Bauštelska reportaža: Đir po Žnjanu u društvu Splićana, jesu li opravdani milijuni?

Žnjanski plato, nekada sinonim za bespravnu gradnju, nakon velike rekonstrukcije pretvoren je u suvremeni gradski centar i novo omiljeno okupljalište Splićana. Prvo ljeto nakon otvorenja donijelo je bogat društveni život i turističku živost, a mladi ga doživljavaju kao potpuno novo lice grada. Projekt vrijedan gotovo 50 milijuna eura označio je prekretnicu za Split, promijenivši njegovu svakodnevicu i urbani ritam – od vremena pape Ivana Pavla II. pa sve do današnje turističke vreve. Posjetili smo Žnjan i provjerili kako izgleda prvo ljeto nakon otvorenja i jesu li nove građevine ispunile svoju funkciju.

Jedno od najvećih hrvatskih gradilišta posljednjih godina nalazilo se upravo u Splitu. Riječ je o poznatom žnjanskom platou, prostoru koji je desetljećima bio simbol neuređenosti i improvizacije, a danas je, nakon velike rekonstrukcije, postao suvremeni gradski centar i mjesto okupljanja građana uz more.

Projekt smo pratili od ‘prve lopate’, zato smo i odlučili provjeriti što se događa na Žnjnu prvog ljeta nakon otvorenja. A prvenstveno jesu li su grandiozni objekti dobili svoju svrhu i što o svemu kažu Splićani koji sada ondje provode slobodno vrijeme.

Žnjan i papa Ivan Pavao II.

Priča o Žnjanu i potrebi njegova uređenja seže više od 20 godina unatrag. Prostor koji danas poznajemo kao plato izvorno je kultiviran 1998. godine za dolazak pape Ivana Pavla II. u Split. Tada je raskrčeno zapušteno područje i stvoren golemi prostor na kojem je održano jedno od najvažnijih događanja u povijesti grada. Nakon toga, građani su Žnjan koristili uglavnom u plažnom dijelu, dok je ostatak ostao pust i bez prave svrhe.

Neuređeni plato ubrzo je postao problematičan. Na njemu je iznikla niz nezakonitih objekata koji su godinama narušavali izgled i funkciju prostora. Tek nakon brojnih prijava reagirala je građevinska inspekcija koja je nered uklonila i time otvorila put novom početku. Sljedeći korak bio je arhitektonski natječaj u kojem je pobjedu odnio tim arhitekta Ante Kuzmanića, čije idejno rješenje postaje temelj današnjeg modernog Žnjana, a nakon toga je sve išlo postepenim putem, od početka radova prije malo više od godinu dana.

Mega investicija u srce Splita

Rekonstrukcija i uređenje žnjanskog platoa započeli su u proljeće 2024. godine. U projekt je uloženo više od 45,5 milijuna eura, bez PDV-a, a financiran je kombinacijom sredstava Grada Splita, zajmom Europske investicijske banke i fondovima Integriranog teritorijalnog programa (ITP). Riječ je o jednoj od najvećih urbanističkih investicija u novijoj hrvatskoj povijesti, a istovremeno i simbolu novog smjera u razvoju Splita.

Plato se prostire na 168.000 četvornih metara, od čega čak 48.000 zauzimaju zelene površine. Projekt uključuje više od 800 stabala i 13.000 grmova, ali i niz sadržaja koji kombiniraju plažu, sport, rekreaciju, kulturu i ugostiteljstvo. Sve to čini Žnjan multifunkcionalnim prostorom prilagođenim potrebama građana, ali i turističkom magnetu koji dodatno jača poziciju Splita na Mediteranu.

Inženjerski izazovi i posebne konstrukcije

No, izvođenje ovako zahtjevnog projekta nosilo je brojne inženjerske izazove. Posebno je zanimljiva priča o skakaonicama koje su zbog zakonskih ograničenja morale biti izvedene kao konzolne, bez oslonaca u moru. To je zahtijevalo specifičnu metodu: skakaonice su prvo izrađene na kopnu, a zatim metodom naguravanja postavljene na konačan položaj. Riječ je o betonskim blokovima težine čak 140 tona, čija je ugradnja bila pravi građevinski pothvat.

Još jedan ključni element bio je amfiteatar sa čeličnom konstrukcijom otvorene kupole. Ona je morala biti izrađena milimetarskom preciznošću, a zatim montirana na licu mjesta. Konstrukcija se sastoji od cijevnih štapova povezanih posebnim čeličnim glavama, koje su ručno vijčane na gradilištu. Danas taj amfiteatar, kapaciteta 800 ljudi, predstavlja centralnu točku kulturnih događanja na otvorenom i jedno od arhitektonski najatraktivnijih mjesta u Splitu.

Malo drugačije viđenje amfiteatra ponudio je i Luka Mijo Mandarić, student arhitekture u Splitu kojega smo zatekli na Žnjanu.

– Amfiteatar izgleda vrlo zanimljivo, a svojom konstrukcijom donekle me podsjeća na Poljud, što mi je simpatično. Vjerujem da će u budućnosti postati glavno mjesto za gradske manifestacije, čime će se rasteretiti centar grada, rekao je Mandarić.

Iako arhitekti iza Žnjana nikada nisu spomenuli da im je Poljud bio inspiracija, možda je ta ideja ipak negdje bila prisutna. Zašto i ne, riječ je o jednom od simbola Splita.

Budući Marjan na istoku grada

Još jedan simbol Splita je i Marjan, najzelenija površina u gradu. Iako se ovoga ljeta još uvijek vidi mnogo praznih površina prekrivenih zemljom, planovi za Žnjan predviđaju jednu od najvećih urbanih zelenih površina u Hrvatskoj. Kada sve bude dovršeno, Žnjan će postati druga najveća zelena oaza u Splitu, odmah nakon spomenutog Marjana.

Projekt je zamišljen tako da se zelenilo prilagođava različitim godišnjim dobima – ljeti će pružati hlad i zaštitu, dok će zimi otvarati prostor s više sunčeve svjetlosti. Zasađena su uzrasla stabla, a dodatni potencijal dolazit će godinama jer će biljni fond rasti i razvijati se. Prema planu, ukupno će se posaditi 730 novih stabala i palmi te 12.815 autohtonih grmova i trajnica.

Posebno je vrijedno istaknuti da je prilikom početka radova provedena analiza postojećeg zelenila. Utvrđeno je da se dvije trećine stabala može spasiti, pa su premještena u suradnji s gradskom tvrtkom Parkovi i Nasadi. Time je Žnjan dobio ne samo novu infrastrukturu, već i snažan ekološki pečat. Tako su danas uz liniju obale još uvijek stabla koja su bila i prije nego je gradilište otvoreno. Za pohvalu.

A kako nam je rekao Mandarić, za nekoliko godina sve će vjerojatno izgledati još bolje kada drveće i zelene površine narastu i stvore više hlada tijekom dana. Ipak, naglašava da je prostor već sada prostran i ugodan za boravak.

Žnjan očima mladih

Ta ugodnost zasigurno je važna i mladima, koji Žnjan možda i najviše koriste, pa je logično da sadržaji budu namijenjeni prvenstveno njima, ali i svim dobnim skupinama. Osim Mandarića, sreli smo i studenta PFST-a Borisa Pedišića, koji živi u blizini i često provodi vrijeme na Žnjanu. Pedišić je kao stanovnik kvarta rekao da ga radovi nisu previše smetali, iako je kretanje bilo otežano. Danas smatra da se čekanje itekako isplatilo. Posebno mu se sviđa prostrana šetnica.

– Najviše mi se sviđa sama šetnica, dovoljno velika za razne aktivnosti. Lijepo je uređeno i mislim da će privući jako puno ljudi, rekao je Boris. Dodao je i da su sportski tereni na Žnjanu pun pogodak, a kad navečer padne sunce i upale se svjetla, poseban je gušt ‘baciti đir’ s ekipom i popiti piće. Kako kaže, uvijek se nešto događa i uvijek je živo.

Mandarić je taj ‘novi život’ na Žnjanu ponovno sagledao očima arhitekta. Rekao je da mu ovo predstavlja pozitivan pomak jer se, kako kaže, kod nas često pokušava ‘uliti dvije litre u litru’ – ugurati što više zgrada i stanova bez plana i programa, dok je ovdje sve napravljeno s promišljanjem. Istaknuo je da mu se projekt jako sviđa, a otkako je gradnja završena, često dolazi s prijateljima, ne toliko zbog kupanja, već kako bi prošetao ili odigrao partiju tenisa ili odbojke.

Novi centar društvenog života

Na tragu njihovih riječi, treba reći, novi Žnjan doista je donio novi život. Sve nabrojeno čini ga središtem društvenih, kulturnih i rekreativnih zbivanja u Splitu. Višenamjenski karakter prostora omogućuje da se ondje tijekom dana kupate i bavite sportom, a navečer poslušate koncert, pogledate kazališnu predstavu ili budete dio javnih događanja. Upravo ta polivalentnost daje Žnjanu posebnu vrijednost i svrstava ga među urbanističke projekte od nacionalne važnosti, ali i opravdava milijunsko ulaganje.

Turisti sve više prepoznaju Split ne samo kao tranzitnu točku prema otocima, već i kao destinaciju koja nudi suvremene sadržaje. Da je tako, potvrdili su nam i oni koje smo na vruć ljetni dan u hodu upitali za mišljenje. Zaključak – svi su bili oduševljeni.

– Bili smo u Splitu nekoliko puta, ali ovo nam je prvi put da možemo biti ovdje. Uživamo, kupamo se, a posebno nam se sviđa skakaonica i prostor za sport, rekla nam je grupa mladih njemačkih turista. Sličnih grupa vidjeli smo po cijelom Žnjanu, što potvrđuje da plaža i novi plato najviše privlače mlade.

Od zapuštene pustopoljine do modernog urbanog centra, transformacija Žnjana simbol je novog smjera razvoja Splita. Investicija od gotovo 50 milijuna eura nije donijela samo ‘novu šetnicu i plažu’, nego i novu kvalitetu života za građane. Žnjan je danas prostor gdje se susreću arhitektura, kultura i svakodnevni život. To je mjesto koje povezuje more i grad na način primjeren 21. stoljeću.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.