Bauštelska reportaža: Hotel Neptun, zaštitni znak Brijuna, naslijeđe i puno više od turizma

Bilo da Veliki Brijun gledate iz plićaka fažanske plaže, za vrijeme šetnje otokom ili samo na slikama i filmovima njime uvijek dominira taj jedan motiv, a to je impozantno pročelje Hotela Neptun koje, koliko god da se kroz više od stoljeća mijenjalo, uvijek nekako ostaje isto. Iza Neptuna u izvornom obliku stoji Eduard Kramer koji je arhitekturu studirao na Akademiji u Beču kod Otta Wagnera, prvog i najznačajnijeg predstavnika bečke secesije u arhitekturi. Dok je za izgled aktualnog zadnja uvelike zaslužan socijalizam. Zbog ove posebnosti na mikrolokaciji odlučili smo, za promjenu, posjetiti Veliki Brijun zbog Neptuna, a ne obrnuto i evo što smo zatekli.

Hotel Neptun na Velikom Bijunu pripada drugoj generaciji hotela koja je arhitektonskim oblikovanjem nastojala poboljšati kvalitetu boravljenja u jadranskom podneblju. Uz bogatu ponudu društvene zabave  u kinodvoranama, plesnim dvoranama, te dvoranama za slušanje glazbe ili za društvene igre, u ovom kontekstu Neptun je od uvijek donosio mogućnosti uživanja na balkonima, odnosno lođama, koje su bile obavezni dio svake sobe te dobrim dijelom određivale njegovu strukturu i pojavnost.

Kompleks se sastoji od četiri građevine: hotelske zgrade Neptun II, spojnog trakta, hotelske zgrade Neptun III i zgrade zimskog bazena koji više nije u funkciji, a koji je za vrijeme kada je konstruiran bio prava inovacija i luksuz. No, sve zgrade su i dalje tu, u nizu se pružaju duž sjeverne obale glavne luke Brijuna Velog.

Upravo tako smo ih zatekli na horizontu nakon ukrcaja u brod koji nas je za samo petnaestak minuta iz Fažane 2025. prebacio u neku novu, ili bolje rečeno staru dimenziju. Dok smo se približavali Velikom Brijunu, Neptun je bivao sve veći, ali, bez obzira što je prošlo gotovo 20 godina od kako smo se susreli s ovim prizorom fascinantno je kako se sve činilo kao da smo na istom mjestu bili jučer.

Šarm koji nestaje

Po iskrcaju iz broda najprije smo popili kavu na hotelskoj terasi koja se zapravo nalazi na samoj rivi, a onda kroz restoran prošli kroz prizemlje hotela, te napravili krug tako da smo u konačnici izišli na glavni ulaz. I zaključili kako se ovdje zapravo štošta promijenilo.

Neptun je sada moderan hotel, s pet zvjezdica, a iako u njemu još uvijek ima austro-ugarskog šarma, treba priznati da pred modernizacijom u unutrašnjosti polako blijedi. No, ne može se osporiti kako su stilske figure, svodovi i grandiozni hodnici vjerojatno komadić prošlosti koji će zauvijek ostati dio zdanja, skriven za one koji znaju gdje tražiti.

Ali zato pogled na Neptunovu vanjštinu po izlasku iz mraka ponovno vraća u prošlost. Raščlamba glavnog pročelja kombinacijom lođa i balkona, u skladu s duhom i tendencijama vremena, i danas djeluje kao secesijski dekorativni repertoar u kojem dominiraju motiv kvadriloba i pleterne balkonske ograde. Zanimljivo, iako je prema riječ recepcionara u trenutku našeg dolaska hotel bio oko 70% popunjen, niti na jednom balkonu ili stolici nije bio ručnik ili prazna šalica kave, a, rekli bi, kamo li gost. Kao da je posebnost ovog prizora zabranjeno nagrditi.

Čamčarnica

Šetamo dalje i dolazimo do građevine u top, obnovljenom stanju. To je čamčarnica Veli Brijun koja danas ne pripada službeno Neptunu, ali je kroz povijest bila od ključne važnosti za goste hotela. Zanimljivo je, doznajemo, kako je na prizemni dio za čamce dodan je prvi kat da bi u kući živio s obitelji otočki liječnik Otto Lenz od 1903. do 1938. godine.

Ovaj je objekt obnovljen. U preuređenoj zgradi nalazi se edukativno i interpretacijsko središte Nacionalnog parka Brijuni. U središtu je stalna interaktivna izložba podijeljena u šest tematskih cjelina: Brijunski vremeplov, Brijunski arhipelag, Kopneni svijet, Podmorje, Ugroze i Svijest. Također, postoje sjećanja na dr. Lenza i njegov život na Brijunima, a zabilježena je i funkcija svake prostorije u zgradi u to vrijeme.

Bazen s grijanom morskom vodom

Tek nekoliko metara dalje, sušta suprotnost. Druga zgrada s čvrsto zatvorenim vratima koja jasno daju do znanja kako ulaganje u Neptun još uvijek nije završeno. Ovdje se nalazi, odnosno nalazio se već spomenut grijani bazen s morskom vodom. No, na žalost, vrata su bila čvrsto zaključana i nismo ga uspjeli vidjeti.

No, zato smo doznali kako zgrada zimskog bazena svojom vanjštinom nije predstavljala značajniji arhitektonski iskorak. Nevelikom jednokatnicom dominirao je središnji rizalitni istak, zbog čega je građevina odisala tradicionalnim karakterom.

Posebna je bila tek prema dekorativnim detaljima, kao što su motivi kvadriloba i balustradne ograde s pleternim ornamentom, ali i forme trodijelnih prozora bez dekorativne plastike iz koje je progovarao duh vremena. Treba reći da je zgrada interijerski, kažu, jako zanimljiva u oblikovnom i funkcionalnom smislu, a navodno je veliki dio koncepta i opreme sačuvan do današnjih dana.

Sam bazen je bio pravokutnog oblika, te je imao dvostruki niz kabina kojima se pristupalo s razine bazena ili galerijskim ophodom, dok je južna strana rastvorena velikim ostakljenim prozorima koji dopiru do samoga stropa zbog insolacije interijera. Puno svjetla i uživanja, rekli bi.

Burna povijest

Formiranje urbaniziranog turističkog naselja na Brijunima počinje početkom 20. stoljeća, a rezultat je angažmana mladoga bečkog arhitekta Eduarda Kramera koji od 1902. do 1913. godine projektira sve važnije građevine u brijunskoj luci. Izdvaja se kompleks hotela Neptun koji osmišljava prema najvišim standardima onodobne turističke izgradnje, a uzimajući u obzir pejzažno uređeni krajolik otoka, raznoliku kulturno-zabavnu turističku ponudu i blagodati klime, sasvim je jasno zbog čega Brijun Veli postaje omiljeno mjesto odmora i oporavka aristokracije austrougarskih zemalja, zapisano je u publikaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Nakon Prvoga svjetskog rata Brijuni dolaze pod talijansku upravu. S ciljem prilagodbe novim potrebama i interesima bogate klijentele koja tada potječe iz krugova europske buržoazije, sin nasljednik Carl Kupelwieser proširuje turističku ponudu. Uređuju se tereni za golf, polo i druge sportske aktivnosti te se otvara kasino pa Brijuni uskoro postaju poznato europsko mjesto zabave i sporta, a hotel Neptun mondena destinacija.

Neptun i Tito

Nakon velike svjetske krize i bankrota, Brijuni 1936. godine prelaze u vlasništvo talijanske pokrajine Venezia Giulia, a nakon Drugoga svjetskog rata, 1946. talijanska vlast ih predaje Vladi SFRJ. Ljepotu Brijuna prepoznaje i tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito pa ih 20. lipnja 1947. proglašava predsjedničkom rezidencijom, zatvorenom za javnost, posjetitelje i goste u hotelima.

Tito je tada pokrenuo i veliku obnovu, te sanaciju građevina oštećenih u savezničkom bombardiranju, među njima i hotelskog kompleksa Neptun koji je u nekoliko se navrata adaptiran i obnavljan, pri čemu je, na žalost, izgubio svoje prvotno obličje. I to najviše kada je 1950-tih godina transformirana glavna zgrada, kako se moglo čuti zbog političko-ideoloških razloga.

Kao posebno zanimljiv ističe se zahvat izveden prema projektu slovenskog arhitekta Vinka Glanza na najvećoj zgradi kompleksa – Neptunu III. Naime, u povodu planiranog sastanka predstavnika nesvrstanih zemalja 1956. na Brijunu Velom, Glanz dobiva zadatak od Vlade SFRJ da kompleks hotela Neptun, koji predstavlja vrata otoka, preoblikuje u skladu s političkim aspiracijama ondašnje Jugoslavije.

Osim Glanzovih intervencija, utvrđene su sve kasnije važnije promjene, poput pregradnje bazenske zgrade i zgrade Neptuna II. Ti su zahvati pridonijeli potpunoj diferencijaciji dijelova prvotno homogene cjeline, što otvara brojna pitanja u vezi s budućom obnovom i prezentacijom kompleksa.

Neptun danas

Hotel se danas proteže na tri kata, te raspolaže s 41 dvokrevetnom, 4 jednokrevetnom sobom, te 17 apartmana, a za razliku od situacije prije nekoliko godina, sada su svi smještajni kapaciteti u potpunosti modernizirani. Dok su, s druge strane, prostrane sobe i terase daleko veće nego u drugim hotelima istog ranga, što svakako podiže komfor gosta na sjajnu razinu.

Gosti mogu izabrati sobu s pogledom na park ili na more. Sobe okrenute moru pružaju spektakularan pogled na velikobrijunsku luku, Fažanski kanal i istarsko kopno. Zagrljaj kristalno-plavoga mora i  plavetnila neba pruža posjetitelju predah od stresa i povratak prirodi.

Ništa manje atraktivne nisu ni sobe okrenute ka parku koje pružaju pogled na brijunsko zelenilo koje ujutro i uvečer uljepšavaju krda jelena u šetnji. Ovakvo iskustvo, složit će se mnogi, u ovom kutku Europe, moguće je doživjeti samo na Brijunima.

Pročitajte ovdje još zanimljivih bauštelskih reportaža.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.