Mala 'Munjara': Najstarija hidroelektrana u Ozlju bila je Teslin san, i dalje radi, ali uz 'mlađu sestru'

Prva asocijacija na hidroelektrane često su masivne betonske građevine koje proizvode energiju iz vode. No, najstarija hidroelektrana na hrvatskom kontinentu predstavlja posve suprotan dojam. Riječ je, naravno, o HE Ozalj 1, poznatijoj kao Munjara, koja na rijeci Kupi ponosno stoji i radi od 1908. godine. Svoj izgled duguje Valerijanu Rieszneru i legendarnom Hernanu Bolleu, koji su svojim dizajnom utkali posebnu estetsku vrijednost u ovu povijesnu hidroelektranu.

Kad pomislimo na hidroelektrane, zamišljamo gole betonirane brane s metalnim konstrukcijama čija je jedina svrha pretvorba vodene energije. Vizualni dojam obično je u drugom planu. Ipak, u srcu Ozlja stoji neorenesansna kamena građevina koja dokazuje suprotno – HE Munjara. Ne proizvodi samo struju još od 1908., nego pritom izgleda i kao remek – djelo arhitekture.

Prva svjetla Karlovca

Hidroelektrana Ozalj, od milja nazvana Munjara, najstarija je kontinentalna elektrana u Hrvatskoj i prva koja je osvijetlila ulice Karlovca. Sagrađena je 1908. na prirodnom slapu rijeke Kupe kako bi gradske lampe zamijenile plinski plamenik električnom žaruljom, čime je Karlovac stao uz bok Šibeniku (1895.) i Zagrebu (1907.).

Projektantski potpis nosi Valerijan Rieszner, no zasluge za njezin bajkoviti, historicistički izgled idu Hermannu Bolléu, arhitektu zagrebačke katedrale. Od prvog dana Munjara spaja funkcionalnost i estetiku, što joj je 2007. donijelo upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Dvostruka snaga Kupe

Danas, uz Munjaru, koja je službeno nazvana HE Ozalj 1,elektranu čini i HE Ozalj 2 na lijevoj obali Kupe. Zajednički instalirani protok od 85 m³/s savladava neto pad od 9,2 metra, zahvaljujući brani dugoj 77 i visokoj 7,5 metara, izgrađenoj od masivnih kamenih blokova spoj‑nih cementnim mortom.

Brana stvara akumulacijski bazen od 1,4 milijuna m³ koji elektranama osigurava dnevnu regulaciju, a 1952. je nadvišena za dodatnih 0,5 metara kako bi se uhvatila svaka dragocjena kap Kupe. Premda danas mnoge elektrane rade automatizirano i bez posade, Munjara i dalje ima svoj ‘živi’ pogonski tim koji pritiskom na originalne bakelitne prekidače pokreće turbinske vratolomije.

Vizija Nikole Tesle

Ideja o korištenju snage Kupe potekla je od Nikole Tesle, koji je 1892. pred Karlovčanima zagovarao gradnju hidrocentrale na Kupi ili Korani. Njegov san ostvario se šesnaest godina poslije, kada se Munjara izgradila.

Dok Munjara osvjetljava kontinentalni jugozapad, njezina dalmatinska ‘starija sestra’ HE Jaruga na rijeci Krki – svojim je puštanjem u rad 1895. postavila temelje domaće elektroprivrede. Zajedno čine ‘dvojac’ koji povezuje pionirske dane elektrifikacije s modernom energetikom.

Planovi za ‘sutra’

Od 1908. do 1952. HE Ozalj 1 proizvela je 411 milijuna kWh, a od 1952. do 2007., zajedno s HE Ozalj 2, dosegnula je 1,3 milijarde kWh. Ukupna bilanca premašuje 1,8 milijardi kWh – impresivan iznos kad znamo da je cijela Hrvatska 2008. trošila oko 6,7  TWh.

Danas Munjara radi više od 5.000 sati godišnje, a idući korak je ugradnja nove Kaplan opreme u Ozlju 2 i gumene vrećaste brane koja će podići vodostaj za dodatnih pola metra. Time bi godišnja proizvodnja narasla za još približno četiri gigavatsata.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.