O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Dubravka Bjegović | foto: Građevinski fakultet Zagreb
Dubravka Bjegović, profesorica emerita na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, preminula je u 79. godini života. Posljednji ispraćaj omiljene profesorice održan je danas, u srijedu, u 10:40 sati na zagrebačkom krematoriju. Od nje su se oprostili kolege s faksa, piše Duje Kovačević za srednja.hr.
– Entuzijazam u istraživanju i stjecanju novih znanja kao i u prijenosu bogatog iskustva i znanja na mlađe suradnike svakako je jedna od osobina naše Dubravke. Takav pristup njegovat ćemo i dalje u Zavodu za materijale na Građevinskom fakultetu, napisali su na svojim stranicama.
Dubravka Bjegović rođena je u Novoj Gradiški 31. ožujka 1945. godine. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u rodnom kraju studirala je na Građevinskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirala 1968. godine. Magistrirala je s temom ‘Mjerenje korozije armature u betonu s ugrađenim elektrodama’ na zajedničkom studiju Strojarskog fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva 1978. godine.
Doktorsku disertaciju naslova ‘Projektiranje armiranobetonskih konstrukcija u kemijski agresivnoj sredini’ obranila je 1991. godine na Građevinskom faksu. Na Građevinskom fakultetu bila je već je godinu nakon doktorata postala docentica, a kroz godine rada, nastave i istraživanja, došla je do onog najvišeg zvanja, trajne redovne profesorice, koje joj je dodijeljeno 2005. godine. Godine 2016. dobila je, potvrdom Senata zagrebačkog sveučilišta, počasnu titulu profesorica emerita.
Profesorica Bjegović bila je prva dekanica u povijesti Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a na toj funkciji je bila u dva mandata, od 2002. do 2006. godine. Prije toga također je sjedila u upravi faksa kao prodekanica za nastavu.
Na Građevinskom fakultetu dugi je niz godina držala nastavu. Predmeti na kojima je predavala su, navode s faksa, Ispitivanje gradiva, Kvaliteta i zaštita gradiva, Osnove tehnologije betona, Teorija i tehnologija betona, Posebni betoni i tehnologije, Prefabrikati, Trajnost konstrukcijskih materijala, Tehnologija sanacija i ojačanja, Zaštita od požara, Teorija i modeliranje zaštite konstrukcija i mnogi drugi.
Osnovala je i poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij Požarno inženjerstvo. Predavala je i na fakultetima u Osijeku i Varaždinu. Bila je prva predsjednica Vijeća tehničkog područja na Sveučilištu u Zagrebu, zamjenica pročelnika HAZU-a u znanstvenom vijeću za promet, predsjednica Stalnog odbora tehničkih znanosti pri Hrvatskoj zakladi za znanost, tajnica Odjela za građevinarstvo i geodeziju pri HATZ-u te predstavnica Ministarstva pri radnoj skupini Europske komisije za zaštitu od požara u graditeljstvu.
Pod njenim mentorstvom obranjeno je jedanaest doktorskih disertacija, osam magisterija znanosti, šest završnih specijalističkih radova te nevjerojatnih 117 diplomskih i završnih radova. Iako je većinu svoje karijere provela na faksu, njen put nije tamo započeo.
Prvi se put u struci zaposlila 1968. godine u Institutu građevinarstva Hrvatske, i tamo je radila pune 23 godine, do zaposlenja na Građevinskom faksu. Radila je u Zavodu za betonske i zidane konstrukcije kao voditeljica laboratorija za beton i laboratorija za veziva i koroziju materijala.
Sudjelovala je u projektiranju i nadziranju izvođenja radova, bilo da je novogradnja ili sanacija, na mnogim građevinama u Hrvatskoj kao što su HNK u Zagrebu, Stara Vijećnica u Zagrebu, Nuklearna elektrana Krško, most kopno – otok Pag, AB dimnjak koksare u Bakru, objekti Petrokemije u Kutini, Krški most, tvornica Plive u Zagrebu, Stadion NK Dinamo, Importanne Galerija i mnogi drugi.
Bila je prepoznata znanstvenica i u svijetu što se potvrđuje priznanjima dobivenim od stranih organizacija: Award for Outstanding and original contributions in Research in the area of Durability of Concrete od Canmet/ACI organizatora svjetske konferencije u 2003. te RILEM Fellow za 2017. od organizacije RILEM. Profesorica Dubravka Bjegović bila je vrlo produktivna i u izdavačkoj djelatnosti, autorica je ili koautorica 4 knjige i 4 sveučilišna udžbenika, 17 poglavlja u knjigama te više od 380 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i u zbornicima konferencija.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 17 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 17 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 17 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 17 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026