Stadioni u Zagrebu danas: Više ih je nego što mislite, možete li ih nabrojati sve?
Nakon što smo obradili povijest stadiona u Zagrebu, vraćamo se u sadašnjost. U metropoli postoji ukupno 13 stadiona, od čega ih je 10 nogometnih. Najpoznatiji i najveći su svakako Maksimir i Kranjčevićeva, no dosta se zagrebačkih kvartova može pohvaliti stadionom, neki od njih i s dva.
Stadioni u Zagrebu | Foto: Kolaž/Bauštela.hr
Sport je sastavni dio života ljudi, bez obzira na to bili oni natjecatelji ili puki promatrači. Još od antičkih vremena sportski su događaji izazivali velik interes. Tada su izgrađeni i prvi objekti koji zadovoljavaju potrebe sportaša i publike. U Grčkoj stadioni, a u Rimskom Carstvu arene bile su stalno ispunjene svjedocima mnogih različitih natjecanja.
U osnovi ništa drugačije nije ni danas. Publika i dalje masovno hrli na sportska zbivanja. No, objekti im sada osim borilišta i tribina nude brojne druge sadržaje. Kako smo ranije obradili povijest stadiona u Zagrebu, tako ćemo u ovom tekstu obraditi sve postojeće objekte tog tipa.
Prije svega, treba znati da su stadioni građevine ili mjesta predviđena za održavanje sportskih ili glazbenih priredbi, čija borilišta ili pozornice mogu biti djelomično ili potpuno okružena tribinama, odnosno objektima koji omogućuju gledateljima praćenje priredbi. Ovdje bismo dodali da su stadioni otvorenog tipa, odnosno njihovi krovovi su otvoreni ili ih uopće nema, čime se omogućuje prirodno strujanje zraka i izloženost Sunčevoj svjetlosti.
Iako u Zagrebu postoji nekoliko stotina klubova različitih sportova, stadiona je svega – 13. Različitih veličina, oblika i namjena, oni aktivno ispunjavaju svoju svrhu. Zanimljivo, čak je 10 nogometnih, dok ostala tri služe različitim sportovima – atletici, klizanju i tenisu.
Stadion Maksimir
Svakako najpoznatiji i najveći zagrebački stadion je onaj u Maksimiru. Kroz čitavu svoju povijest, a na tom je mjestu više od 100 godina, gradio se u etapama.
Prve natruhe svog današnjeg izgleda stadion je dobio već 1946. godine. Pet godina kasnije započela je izgradnja zapadne tribine. ‘Sjever’ je izgrađen 1955., dok je istočna tribina dograđena 1961. Projektanti su bili Vladimir Turina i Franjo Neidhardt. Cjelina je zaokružena polukružnom južnom tribinom, dovršenom 1969. godine, po projektu Božidara Tušeka.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Godine 1998. počinje nikad dovršena rekonstrukcija stadiona po projektu Branka Kincla i Nikole Filipovića. Srušena je sjeverna tribina i izgrađena nova, duga 200 metara s četiri etaže na kojima su trebali biti poslovni prostori. Kapacitet te tribine je 10.965 gledatelja.
Srušen je i potkovičasti stajaći dio koji je spajao sve tribine osim sjeverne, kao i posljednjih pet redova Turinine zapadne tribine nad kojom stoji nova etaža, poduprta četirima masivnim stupovima, dajući joj kapacitet od 12.600 gledatelja uz još ‘718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža te 18 ‘boksova’)’, kako piše na stranicama GNK Dinamo.
Nakon potresa u ožujku 2020. godine reduciran je broj gledatelja. Umjesto dotadašnjih 38.923, na stadion može pristupiti svega 24.851 gledatelj. Naime, istočna je tribina iz sigurnosnih razloga zatvorena, dok je južna uz konstruktivna ojačanja upotrebljiva, ali sa smanjenim kapacitetom. Postoje planovi za izgradnju novog stadiona na istom mjestu, o kojima smo već pisali. Njima ćemo se podrobnije posvetiti u nekom od idućih članaka.
Igralište Hitrec-Kacian
Igralište Hitrec-Kacian je zapravo pomoćni teren s jednom tribinom kapaciteta 5.000 gledatelja smješten iza istočne tribine stadiona Maksimir. Ime je dobilo po Ici Hitrecu i Ratku Kacianu, čuvenim nogometašima iz ere prije Drugog svjetskog rata.
Tribina s dva ulaza dovršena je zajedno s istočnom tribinom Maksimira 1961. godine. Zanimljivo, Turina i Neidhardt nisu izgradili dvije zasebne tribine, već se one međusobno podupiru lakom armirano-betonskom konstrukcijom, dodatno ojačanom čeličnim stupovima.
Pogled na tribinu igrališta Hitrec-Kacian, koju natkriva istočna tribina stadiona Maksimir | Foto: Facebook/Mladen Valentić
Nažalost, nakon zagrebačkog potresa, tribina Hitrec-Kaciana postala je neupotrebljiva. Na samom terenu, osim treninga, održavaju se i utakmice mlađih selekcija GNK Dinamo.
Stadion u Kranjčevićevoj
Kako smo već pisali, stadion u Kranjčevićevoj ulici je jedan od najstarijih zagrebačkih stadiona. Izgrađen je 1918. godine, ali je otvoren 1921. i u to vrijeme bio je najveći u Zagrebu, kako piše Mapiranje Trešnjevke.
Stadion u Kranjčevićevoj ulici. | Foto: Facebook/HNL
Stadion nekoliko puta mijenja svoj izgled, ali i vlasnika. Nakon što je predratna Concordia ugašena, stadion je dodijeljen NK Zagrebu, a potom i NK Lokomotivi koja i danas igra ondje svoje domaće utakmice.
U početku je imao drvene tribine, koje su dvaput spaljene, pa je krajem sedamdesetih dobio dvije armirano-betonske tribine, od kojih je zapadna natkrivena. Nedugo nakon Drugog svjetskog rata je po projektu Milana Zrinjskog izgrađen betonski velodrom koji postoji i danas.
Posljednje uređenje doživio je 2018. godine, kad su uređene prostorije za igrače i osoblje, postavljene nove sjedalice za navijače, ponovno betonirana istočna tribina, postavljen hibridni travnjak te vraćeni reflektori. Trenutni kapacitet stadiona je 8.350 gledatelja, a u planu je izgradnja novog, s 12.000 mjesta.
NŠC Stjepan Spajić
Ljubiteljima nogometa svakako je poznat i stadion u Sigetu koji nosi ime osnivača, vlasnika i dugogodišnjeg direktora NK Hrvatski Dragovoljac, pokojnog Stjepana Spajića. Ima jednu betonsku tribinu, izgrađenu 2000. godine te jednu montažnu. Iako smo pronašli podatak kako je kapacitet stadiona 5.000 gledatelja, stvarna brojka je negdje oko 1.500. Stadion je opremljen i reflektorima dodanima 2008. godine.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Na njemu osim Hrvatskog Dragovoljca igraju i drugi zagrebački klubovi koji se natječu u 1. Nogometnoj ligi, što je sada drugi rang natjecanja. Čest domaćin je i ragbi klub Novi Zagreb. Na još dva pomoćna terena djeluje i nogometna akademija. Kuriozitet vezan za ovaj stadion je to što su golovi postavljeni na istočnoj i zapadnoj strani. To igru čini težom, osobito vratarima, jer im Sunce ide u oči.
Sportski centar Rudeš
U naselju Rudeš smjestio se istoimeni sportski klub koji svoje domaće utakmice igra na istoimenom Sportskom centru. Cijeli kompleks je smješten između Rudeške ceste i potoka Kustošaka, piše Mapiranje Trešnjevke. Sastoji se od jedne tribine kapaciteta 1.200 gledatelja, nogometnog i ragbi igrališta, restorana ‘Rudešanka’, a odnedavno i fan-shopa, kako piše Index.
Stadion u Rudešu ima samo jednu natkrivenu tribinu kapaciteta 1.200 gledatelja | Foto: Mapiranje Trešnjevke
Tribina je izgrađena 2012. godine. Arhitektonski nije reprezentativna i djeluje nedovršeno. Osnovni nosivi sklop je od armiranog betona s čeličnom konstrukcijom koja drži krov i gornji dio tribine. Ispod gledališta nalazi se zid od opeke, iza kojeg se nalaze klupske prostorije.
Sportski centar Lučko
Na zapadnom ulazu u metropolu smjestio se Sportski centar Lučko, koji je domaćin istoimenog kluba, ali i drugih zagrebačkih klubova koji igraju u drugom razredu hrvatskog nogometa.
Stadion u Lučkom | Foto: Facebook/Druga HNL
Prvi objekti za potrebe sporta na tom su mjestu izgrađeni u sedamdesetima. Za potrebe Univerzijade 1987. godine izgrađena je nova zgrada sa svlačionicama i uredima te teren s drenažom. Isti je objekt obnovljen za potrebe Svjetskih vojnih igara 1999., a u razdoblju od 2007. do 2009. izgrađene su i dvije natkrivene tribine kapaciteta oko 1.500 gledatelja.
ŠRC Sesvete
U najistočnijoj zagrebačkoj gradskoj četvrti, Sesvetama, postoje čak dva stadiona. Jedan je ŠRC Sesvete, koji se sastoji od dva nogometna terena, od kojih glavni ima reflektore i natkrivenu tribinu s 1.800 mjesta te teniske terene, kuglanu, gostionicu i restoran.
Na njemu je do 2012. godine igrao NK Croatia Sesvete. Tada su uložena i značajna sredstva u podizanje reflektora i ušminkavanje prostora, no to nije bilo dovoljno da klub zaigra na domaćem terenu u svoje jedine dvije prvoligaške sezone. Sami stadion danas propada jer je klub ugašen nakon afere s namještanjem utakmica i gubitka sponzora. I za taj objekt su postojali planovi rekonstrukcije i proširenja, ali teško da će biti nešto od njih.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Stadion svetog Josipa Radnika
Svega nekoliko stotina metara dalje nalazi se Stadion svetog Josipa Radnika, na kojem igra NK Sesvete (bivši Radnik Sesvete). Ondje se nogomet igrao do 1994. godine, kad je cijeli kompleks sravnjen sa zemljom uslijed eksplozije u obližnjem vojnom skladištu.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Klub se tada zbog financijske situacije i nemogućnosti obnove borilišta privremeno gasi. Tek krajem 2005., po pisanjima na službenoj stranici NK Sesveta, klub se ponovno pokreće, a osim organizacijskog dijela, trebalo je osposobiti i terene za igru.
Grupa bivših nogometaša i lokalnih entuzijasta praktički sama uređuje glavni teren. Nakon nekog vremena uređen je i pomoćni teren te podignuta donirana montažna tribina s 1.200 mjesta. Klub je jedno vrijeme praktički bio podstanar u obližnjem sportskom centru ‘Sava sport’, ali uspjeli su izgraditi vlastite prostorije.
No, još sredimo 2000-ih stvoren je plan za izgradnju novog stadiona. Projekt postoji, a građevinska dozvola je izdana. No, ona je vrijedila do 14. travnja ove godine, o čemu smo pisali ovdje, a uprava kluba za Večernji list tvrdi da su izgradnjom parkirališta i prilaza stečeni svi uvjeti da ona bude produljena, čime nije ugrožena realizacija tog projekta.
Kustošija
Postoji još zagrebačkih naselja sa stadionima. Jedno od njih je i Kustošija, čiji je stadion smješten osamstotinjak metara sjeverno od već spomenutog Sportskog centra Rudeš.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Riječ je o malom stadionu s jednim terenom, djelomično natkrivenom tribinom i klupskim prostorijama. Iako smo pronašli podatak da je kapacitet stadiona 2.500 mjesta, na tribinu ne može stati više od 500 ljudi. No, prostora uokolo ima dovoljno da se skupi veći broj zainteresiranih promatrača.
HAŠK
Gotovo istovjetan stadion nalazi se i na nekoliko minuta vožnje od Maksimira. Na Volovčici se smjestio kompleks NK HAŠK koji se sastoji od tri velika i jednog manjeg terena te natkrivene tribine za oko 500 ljudi čiji pogled puca na čak dva terena. U sklopu stadiona nalaze se i prostorije akademije, ugostiteljski objekt i garaže, a na terenima su postavljeni i mali reflektori.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Sportski centar Mladost
Dosad smo se bavili samo nogometnim stadionima u Zagrebu pa je red da prijeđemo i na ostale. Svakako je najpoznatiji atletski stadion u Sportskom kompleksu Mladost. Na njemu se održavaju atletska natjecanja zagrebačkih osnovnih škola, a svake godine je poprište međunarodnog natjecanja Hanžekovićev memorijal.
Sportski novinar Jura Ozmec odlično je sumirao povijest kompleksa u članku za HAAK Mladost. On navodi kako je sportsko društvo Mladost na sjevernu obalu Save nedaleko od Jaruna preselilo još 1946. godine.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Građevinske aktivnosti na kompleksu počele su se odvijati još u pedesetima i šezdesetima, no konačan oblik kompleks dobiva uoči Univerzijade 1987. godine. Arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina uoči tog natjecanja stvorili su kompleks koji se sastoji od dvorana za nekoliko sportova, otvorenih i zatvorenih bazena, teniskih i drugih terena na otvorenom, a kruna svega bio je stadion.
U početku je taj stadion imao tribinu u nasipu za 1.080 gledatelja i klupskim prostorijama. S druge strane tog nasipa i dan danas se nalazi manja tribina koja gleda na teren hokeja na travi. No, atletska je tribina za potrebe Svjetskih vojnih igara proširena po projektu istih arhitekata te dobiva prepoznatljivi krov.
Sadašnji kapacitet stadiona je oko 2.500 mjesta, ako ne računamo montažne tribine koje se postavljaju po potrebi i sve one znatiželjnike koji natjecanja promatraju sa savskog nasipa.
SRC Šalata
Na samom južnom dijelu sportsko-rekreacijskog centra Šalata nalazi se armirano-betonska laka konstrukcija teniskog stadiona kojeg je 1957. godine projektirao Franjo Bahovec, kako bilježi Ariana Štulhofer u ‘Prilogu istraživanju povijesti izgradnje športsko-rekreacijskih objekata u Zagrebu’.
Taj stadion je tijekom zimskih mjeseci služio kao klizalište pa i hokejaški teren za KHL Medveščak. Tenis se ondje više ne igra, ali zato se ljeti ondje održavaju koncerti i razne sportske manifestacije.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Stadion je preuređen i blago proširen uoči Univerzijade. Osim karakteristične šuplje konstrukcije, karakterizira ga i otvorenost prema zapadu, pa sportaši i publika mogu uživati u pogledu na zagrebačku katedralu. Ovaj ‘multipraktik’ formalno ima 4.000 mjesta, no na tri nenatkrivene tribine se zna ‘natiskati’ i više ljudi. Naime, to je jedini stadion u Zagrebu koji nema sjedalice.
Teniski centar Maksimir
Iza ‘leđa’ tvornice Kraš, na zagrebačkim Ravnicama smjestio se Teniski centar Maksimir. Ovaj kompleks se sastoji od dvadesetak vanjskih terena sa zemljanom i betonskom podlogom, zabavnih sadržaja, dvorane za tenis i skvoš, ali i teniskog stadiona.
https://www.facebook.com/teniscentarmaksimir/videos/490941335471618/?__tn__=%2CO-R
Djelomično natkrivene tribine mogu primiti oko 1.000 ljudi, a krase ih dva velika reflektora. Iz daljine kompleks odiše jednostavnošću, kao da se radi o nekakvom društvenom domu. No, to i jest mjesto okupljanja čak i kad nema formalnih natjecanja poput Zagreb Opena koji se redovito održavao na tom prostoru.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
O ovom stadionu gotovo da i nema dostupnih podataka. Od ljudi iz gradske ustanove ‘Upravljanje sportskim objektima’ nismo uspjeli doznati ni kad je zdanje izgrađeno, ni tko je autor projekta. Poznato nam je samo da je cijeli kompleks dovršen 1991. godine izgradnjom teniske dvorane i da je u tijeku preuređenje stadiona.
