambijent. Na kraju, gledali smo stvaranje neke dodatne vrijednosti u prostoru, kriterije u ocjenjivanju radova prijavljenih na natječaj opisala je Tutek.
Identitet Zagreba
Nakon Tutek, na ocjenjivačke kriterije osvrnuo se i arhitekt Alan Kostrenčić, također član Ocjenjivačkog suda. Objasnio je zašto neki radovi, iako vrlo zanimljivi i inovativni ipak nisu bili izabrani u užem krugu jer nisu ispunjavali kriterije. Prvo, ipak, Kostrenčić se osvrnuo na važnost projekta Stare Vlaške jer se, kako je rekao, nakon Univerzijade prvi put u centru grada radi nešto što radikalno utječe na njegov identitet.
prvo privremeno rješenje, javni prostor za odmor | foto: Grad Zagreb, prezentacija
– Ono što nam je davalo poseban osjećaj nekakve odgovornosti je činjenica da u smislu tih ključnih točaka grada, od Silađinovog projekta za Trg bana Jelačića u doba Univerzijade nismo imali ni jedan drugi tako radikalan, značajan projekt. Imali smo naravno Cvjetni trg od Kranjca i imali smo neke druge projekte, ali, recimo da je moment Univerzijade vrlo jasno definirao identitet samog srca Grada Zagreba. Ovo nije direktno trg bana Jelačića, ali je blizu, objasnio je.
Stoga, izložio je Kostrenčić, kakvo će rješenje obilježiti ovu relativno novu pješačku zonu od velikog je značaja za centar Zagreba. Upravo bi novo rješenje za Staru Vlašku moglo definirati novi identitet Zagreba u 21. stoljeću.
– Iz tog razloga, važno je pitanje jer bi ova intervencija, možda trebala sugerirati ili ponuditi nove neke postavke te otvoriti pitanje u kojem smjeru bi trebali ići u traženju novog identiteta Zagreba u stoljeću u kojem živimo. Postavlja se pitanje, koji je to identitet? Zanimljivo je da u pet prvih odabranih radova, no i u nekim ostalim radovima, postoji potreba da se učini ono što je naslućeno u prethodnim radnjama, a to je da se napravi jedan ugodan prostor, koji je istovremeno nepretenciozan. Ono što je važno kad govorimo o identitetu nekog mjesta je činjenica da je taj identitet složen od više okolnosti. Jedna je memorija, a mora se ostaviti prostora i za buduće intervencije, komentirao je.
Priprema za novo trajno rješenje
Budući da je arhitekt Kostrenčić u svom dijelu izlaganja komentirao i činjenicu da su privremene postavke Stare Vlaške odredile novo rješenje koje će, odlučeno je, biti trajno, zanimala nas je ta ‘veza’. Drugim riječima, htjeli smo znati jesu li i kako točno ranija, privremena uređenja ulice odredila ono za koje se odlučio Ocjenjivački sud.
novo trajno rješenje | foto: Grad Zagreb, prezentacija
– Indirektno da. Užasno je važno zapravo prostore koji su bili vrijedni gradu, a koji su u lošoj situaciji, odnosno koji nisu bili adekvatno tretirani, osvijestiti. Drugo važno je ideja urbanizma, točnije akcija koje građane pripremaju na to da će se prostor izmijeniti te ih, na neki način senzibiliziraju s tim prostorom. Na koncu, akcija koja građane priprema na promjene u prostoru bitna je za uspjeh tog finalnog rješenja. Mislim da je jako važno imati dobar balans između toga da se stvore dobra struktura i prostor, a da se ostavi slobodan prostor za nove pop-upove i nova događanja, jer grad ipak živi i nije fiksiran. Mora imati pozornicu na kojoj će se cijelo vrijeme nešto događati, odgovorio je Kostrenčić.
Za kraj, budući da je Kostrenčić za vrijeme svog izlaganja spominjao i važnost ‘pamtljivosti’ prostora u njegovom osuvremenjavanju, željeli smo doznati kako bi se točno pamtljivost mogla opisati. Točnije, postoji li nešto što više od drugih elemenata gradi pamtljivost u određenom dijelu grada.
– Pamtljivost može biti svakakva. Može biti dobra ili loša pamtljivost. Ja mislim da je za dobru pamtljivost ključno da se stvori prostor ugode, što je unaprijed vrlo teško odrediti. Ugodno je ono što stvara pamtljivost, u dobrom smislu. Ima ta jedna velika tema za sebe, koja se zove – ambijentalnost. Objašnjava na koji način kreiramo prostor koji ima takav ambijent da nam je on ugodan. To je teško definirati i bilo bi lijepo da postoji neko uputstvo. Ali, to je više stvar osjećaja… To je taj moment gdje je u gospodarenju sa javnim gradskim prostorom jako važno da postoji input građana, što oni žele. Ali taj moment, da se to kreativno izrazi, to može napraviti jedino profesionalac, zaključio je Kostrenčić.
U Zagrebu se mnogošto planira. Između ostalog, predvidio se milijunski posao koji će uključivati i radove na novoj tramvajskoj pruzi. Više pročitajte ovdje.
