Na zadnjoj slobodnoj parceli uz Bled najbogatija slovenska obitelj gradi AI bajkovite vile

Dizajner Tim Fu predstavio je planove za stambeni razvoj u blizini Bledskog jezera u Sloveniji, za koji tvrdi da je prvi arhitektonski projekt nastao uz korištenje umjetne inteligencije (AI) u svim fazama projektiranja. Sadrži šest vila s velikim prozorima, organiziranim oko središnjeg vrta, uz postojeću kuću izgrađenu 1909. godine. Iako dizajner ne spominje investitore, obzirom na vlasničke udjele u prostornim planovima, legitimna je pretpostavka kako iz ovog projekta stoji najbogatija slovenska obitelj Login.

Veliko zanimanje izazvao je projekt izgradnje šest vila u okruženju slovenskog jezera Bled koji je nedavno predstavio dizajner Tim Fu. Što ne čudi obzirom da je predstavljen kao ‘prvi arhitektonski projekt u potpunosti vođen umjetnom inteligencijom’. Naime, kako kaže Fu, umjetna inteligencija je korištena kao aktivan sudionik dizajnerskog procesa u svim fazama.

Tako je AI na ovom projektu bio uključen u analizu zakona o zoniranju i prostornih ograničenja, kao i u istraživanju povijesnog konteksta lokacije kako bi se izradio glavni plan koji se poziva na tradicionalnu slovensku arhitekturu. Također je korišten za poboljšanje energetske učinkovitosti dizajna, formiranje pasivnih strategija dizajna i davanje izbora izbora materijala.

– The Lake Bled Estate prvi je projekt koji je postigao ovu razinu end-to-end integracije umjetne inteligencije, gdje umjetna inteligencija ne samo da stvara koncepte, već preuzima aktivnu ulogu u oblikovanju razvoja dizajna, tehničke optimizacije i konačne proizvodnje, rekao je Fu za dezeen.com.

Impresivno i bajkovito

Kompleks će na približno 22.000 kvadrata sadržavati šest vila s velikim lučnim prozorima dizajniranim pomoću umjetne inteligencije (AI) i organiziranih oko središnjeg vrta. Sve uz postojeću vilu Epos izgrađenu 1909. godine, te nadograđenu prema projektu slavnog slovenskog arhitekte Jože Plečnika.  

Objavljene vizualizacije projekta odaju bajkoviti prizor u kombinaciji s luksuzom. Svih šest novih vila pozicionirane su u nizu koji vodi prema jezeru. Međusobna su preslika, a vanjština sugerira unutrašnjost ispunjenu svjetlom. Svaka ima svoj bazen i vrt, a sve su povezane intuitivnim stazama.

Lakše donošenje odluka

Prema Fuu, projekt je imao koristi od brze i brojne proizvodnje dizajna koju je omogućio AI, a koji je studio uređivao s klijentom. Kako je rekao, AI je brzo generirao bezbrojne iteracije dizajna u djeliću uobičajenog vremena, što je omogućilo poboljšanje ideje u stvarnom vremenu i fluidan, vrlo osjetljiv dijalog o dizajnu s klijentom.

– Ova razina računalne integracije označava prekretnicu u povijesti arhitekture, pokazujući da umjetna inteligencija nije samo alat za ubrzanje, već i strukturni pomak u načinu na koji se donose dizajnerske odluke. Ovo je eliminiralo tipične revizije naprijed-natrag i učinilo odobrenja daleko učinkovitijima, rekao je Fu.

Korišteni AI alati

Fu je za dio procesa dizajna koristio velike jezične modele (LLM), tekstualni oblik umjetne inteligencije osposobljen za prepoznavanje jezičnih obrazaca. Projektni podaci kao što su uvjeti na lokaciji, smjernice za baštinu i prostorni zahtjevi dostavljeni su LLM-ovima, koji su zatim dali rješenja koja su pomogla pri izradi stambenog dizajna, piše dezeen.com.

Generativni AI softver kao što su Midjourney i Stable Diffusion korišteni su pak za izradu konceptualnih dizajna, za koje je Fu rekao da su procijenjeni optimizacijskim algoritmima za testiranje ekološke izvedbe i učinkovitosti prostornog dizajna.

Fu je ustvrdio da korištenjem umjetne inteligencije za dugotrajne zadatke, poput izrade vizualizacija i izračunavanja performansi, arhitekti mogu preusmjeriti svoje vrijeme na razmatranja dizajna usmjerena na čovjeka.

– Automatizacijom ovih procesa, umjetna inteligencija omogućuje arhitektima da svoju energiju usmjere prema smislenijim, intuitivnijim aspektima arhitekture: projektiranju za kulturu, baštinu, emocije, korisničko iskustvo, osjetljivost na okoliš i prostorno pripovijedanje, poručuje Fu.

Tajnoviti investitori

Iako dizajner ne spominje investitore imenom već samo kao ‘slovenske filantrope’, obzirom na vlasničke udjele u prostornim planovima legitimna je pretpostavka kako iz ovog projekta stoji najbogatija slovenska obitelj Login.

Naime, obitelj Login, preko kompanije Lliebe Establishment iz Lihtenštajna, posjeduje Vilu Epos na Bledu i veliku površinu okolnog zemljišta. To je jedna od posljednjih velikih neizgrađenih parcela tik uz Bledsko jezero. Tu je prema prostornom planu iz 2005. godine moguća izgradnja sedam vila. Kompanija Sama i Iza Sia Login, koji su i prošle godine bili najbogatiji Slovenci, u vlasništvu je zemljišta od 2017, piše n1info.ba.

Pogledajte ovdje ‘Betonski cvijet’ u industrijskom krajoliku Bangkoka, neobičnu zgradu čija svrha nije ono što prvo pada na pamet.