Od 'duple' vile u podnožju Medvednice zastaje dah: Odupire se urbicidu, ali rijetki slijede primjer

Zona Gornjeg Bukovca u Zagrebu puna je zelenila pa investitorima može poslužiti kao odlično platno za izgradnju modernih objekata koji odgovaraju na prirodni okoliš i ne pokrivaju ga u potpunosti kvadratima. Unatoč potencijalu, rijetki graditelji odlučuju se ‘povući ručnu’ i ne izgraditi parcele do maksimuma, a odličan primjer kako to izvesti je Double Villa Bukovac autora Hrvoja Njirića i Iskre Filipović. U razgovoru smo od arhitektice doznali više o pozadini projekta, izvedbi i inspiraciji, evo što nam je ispričala.

Tip građevine vila podrazumijeva bolju, ali ne nužno veću stambenu zgradu okruženu zelenom parcelom. Iako bi kod planiranja takve građevine na prvom mjestu trebao biti suodnos objekta s parcelom, prilikom gradnje vila na nekima od najljepših parcela investitori se nažalost fokusiraju na iskorištavanje kvadrata znatno više nego na bilo što drugo. Double Villa Bukovac, projekt arhitekata Hrvoje Njirića i Iskre Filipović koji je ove godine dobio nagradu za stambenu arhitekturu ‘Drago Galić’ odličan je podsjetnik da ne mora biti tako.

Dijalog s prirodom

‘Dupla’ vila Bukovac, osmišljena i podignuta na lokaciji Gornji Bukovac u Zagrebu pravi je primjer da moderna stambena građevina tipa ‘vile’ ne podrazumijeva megalomanske dimenzije i da prilikom gradnje nije toliko teško ostvariti uspješan dijalog s prirodom. Na dodjeli nagrade, arhitektica Iskra Filipović koja je s Hrvojem Njirićem radila na projektu ispričala nam je kako je namjera projekta bila ni manje ni više pokazati da ovakav objekt itekako može na skladan način korespondirati s prirodom koje na odabranoj lokaciji – ne manjka.

– U par riječi, to je projekt koji svakako propituje urbanizam i urbanistička pravila. Ideja je bila ne imati maksimum kvadrata, onako kako možda GUP kojeg možemo propitivati to nameće, odnosno da samim tim projektom pokušamo stvoriti drugačiji odnos u toj ulici i stvoriti nova pravila. Možda bi to mogla biti neka nova smjernica za projektiranje dalje u toj zoni, mislili smo za taj projekt, priča nam arhitektica.

Nažalost, dodaje, pokazalo se da u svom naumu nisu uspjeli jer su prvi susjedi gradili potpuno drugačije ne obazirući se previše sačuvati puno zelenila. Svoje objekte izgradili su ‘napucane’ do maksimuma, no to ne umanjuje vrijednost dvostruke vile koja će i dalje biti uspješan primjer urbanizma u građevinskom kaosu u Zagrebu.

Propitkivanje materijalnosti

Kako bilo, dvije obiteljske kuće u obliku lomljenih lamela postavljene na rubu parcele uz cestu nastavit će krasiti svoju lokaciju smještenu na prometnici s jedne i na zelenom nasipu s druge strane. Objekt je podijeljen u tri dijela, podrumski, ‘zemljani’, prizemlje obloženo opekom, te terasni volumen okružen laganom fasadom pri čemu su arhitekti propitkivali korištenje fasadnih materijala.

– Materijalnost je uvijek nešto što propitujemo u svakom našem projektu. Ispitujemo materijale i pokušavamo ih iskoristiti za neki novi način, recimo sad je korištena obična opeka koja je okrenuta duž ‘uske strane’ pa se onda vide njene rupe kroz koje se inače stavlja mort, kaže Filipović.

Na gornjem dijelu objekta postavljene su kabelske police, dok je s vrtne strane u prizemlju fasada odsutna te je u tom dijelu samo staklena stijena. Od pregrijavanja ju, navodi opis Jure Grohara na stranicama UHA-e, štiti čelična nadstrešnica.

– Uvijek pokušavamo na neki novi način koristiti materijale kojima je svojstveno da se koriste drugačije, objašnjava arhitektica zanimljiv izbor materijala, a kad ju pitamo o inspiraciji, odvraća kako je lako inspirirati se referentnim primjerima koji, naravno, nisu tu da ih se ‘kopira’, već da se pronađe neka vlastita primjena i iznađe iz postojećeg neko vlastito rješenje.

Na zelenom nasipu

Inače, s ulične strane dijelovi kuća izgledaju kao da su smješteni na zelenom nasipu u kojem se nalaze garaže i servisni prostori, stoji u Groharovom opisu. Konzolne betonske stube vode do ulaza koji se nalaze u razini iznad ulice, a izduženi objekti povezani su otvorenom terasom koja na specifičan način stvara situaciju atrijskih kuća, što ujedno predstavlja točku potencijalnog povezivanja dviju susjednih obitelji.

– Primjer dviju kuća relevantan je doprinos suvremenoj hrvatskoj arhitekturi jer kritičkim promišljanjem dosljedno razvija arhitektonske inovacije na razini urbanističkog oblikovanja, tipološke organizacije i materijalnog određenja, napisao je Grohar, a isto je očito smatrao i ostatak žirija, koji je ovo djelo nagradio prestižnom nagradom za stambenu arhitekturu. Ovdje pročitajte tko je bio konkurencija u istoj kategoriji.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.