Još jedan nadvožnjak na meti bagera: Kako će se srediti najvažniji prometni pravac u Zagrebu

Još jedan zagrebački nadvožnjak na meti je bagera. Ovoga puta, bauštelska oprema sprema se ‘napasti’ dio najvažnije prometnice u gradu. Riječ je o nadvožnjaku Zagrebačka avenija-Selska cesta. Radovi na nadvožnjaku su neophodni iz nekoliko razloga, ponajprije zbog korozije čelika i općenito lošeg stanja hidroizolacije koja šteti građevini. Nakon odabira i uvođenja izvođača u posao radovi bi trebali završiti za više-manje pet mjeseci, dok bi uređenje bi moglo koštati oko 2.100.000 milijuna eura.

Čini se da se Zagreb ozbiljno primio sanacije pojedinih ne samo godinama, već desetljećima zapuštenih dijelova prometne infrastrukture. Iako je grad ‘rupa bez dna’ koju je vrlo teško dovesti u red jer je nebriga zavladala u baš svakom kutku, ipak je pohvalno da se makar nastoji pokrpati prometnice koje pate od višedesetljetnog nemara. Novi na meti bagera bit će nadvožnjak Zagrebačka avenija-Selska cesta bez kojega grad ne bi mogao funkcionirati.

Pokrenut je postupak za pronalazak tvrtke koja će izvesti radove izvanrednog održavanja ovog nadvožnjaka za otprilike 2,1 milijuna eura. Ponude za građevinsku obnovu mosta pristizat će do 27. siječnja, a nakon uvođenja izvođača radovi bi mogli potrajati oko 5 mjeseci.

Koliko automobila se svaki dan preveze?

Nadvožnjak Zagrebačka avenija-Selska cesta nesumnjivo je jedan od najvažnijih gradskih prometnih pravaca. Tako je stoga što se prometnica Slavonska avenija-Zagrebačka avenija-Ljubljanska avenija pruža od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada grada te ga tako cijelog povezuje. Nadvožnjak se nalazi na prostoru gradske četvrti Trešnjevka-jug.

Dnevno njime u prosjeku prijeđe između 60 i 90 tisuća vozila, a dopuštena brzina prometovanja je 80 km/h. Taj dio infrastrukture sastoji se od jednog mosta ukupne širine 23,67 metara te je raspona od 102,80 metara.

Premošćuje Selsku cestu s ukupno pet raspona i oslanja se na četiri stupišta. Svako pak stupište čine dva masivna stupa.

Među glavnim problemima zbog kojih je sanacija neophodna tragovi su vlaženja na podgledu rasponske konstrukcije, gnječenje ležaja, korozija čeličnih ploča te bubrenje i korozija ležaja koji su uočeni na staroj konstrukciji. Sukladno problemima predviđen je jasan tijek sanacije.

Koraci zahvata na degradiranoj infrastrukturi

Prema tehničkim specifikacijama planiranog zahvata, radit će se na kolniku, revizijskim stazama, razdjelnom pojasu, opremi nadvožnjaka te na gornjoj strani rasponske konstrukcije. Sanacija neće mijenjati širinu nadvožnjaka koja ostaje 2.365 centimetara, s dva obnovljena kolnika jednake širine od 845 centimetara te obnovljenim razdjelnim pojasom i revizijskim stazama s ogradama.

S obje pak strane revizijskih staza i bankina uz kolnike uklonit će se i odvesti na deponiju čelične elastične odbojne ograde, ali i ukloniti betonske pješačke zaštitne ograde. S obzirom na njihovo degradirano stanje gdje postoje ljuštenja i odlamanja betona, te nedostaje zaštitni betonskog zaštitnog sloja, trebale bi biti potpuno uklonjene.

Ogoljen do posljednjeg kolničkog sloja

Predviđa se i uklanjanje betona revizijskih staza gdjegod postoji ljuštenje, odlamanje i promjena boje betona, a uklanjat će se u potpunosti do betona konzola – hidrodemoliranjem. Na isti način uklonit će se i degradirani vrhovi konzola.

Uslijedit će uklanjanje svih asfaltnih kolničkih slojeva ukupne debljine od oko 10 centimetara, kao i hidroizolacije do armirano-betonske rasponske konstrukcije, i to na oba kolnika. Radovima će se ukloniti i posljednji kolnički sloj. Potom će se ukloniti sav oštećeni beton nakon čega će uslijediti izravnjavanje na gornjoj strani rasponske ploče.

Hidroizolacija u lošem stanju

Od konkretnih oštećenja zamijećena vlaženja i izluživanja u podgledu otkrivaju loše stanje hidroizolacije zbog čega je degradirana donja strana rasponske konstrukcije. Stoga je na tom dijelu predviđeno je kompletno uklanjanje oštećenog betonskog sloja.

– Nakon provedenog hidrodemoliranja rasponske konstrukcije, postojeća armatura se čisti i premazuje zaštitnim antikoroznim sredstvom i po potrebi oštećena armatura zamjenjuje, a uočene pukotine se injektiraju dvokomponentnom epoksidnom smolom, stoji u opisu sanacije u Elektroničkom sustavu javne nabave.

Kako je s postojeće armiranobetonske konstrukcije predviđeno uklanjanje betona u debljinama od 2 do 5 centimetara, sanirat će se strojnom ugradnjom polimercementnog morta za popravak betonskih konstrukcija. S druge strane, oštećenja i izravnavanje lokalnih neravnina manje površine i debljine do 2 centimetra izvodit će se epoksidnim mortom.

Oprezno s plinom!

Gradska plinara Zagreb kao operater distribucijskog sustava sukladno Zakonima izdala je posebne uvjete za održavanje cestovnog nadvožnjaka na zagrebačkoj Trešnjevci od ožujka 2023. godine. Posebni uvjeti izdani su zbog plinskog distribucijskog sustava koji se nalazi na prostoru planiranog zahvata.

– Sve građevinske radove u zaštitnom pojasu distribucijskog sustava izvoditi ručno uz poseban oprez i strogo zabranjen strojni iskop, navode posebni uvjeti.

Zaštitni pojas za visokotlačni distribucijski sustav iznosi 3 metra od osi plinovoda s obje strane, a za srednjotlačni i niskotlačni distribucijski sustav iznosi 1 metar od osi plinovoda i ključnih priključaka. Stoga građevinski strojevi prilikom izvođenja radova neće smjeti prelaziti preko nezaštićenog distribucijskog sustava. Ovi uvjeti važe 3 godine od dana pravomoćnosti dozvole.

Ovdje pročitajte za koji dugoočekivani most je prema navodima gradonačelnika Tomislava Tomaševića pokrenut postupak nabave.