Bez tradicije nema Zanata: Braća iz Konjica pretvorila obiteljsko nasljeđe u svjetski poznati brend namještaja

Orhan i Adem Nikšić osnovali su svjetski poznati brend pod nazivom Zanat. Bave se proizvodnjom dizajnerskog namještaja koji se temelji na modernom izgledu i obiteljskoj tradiciji drvorezbarenja staroj više od 100 godina.

U zagrljaju planina, blizu Boračkog jezera na sjeveru Hercegovine, smjestio se Konjic. Grad je to pun povijesti i bogatih ljudskih priča, a široko je poznat po dugoj tradiciji drvorezbarstva. Taj umjetnički zanat postao je sastavni dio kulture lokalnog stanovništva, a u nekim obiteljima prenosi se s koljena na koljeno.

Jedna od takvih obitelji je i obitelj Nikšić. Braća Orhan i Adem Nikšić osnovali su brend dizajnerskog namještaja Zanat. Karakterizira suvremeni dizajn koji u sebi nosi pečat tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva koje je od nedavno dio UNESCO liste nematerijalne baštine čovječanstva.

Obiteljska tradicija koja traje od kraja 19. stoljeća

Iako su brend Zanat lansirali 2015. godine, ova obiteljska priča počela je puno ranije, krajem 19. stoljeća. Tada je Gano Nikšić, pradjed današnjih vlasnika, otkrio tehniku ručnog rezbarenja drveta koja se prakticirala u selima nadomak Konjica. Zainteresirao se za nju te je počeo učiti i usavršavati uz pomoć majstora koji su, zahvaljujući podršci austro-ugarskih vlasti, pohađali škole ručnog rezbarenja drveta te su ovu tehniku usavršili i podignuli na daleko višu razinu.  Sva četiri Ganova sina izučila su drvorezbarski zanat. Najstariji od njih, Salih, registrirao je drvorezbarsku radionicu 1919. godine, čije je vođenje 1927. preuzeo njegov brat Adem (op.a. djed vlasnika Zanata) i proširio svoje tržište na područje cijele bivše Jugoslavije i van njenih granica.

Na temelju tog kulturnog i obiteljskog naslijeđa, Orhan i Adem odlučili su spojiti tradiciju i moderni dizajn te se probiti na svjetsko tržište.

– Ideja je bila da se koristi ista tehnika rezbarenja koja se u gotovo neizmijenjenom obliku prakticira zadnjih 130 godina, međutim motivi su stilizirani i suvremeni. Odlučili smo kontaktirati dizajnere čiji senzibilitet nam se sviđao i za koje smo smatrali da bi mogli uspješno obaviti zadatak koji smo im dali, a koji nije bio nimalo jednostavan, jer je trebalo osmisliti jednu sasvim novu estetiku koja će se pojaviti u svijetu minimalističkog, modernog dizajna.

Njihovi proizvodi su nagrađivani, a rade s najboljim svjetskim dizajnerima

Početak naravno nije bio jednostavan. Rijetko koji jest. No, zahvaljujući jasnoj viziji, izvrsnom timu ljudi i njihovoj ustrajnosti uspjeli su. Tri proizvoda iz prve kolekcije Zanata, zbog posebnosti i inovativnosti dobila su prestižnu “Interior Innovation Award” nagradu koju dodjeljuje German Design Council. Na njoj su radili švedski dizajneri Monica Förster i Gert Wingårdh te finski dizajner Harri Koskinen. Nakon uspješno ostvarene suradnje s navedenim dizajnerima, nastavili su širiti mrežu umjetnika s kojima surađuju, a svaki od njih razvio je novu kolekciju te dao svoj ‘pečat’.

– Našem su se timu dizajnera pridružila neka od najvećih dizajnerskih imena današnjice: britanska dizajnerica Ilse Crawford i njen studio Studioilse, zatim francuski dizajner Jean-Marie Massaud, njemački dizajner  Sebastian Herkner, talijanski duo Ludovica+Roberto Palomba. Ove godine obitelji Zanat dizajnera pridružili su se čuveni talijanski dizajner i arhitekt, te jedan od najznačajnijih predstavnika talijanskog dizajna zadnjih nekoliko desetljeća, Michele De Lucchi, kao i jedan od vodećih francuskih dizajnera Patrick Norguet.

U planu je osnivanje škole drvorezbarstva

U svijetu u kojem je sve ubrzano i masovno se proizvodi sve od odjeće do namještaja, pokazalo se da ipak raste potražnja za brendovima poput Zanata, za kvalitetnim proizvodima koji imaju svoj jasan identitet. Pokazalo se da su ljudi siti jeftinih proizvoda koji liče jedni na druge.

– Potražnja za našim proizvodima rapidno raste jer ljudi prepoznaju kvalitetu izrade, kao i originalan i osebujan dizajn. Tržište je prepuno masovno proizvedenih komada namještaja i danas, vise nekog ikada, cijeni se proizvod koji odiše toplinom i na kome se vidi da ga je proizvela ljudska ruka, rekli su iz Zanata.

Oni u svojim domovima imaju puno vlastitih proizvoda, ali kako kažu, nažalost ne nalaze vremena da ih osobno izrađuju jer su prezauzeti vođenjem firme i različitim razvojnim planovima i aktivnostima. Drvorezbarski dio posla rade vrhunski majstori koji su za to obučeni.

– Svi naši radnici prolaze određenu obuku, a trajanje obuke ovisi od vrste posla. Potrebno je minimalno godinu dana da bi netko postao kvalitetan majstor drvorezbar ili stolar, a usavršavanje traje godinama. Mi organiziramo obuke redovno, a u planu je i osnivanje škole drvorezbarstva.

Cijela proizvodnja je u Konjicu, a većinu njihove prodaje čini izvoz

U njihovoj tvornici u Konjicu obavlja se kompletna proizvodnja svega što rade u drvetu. Za neke proizvode koji podrazumijevaju dijelove koji nisu od drveta angažiraju druge tvrtke, one koje su također zanatski-orijentirane, najčešće obiteljske jer im je cilj promovirati visokokvalitetan zanatski rad.

Najviše su ponosni na činjenicu da je Zanat za jako kratak period postao prepoznatljiv brend na tržištu dizajnerskog namještaja. Danas više od 95% njihove prodaje čini izvoz, a najveći uspjeh postignuli su u Švedskoj, iako izvoze i vide brz rast i na drugim tržištima Europe, Sjeverne Amerike, Azije i Australije. Njihova prodajna mreža se uglavnom sastoji od trgovina modernog dizajnerskog namještaja i arhitektonskih firmi koje se bave uređenjem interijera, a s kojima rade na različitim projektima.

– Želimo postati brand i firma koja će uživati globalni ugled ne samo kao proizvođač originalnog, vrhunski dizajniranog i izuzetno kvalitetnog namještaja i predmeta za uređenje doma, nego i brend koji može poslužiti kao primjer društveno odgovorne firme koja pored toga što radi lijepe i kvalitetne stvari doprinosi zaštiti kulturno-povijesnog naslijeđa te doprinosi održivom ekonomskog razvoju lokalne zajednice, rekli su iz Zanata i dodali da nije jednostavno, ali njihov primjer pokazuje da nije nemoguće napraviti ozbiljnu svjetsku priču iz Bosne i Hercegovine i to je ujedno poruka i za mlade ljude. Uz puno zalaganja, znanja, kvalitetan tim ljudi i viziju i u BiH je moguće raditi velike stvari.