Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Dubravka Bjegović | foto: Građevinski fakultet Zagreb
Dubravka Bjegović, profesorica emerita na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, preminula je u 79. godini života. Posljednji ispraćaj omiljene profesorice održan je danas, u srijedu, u 10:40 sati na zagrebačkom krematoriju. Od nje su se oprostili kolege s faksa, piše Duje Kovačević za srednja.hr.
– Entuzijazam u istraživanju i stjecanju novih znanja kao i u prijenosu bogatog iskustva i znanja na mlađe suradnike svakako je jedna od osobina naše Dubravke. Takav pristup njegovat ćemo i dalje u Zavodu za materijale na Građevinskom fakultetu, napisali su na svojim stranicama.
Dubravka Bjegović rođena je u Novoj Gradiški 31. ožujka 1945. godine. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u rodnom kraju studirala je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirala 1968. godine. Magistrirala je s temom ‘Mjerenje korozije armature u betonu s ugrađenim elektrodama’ na zajedničkom studiju Strojarskog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva 1978. godine.
Doktorsku disertaciju naslova ‘Projektiranje armiranobetonskih konstrukcija u kemijski agresivnoj sredini’ obranila je 1991. godine na Građevinskom faksu. Na Građevinskom fakultetu bila je već je godinu nakon doktorata postala docentica, a kroz godine rada, nastave i istraživanja, došla je do onog najvišeg zvanja, trajne redovne profesorice, koje joj je dodijeljeno 2005. godine. Godine 2016. dobila je, potvrdom Senata zagrebačkog sveučilišta, počasnu titulu profesorica emerita.
Profesorica Bjegović bila je prva dekanica u povijesti Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a na toj funkciji je bila u dva mandata, od 2002. do 2006. godine. Prije toga također je sjedila u upravi faksa kao prodekanica za nastavu.
Na Građevinskom fakultetu dugi je niz godina držala nastavu. Predmeti na kojima je predavala su, navode s faksa, Ispitivanje gradiva, Kvaliteta i zaštita gradiva, Osnove tehnologije betona, Teorija i tehnologija betona, Posebni betoni i tehnologije, Prefabrikati, Trajnost konstrukcijskih materijala, Tehnologija sanacija i ojačanja, Zaštita od požara, Teorija i modeliranje zaštite konstrukcija i mnogi drugi.
Osnovala je i poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij Požarno inženjerstvo. Predavala je i na fakultetima u Osijeku i Varaždinu. Bila je prva predsjednica Vijeća tehničkog područja na Sveučilištu u Zagrebu, zamjenica pročelnika HAZU-a u znanstvenom vijeću za promet, predsjednica Stalnog odbora tehničkih znanosti pri Hrvatskoj zakladi za znanost, tajnica Odjela za građevinarstvo i geodeziju pri HATZ-u te predstavnica Ministarstva pri radnoj skupini Europske komisije za zaštitu od požara u graditeljstvu.
Pod njenim mentorstvom obranjeno je jedanaest doktorskih disertacija, osam magisterija znanosti, šest završnih specijalističkih radova te nevjerojatnih 117 diplomskih i završnih radova. Iako je većinu svoje karijere provela na faksu, njen put nije tamo započeo.
Prvi se put u struci zaposlila 1968. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske, i tamo je radila pune 23 godine, do zaposlenja na Građevinskom faksu. Radila je u Zavodu za betonske i zidane konstrukcije kao voditeljica laboratorija za beton i laboratorija za veziva i koroziju materijala.
Sudjelovala je u projektiranju i nadziranju izvođenja radova, bilo da je novogradnja ili sanacija, na mnogim građevinama u Hrvatskoj kao što su HNK u Zagrebu, Stara Vijećnica u Zagrebu, Nuklearna elektrana Krško, most kopno – otok Pag, AB dimnjak koksare u Bakru, objekti Petrokemije u Kutini, Krški most, tvornica Plive u Zagrebu, Stadion NK Dinamo, Importanne Galerija i mnogi drugi.
Bila je prepoznata znanstvenica i u svijetu što se potvrđuje priznanjima dobivenim od stranih organizacija: Award for Outstanding and original contributions in Research in the area of Durability of Concrete od Canmet/ACI organizatora svjetske konferencije u 2003. te RILEM Fellow za 2017. od organizacije RILEM. Profesorica Dubravka Bjegović bila je vrlo produktivna i u izdavačkoj djelatnosti, autorica je ili koautorica 4 knjige i 4 sveučilišna udžbenika, 17 poglavlja u knjigama te više od 380 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i u zbornicima konferencija.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Arheološki terenski pregled obavezna je usluga prilikom izgradnje novih kilometara autoceste A7. Radit će se na kompletnoj dionici s novim tunelima.
11:56 11 h 13.09.2026
Stiže omiljeni jesenski događaj: U ove kuće i zgrade u Zagrebu moć će se besplatno zaviriti
Iza ugla je dolazak jeseni, ali i još jednog Festivala Open House u Zagrebu. Nova 'sezona' donosi 38 novih lokacija za obići, tema je urbanizam.
11:56 11 h 13.09.2026
Na desecima lokacija čistit će se separatori, zbrinjavati otpad te provjeravati njihova vodonepropusnost i ispravnost.
11:55 11 h 13.09.2026
Izmjene Zakona o obrtu donose niz novosti važnih za majstore i građevinske izvođače. Imamo sve detalje.
11:55 11 h 13.09.2026
Na krajnjem jugu RH nalaze se napušteni bunkeri i tvrđava koja čeka bolje dane i novu namjenu. U međuvremenu se vode postupci povrata imovine.
11:53 11 h 13.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 12 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 12 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 14 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 14 h 13.09.2026