Mega-tunel povezat će Skandinaviju sa središtem Europe: Trebat će čelika kao za 50 Eiffela

Skandinaviju i središnju Europu mogao bi spojiti novi najveći uronjeni tunel na svijetu. S njemačke i danske strane krenuli su radovi na podvodnoj infrastrukturi dužine 18 kilometara, koja će sadržavati cestu, no i željeznicu. Odabir je ‘pao’ na položaj uronjenog mosta jer je optimalan za morsko dno u kojem će tunel biti realiziran, a ta je opcija i financijski najprihvatljivija. Projekt je bio u povojima još 2011. godine jer je riječ o iznimno kompleksnom zahvatu koji uključuje proizvodnju elemenata na kopnu, da bi se kasnije spojili pod morskom površinom.

Između Europe i Skandinavije gradi se mega-tunel Fehrmanbelt. Ovo golemo gradilište za koje su se radovi pripremali godinama, svakako se može ubrojati u najveća gradilišta u Europi. Sam tunel poseban je po tome što će postati nova najbrža ruta između Skandinavskih zemalja i središnje Europe, a nakon izgradnje biti najveći uronjeni tunel na svijetu.

Tunelski rov dug 18 km

Tunel će se ‘spajati’ 40 metara ispod Baltičkog mora, između Rødbyhavna u Danskoj i Puttgardena u Njemačkoj. Početak izgradnje godinama se pripremao, a najvažniji koraci izgradnje su luke s obje strane tunela, gdje će se dopremati materijal.

Poznato je da će se elementi za tunel spuštati u 18 kilometara dugačak tunelski rov, dok će kopanje proizvesti i do 19 milijuna kubnih metara pijeska, kamenja i zemlje. Velike količine materijala potom će se iskoristiti za izgradnju novog 300-hektarskog obalnog resorta u danskom gradu.

Tunelski portali postojat će i s njemačke i s danske strane, a povezivat će cestovni i željeznički dio tunela s novim prometnicama. Dok su radovi s danske strane počeli u 2020., u Njemačkoj se radi od 2022. Sami radovi na portalu krenuli su u 2022. godini.

Golemi elementi

Zatim je u proljeće ove godine podignut trajni nasip preko danskog portala. Na tom mjestu uklonjen je privremeni štit koji je ondje bio prije. Prilikom izgradnje tunela koriste se elementi i količine materijala nevjerojatnih težina i dimenzija. Standardni element dužine je 217 metara i teži do 73.500 tona.

K tome, elementi će se proizvoditi u prosijeku svaki drugi tjedan i tako otprilike tri i pol godine. Ukupno će biti potrebno proizvesti 79 standardnih i 10 posebnih elemenata, točnije modula kako bi tunel mogao biti u cijelosti izveden.

Zašto uronjeni tunel?

Priča o tunelu nije ‘od jučer’, već se projekt tolikih razmjera krenuo planirati sad već prilično davne 2011. godine. Te godine, bilo je odlučeno da će se Fehrmanbelt graditi kao 18 kilometara dug uronjeni tunel.

Osim uronjenog tunela, razmatrale su se i mogućnosti gradnje mosta ili pak izbušenog tunela, no odluka je donesena pod utjecajem pozitivnog iskustva s postojećim uronjenim tunelom Øresund, a i uzimajući u obzir moguće troškove svih opcija i utjecaj na okoliš. Zaključeno je kako bi gradnja uronjenog tunela bila najmanje rizična i za okoliš najmanje invazivna metoda koja bi bila optimalna i s obzirom na morsko dno.

Tuneli prema položaju

Uronjeni tunel jedan je od različitih vrsta tunela prema položaju na terenu. Razlikuju se brdski, podvodni odnosno uronjeni i podzemni (gradski) tunel. Prema duljini, mogu biti sasvim kratki, srednji, dugi i vrlo dugi, a ovaj naravno spada u posljednju kategoriju.

Što se tiče položaja, uronjeni tuneli pogodni su na prostoru Skandinavskih zemalja gdje je njihov potencijal prepoznat u dvadesetim godinama prošloga stoljeća, u Norveškoj. Uronjeni plutajući tuneli opravdani su ispod dubokih fjordova, dok bušenje podvodnih tunela nije.

Načini stabilizacije

Prema načinu osiguranja vertikalne i horizontalne stabilnosti tunelske cijevi, do danas su razmatrana četiri osnovna tipa stabilizacije uronjenih plutajućih tunela. Vrijedi izdvojiti onaj u kojemu je tunelska cijev pričvršćena za dno čeličnim cijevima ili kabelima i drugi kada je tunelska cijev povezana s plutajućim pontonima, pri čemu je sustav izložen vjetru, valovima, strujama i opasnostima od mogućeg udara plovila.

Još dvije mogućnosti su kada je tunelska cijev položena na stupove, te kada je učvršćeba sani ba sekcijama uz obalu, razlaže znanstveni rad na ovu temu. Konkretno, pronalazi se u opisu radova na tunelu, Fehrmanbelt će se graditi od ukupno 89 ogromnih betonskih modula koji će se u konačnici spojiti u jedinstvenu strukturu na morskom dnu.

U Hrvatskoj je nakon višegodišnjeg iščekivanja konačno otvorena druga cijev tunela Učka. Kako je izgledalo gradilište pogledajte ovdje.