Poslovna zgrada 'levitira' na rubu zagorske šume, pravi je raj, nema tko ovdje ne bi radio!

Među radovima za Godišnju izložbu ostvarenja u 2024. Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), za nagradu ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2024. godinu nominiran je projekt Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan projektnog tima koji čine: Marin Mikelić, Tomislav Vreš, Mia Kos i Fran Stanić (MVA). Usidrena na rubu poslovno-proizvodne zone u razvoju, zgrada vizualno gravitira prema okolnoj šumi, postajući tako inicijator dijaloga s nepoznatim.

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) je najavilo Godišnju izložbu ostvarenja u 2024. godini te objavilo nominirane autore i radove. Za Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini prijavljen je 81 rad koje je ocjenjivao stručni žiri u sastavu od 10 članova.

U sastavu žirija bili su Vjekoslav Gašparović, (predsjednik), Ana Boljar, Jure Grohar, Mario Kralj, Iva Martinis, Helena Paver Njirić, Nikola Popić. Otvorenje Godišnje izložbe i dodjela Nagrada UHA-e planirani su sredinom 2025. godine.

Prva kategorija, nagrada Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2024. godinu, mora se priznati, uvijek plijeni najviše pažnje. A među nominiranima za ostvarenja u 2024. godinu je projekt Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan projektnog tima koji čine: Marin Mikelić, Tomislav Vreš, Mia Kos i Fran Stanić (MVA).

Utopijski izgled

U Dubrovčanu, mjestu Krapinsko-zagorske županije nedaleko od Zagreba, autori donose svjež, gotovo utopijski pogled na promišljanje tipologije i oblikovanje poslovnih zgrada. Usidrena na rubu poslovno-proizvodne zone u razvoju, zgrada vizualno gravitira prema okolnoj šumi, postajući tako inicijator dijaloga s nepoznatim.

Njezina vanjska staklena opna, nalik osmozi, upija prirodni okoliš u unutrašnjost, dok izvana djeluje gotovo nedodirljivo, svojom pojavnošću nadilazeći kontekst u kojem je smještena.

Jednoetažna građevina kvadratičnog tlocrta, izdignuta na topografiji triju humaka, naoko levitira, pozivajući na postupno otkrivanje – ponajprije prolaskom ‘ispod’, a potom dolaskom u središnji kružni atrij otkuda se parom stubišnih krakova uspinje prema unutrašnjosti objekta.

Podizanje standarda poslovnog prostora

– Po ulasku u građevini, korisnik se nalazi u ‘mekom’ unutarnjem perimetru kuće, čija forma omogućuje autonomno nizanje sadržaja te njihovu konzumaciju kružnim, gotovo muzejskim kretanjem kroz prostor. Taj inkluzivan obruč, snažno orijentiran prema atriju, objedinjuje recepciju, slobodno pozicionirana radna mjesta, malu kružnu dvoranu, spiralne stube koje vode do sadržaja na krovnoj etaži te maleni auditorij, dio je osvrta na projekt arhitekta, Tomislava Solde.

– Neprimjetno se otvarajući prema suterenskoj etaži, on se postupno prelijeva na zajedničke boravišne prostore i nastavlja prema vanjskoj terasi. Kao kontrapunkt ovoj tečnoj prostornoj dinamici, vanjski, oblikovno ‘tvrdi’ perimetar objekta karakteriziraju klasičniji, modularno nanizani radni prostori s jasnim fokusom na okolni pejzaž. Poput predmeta čiji se odraz nađe uhvaćen između dvaju zrcala i time biva repetiran u beskonačnost, tako i ovdje konzument prostora, stisnut između dviju uglačanih ploča poda i krova, doživljava prostore putem neprekidnog kretanja. Na taj način nastaje svojevrsna arhitektonska naracija u duhu ‘mise en abyme’.

Soldo ističe i kako snažno izražene odluke autora o podizanju standarda i kvalitete poslovnih prostora, kao i davanju značaja pomalo zapostavljenom oblikovanju poslovnih zgrada, ovoj građevini daju dodatnu vrijednost.

Namještaj iz Prostorije

Iako uređenje interijera nije fokus kada je u pitanju Godišnja izložba ostvarenja UHA-e, svakako treba spomenuti kako je zgradu opremio domaći brand Prostoria. Riječ je o velikom imenu kada je u pitanju dizajn namještaja u Hrvatskoj i tvrtki koja se unutar jednog desetljeća razvila od nule do lidera u svome području.

– Namještaj iz Prostorije bio je logičan odabir jer smo koristili komade poput fotelje Segment i Monk, kako bismo prostoru dali akcent. Odabrali smo Prostoriju jer vjerujemo da dijelimo istu strast prema dobrom dizajnu i kvaliteti. U svom radu često tražimo inspiraciju u modernizmu sredine 20. stoljeća – iz pedesetih i šezdesetih godina. Prostoria i mi dijelimo vrijednosti poput jednostavnosti, funkcionalnosti, apstrakcije i načina tretiranja materijala, kako u dizajnu, tako i u kreativnom procesu, objasnili su svoj odabir Mikelić i Vreš iz MVA.

Pogldajte ovdje kako izgleda sigurno najljepša mala sportska dvorana u Hrvatskoj.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.