Jedan projekt radili su bez skele iznad provalije, a drugi usred bolnice koja nije smjela stati ni na jednu noć. Vlasnik tvrtke ispričao nam je više.
16:10 3 d 01.06.2026

Dubravka Bjegović | foto: Građevinski fakultet Zagreb
Dubravka Bjegović, profesorica emerita na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, preminula je u 79. godini života. Posljednji ispraćaj omiljene profesorice održan je danas, u srijedu, u 10:40 sati na zagrebačkom krematoriju. Od nje su se oprostili kolege s faksa, piše Duje Kovačević za srednja.hr.
– Entuzijazam u istraživanju i stjecanju novih znanja kao i u prijenosu bogatog iskustva i znanja na mlađe suradnike svakako je jedna od osobina naše Dubravke. Takav pristup njegovat ćemo i dalje u Zavodu za materijale na Građevinskom fakultetu, napisali su na svojim stranicama.
Dubravka Bjegović rođena je u Novoj Gradiški 31. ožujka 1945. godine. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u rodnom kraju studirala je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirala 1968. godine. Magistrirala je s temom ‘Mjerenje korozije armature u betonu s ugrađenim elektrodama’ na zajedničkom studiju Strojarskog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva 1978. godine.
Doktorsku disertaciju naslova ‘Projektiranje armiranobetonskih konstrukcija u kemijski agresivnoj sredini’ obranila je 1991. godine na Građevinskom faksu. Na Građevinskom fakultetu bila je već je godinu nakon doktorata postala docentica, a kroz godine rada, nastave i istraživanja, došla je do onog najvišeg zvanja, trajne redovne profesorice, koje joj je dodijeljeno 2005. godine. Godine 2016. dobila je, potvrdom Senata zagrebačkog sveučilišta, počasnu titulu profesorica emerita.
Profesorica Bjegović bila je prva dekanica u povijesti Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a na toj funkciji je bila u dva mandata, od 2002. do 2006. godine. Prije toga također je sjedila u upravi faksa kao prodekanica za nastavu.
Na Građevinskom fakultetu dugi je niz godina držala nastavu. Predmeti na kojima je predavala su, navode s faksa, Ispitivanje gradiva, Kvaliteta i zaštita gradiva, Osnove tehnologije betona, Teorija i tehnologija betona, Posebni betoni i tehnologije, Prefabrikati, Trajnost konstrukcijskih materijala, Tehnologija sanacija i ojačanja, Zaštita od požara, Teorija i modeliranje zaštite konstrukcija i mnogi drugi.
Osnovala je i poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij Požarno inženjerstvo. Predavala je i na fakultetima u Osijeku i Varaždinu. Bila je prva predsjednica Vijeća tehničkog područja na Sveučilištu u Zagrebu, zamjenica pročelnika HAZU-a u znanstvenom vijeću za promet, predsjednica Stalnog odbora tehničkih znanosti pri Hrvatskoj zakladi za znanost, tajnica Odjela za građevinarstvo i geodeziju pri HATZ-u te predstavnica Ministarstva pri radnoj skupini Europske komisije za zaštitu od požara u graditeljstvu.
Pod njenim mentorstvom obranjeno je jedanaest doktorskih disertacija, osam magisterija znanosti, šest završnih specijalističkih radova te nevjerojatnih 117 diplomskih i završnih radova. Iako je većinu svoje karijere provela na faksu, njen put nije tamo započeo.
Prvi se put u struci zaposlila 1968. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske, i tamo je radila pune 23 godine, do zaposlenja na Građevinskom faksu. Radila je u Zavodu za betonske i zidane konstrukcije kao voditeljica laboratorija za beton i laboratorija za veziva i koroziju materijala.
Sudjelovala je u projektiranju i nadziranju izvođenja radova, bilo da je novogradnja ili sanacija, na mnogim građevinama u Hrvatskoj kao što su HNK u Zagrebu, Stara Vijećnica u Zagrebu, Nuklearna elektrana Krško, most kopno – otok Pag, AB dimnjak koksare u Bakru, objekti Petrokemije u Kutini, Krški most, tvornica Plive u Zagrebu, Stadion NK Dinamo, Importanne Galerija i mnogi drugi.
Bila je prepoznata znanstvenica i u svijetu što se potvrđuje priznanjima dobivenim od stranih organizacija: Award for Outstanding and original contributions in Research in the area of Durability of Concrete od Canmet/ACI organizatora svjetske konferencije u 2003. te RILEM Fellow za 2017. od organizacije RILEM. Profesorica Dubravka Bjegović bila je vrlo produktivna i u izdavačkoj djelatnosti, autorica je ili koautorica 4 knjige i 4 sveučilišna udžbenika, 17 poglavlja u knjigama te više od 380 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i u zbornicima konferencija.
Jedan projekt radili su bez skele iznad provalije, a drugi usred bolnice koja nije smjela stati ni na jednu noć. Vlasnik tvrtke ispričao nam je više.
16:10 3 d 01.06.2026
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 22 d 13.05.2026
Veliki projekti traže preciznu organizaciju, zahtjevnu montažu i rad s golemim staklenim stijenama, otkrili su nam Ante i Marko iz Skelin Monta.
15:15 10 d 25.05.2026
Portal bauštela.hr nedavno je uveo sustav pretplate kojim zaključavamo dio članaka. Sad godišnju pretplatu možete kupiti uz čak 50 % popusta.
12:00 3 d 01.06.2026
Modernizacija triju pruga i 100 km između 2 državne granice: Jedan dokument je preduvjet za sve
Uz brojne druge projekte HŽ-a, sprema se modernizacija triju pruga između dviju državnih granica na istoku Hrvatske. Brzina vlaka je 20 do 100 km/h.
10:13 22 h 04.06.2026
Županija na istoku planira gradnju više od 40 kuća i tri zgrade, ali kvadrati neće biti za svakoga. Prednost imaju deficitarna zanimanja i obitelji.
10:13 22 h 04.06.2026
INA ide dalje s podravskim naftno-plinskim poljem: U planu su dvije nove bušotine i pristupni putevi
INA planira dvije nove bušotine na polju Pepelana, a Ministarstvo pokreće postupak procjene mogućeg utjecaja na okoliš.
10:12 22 h 04.06.2026
Nova dnevna bolnica blizu Zagreba 'pokrit' će do 80.000 pacijenata, a gradit će se na važnoj aveniji u susjednoj županiji. Bit će dijelom KB Dubrava.
10:12 22 h 04.06.2026