Velika obljetnica legendarnog vijadukta: Stoji na stupovima višim od Eiffelovog tornja

Iznad klanca rijeke Tarn, gotovo lebdeći između neba i zemlje, uzdiže se vijadukt Millau, jedno od najvećih inženjerskih čuda modernog doba. Otvoren 14. prosinca 2004. godine, ovaj most godinama je nosio titulu najvišeg cestovnog mosta na svijetu. Danas, 21 godinu kasnije, Millau ostaje simbol arhitekture i građevinarstva.

Prošla je 21 godina otkako je Francuska dobila svoje arhitektonsko i inženjersko čudo – vijadukt Millau, svečano otvoren 14. prosinca 2004. godine. Smješten iznad klanca rijeke Tarn u blizini grada Millaua, most je brzo postao simbol tehničke izvrsnosti, inovacije i vizionarskog pristupa građevinarstvu. Vijadukt Millau dugo je držao titulu najvišeg cestovnog mosta na svijetu, sve dok ga ove godine nije nadmašio most Huajiang Canyon u Kini, s impresivnom visinom od 2.890 metara.

Od ideje do projekta

Ideja o izgradnji vijadukta proizašla je iz potrebe da se poveže autocesta A75, koja vodi od Pariza prema Montpellieru i Béziersu, s minimalnim utjecajem na prirodni krajolik klanca Tarna. Projektantski tim činili su francuski inženjer Michel Virlogeux i britanski arhitekt Norman Foster, a konačni dizajn izabran je nakon međunarodnog natječaja i detaljnih konzultacija s arhitektima i stručnjacima iz cijelog svijeta.

U veljači 1995. formirana je međunarodna radna skupina koja je analizirala pet osnovnih prijedloga dizajna mosta. Nakon opsežnih studija i savjetovanja, u srpnju 1996. odabran je projekt višerasponskog vijadukta s kosim zategama. Do sredine 1998. provedena su detaljna aerodinamička ispitivanja i tehničke analize, a prema potrebi su prilagođavane dimenzije kolničke ploče i oblik pilona, kako bi se postigla idealna ravnoteža stabilnosti, funkcionalnosti i estetskog dojma.

Početak gradnje

Građevinski radovi započeli su 1999. godine, nakon međunarodnog natječaja u kojem su sudjelovala četiri konzorcija. Za izvođenje je odabran Consorcium Compagnie Eiffage du Viaduc de Millau (CEVM), podružnica kompanije Eiffage, koja je preuzela cjelokupnu odgovornost za realizaciju projekta.

Tijekom izgradnje korišteni su impresivni materijali: 127.000 kubičnih metara betona, 19.000 tona čelika za armiranje te 5.000 tona prednapregnutog čelika za kablove i oplate. Procijenjeni troškovi iznosili su oko 394 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost projekta, uključujući naplatne rampe, dostigla približno 414 milijuna eura. Eiffage je financirao izgradnju u zamjenu za koncesiju naplate cestarine tijekom 75 godina.

Vijadukt kao rekorder

Vijadukt Millau dugačak je 2.460 metara i nosi četiri trake autoceste, dok ukupna širina konstrukcije iznosi 32,05 metara, a težina približno 290.000 tona. Sastoji se od sedam stupova, pri čemu je najviši, P2, nevjerojatnih 343 metra, što ga čini višim od Eiffelovog tornja.

Kolnik se nalazi 270 metara iznad rijeke Tarn, čime je most postao najviši cestovni objekt u Europi. Piloni P2 i P3 postavili su rekorde visine, nadmašivši sve dosadašnje europske i svjetske mostove.

Konstrukcija i trajnost

Vijadukt je kombinacija monolitne betonske konstrukcije i kosih zatega, što mu osigurava izvanrednu stabilnost, ali i elegantan, lagan vizualni dojam. Kvaliteta korištenih materijala, preciznost izvedbe i napredna tehnologija omogućuju očekivani vijek trajanja mosta od najmanje 120 godina. Tijekom trogodišnje izgradnje, od postavljanja prvog kamena 14. prosinca 2001. do otvorenja 2004., nije zabilježen nijedan smrtni slučaj, što dodatno potvrđuje izvrsno upravljanje projektom i visoke standarde sigurnosti.

Vijadukt Millau nije samo funkcionalna prometna veza; on je i simbol vrhunskog inženjerstva. Njegova izgradnja otvorila je nova poglavlja u mostogradnji, postavila visoke standarde za mega-mostove i trajno ostala upamćena kao jedno od najvećih građevinskih dostignuća suvremenog doba.