Slavonija još uvijek čeka svoju brzu cestu, zbog vrijednih nalaza gradilišta nema bez arheologa

Hrvatske ceste provode javnu nabavu za arheološke istražne radove, odnosno zaštitna arheološka iskopavanja koja se moraju izvesti u sklopu izgradnje brze ceste Osijek – Županja, na dionici između Nuštra i Vukovara. Nakon probnih istražnih radova otkriveno je čak devet novih arheoloških mikrolokacija s vrijednim nalazištima, no ‘Indiana Jones’ avanturama još uvijek nije kraj. Očigledno je da će se izgradnja dionice ceste još malo odgoditi, a sada se traži izvođač zaštitnih arheoloških iskopavanja na spomenutoj dionici, u vrijednosti od 345.000 eura.

Nije ni prvi ni posljednji put da se radovi odgađaju ili kasne. No, da radovi kasne zbog arheoloških istraživanja – e, to je već priča.

Naime, lani u lipnju Hrvatske ceste zaključile su natječaj za odabir izvođača radova na brzoj cesti Nuštar – Vukovar. Najpovoljniju ponudu dala je tvrtka Osijek-Koteks, koja bi projekt trebala realizirati u roku od tri godine za 51.535.807,40 eura. Međutim, tada su na scenu stupili arheolozi. Najprije su proveli probna istraživanja, a zatim i raščistili površine nalazišta obrasle gustim raslinjem i voćnjacima. No, ‘Indiana Jones‘ avanturama tu nije kraj. Kako je objavljeno u sustavu javne nabave, sada se traži izvođač zaštitnih arheoloških iskopavanja na dionici Nuštar – Vukovar (AN1 i AN8), procijenjene vrijednosti 345.000 eura.

Vrijedi naglasiti da su ranija probna istraživanja obavljena strojnim iskopom probnih rovova na devet arheoloških nalazišta. Osam ih je bilo poznato još od 2010. godine, temeljem terenskog pregleda (AN1 do AN8), dok je jedno nalazište (AN1A) otkriveno upravo tijekom tih istraživanja pa je i na njemu naknadno proveden probni iskop. Rov širine dva metra istražen je po središnjoj osi trase brze ceste na svim nalazištima, u ukupnoj duljini od pet kilometara, odnosno na površini od preko 10.000 kvadrata. Iskopavalo se sve do tzv. zdravice, odnosno sterilnog geološkog sloja.

Arheološka istraživanja značajno su usporila cijeli proces, pa će stanovnici ovog dijela Hrvatske na izgradnju brze ceste morati još malo pričekati. Donosimo pregled svega što je pronađeno na slavonskim ravnicama.

Ostaci kuća, čak i cijelog naselja

Prva je stacionaža Nuštar – Ervenica, a nalazi se na povišenoj gredi jugoistočno od središta Nuštra, nasamome rubu naselja. Trasa brze ceste presijeca gredu na kojoj su se najvećim dijelom nalazile oranice, dok je manji dio pod nasadima voćnjaka koje je, prije zaštitnih istraživanja, potrebno raščistiti. U kulturnome sloju prepoznaju se veće koncentracije kućnoga lijepa, što bi moglo ukazivati na postojanje ostataka kuća s podnicama, dok se na razini zdravice prepoznaju ukopi jama i zemunica iz neolitika. Površina zaštitnih istraživanja iznosi čak 33.681 kvadrata.

Nešto dalje, na lokaciji Nuštar – Zidine nalazište je smješteno na istaknutoj gredi koja se nalazi istočno od središta Nuštra, na rubu naselja, odnosno južno i jugoistočno od rijeke Vuke, te je površine 86.642 kvadrata. Trasa brze ceste presijeca gotovo cijelom duljinom gredu na čijem se sjevernome rubu nalazi istaknuto i poznato nalazište Zidine s ostacima utvrđenoga samostana smještenoga na samome rubu grede iznad Vuke.  Probna istraživanja pokazala su kako se radi o važnome nalazištu, odnosno vjerojatno dijelu naselja oko utvrđenoga samostana. Površina za zaštitna istraživanja obuhvaća trasu brze ceste, zatim petlju te sve pristupne ceste prema petlji.

Dok je na području Nuštar – Žeženica locirano nalazište smješteno na istaknutoj gredi koja se nalazi istočno od središta Nuštra prema Marinicima, odnosno sjeverno od današnje ceste Nuštar – Marinci te južno od rijeke Vuke, također uz zidine.  Površina za zaštitna istraživanja obuhvaća trasu brze ceste s objektima. U probnim istraživanjima dokumentirana je velika koncentracija arheoloških cjelina (ukupno 106) s pokretnim nalazima iz prapovijesti i srednjega vijeka. Osim brojnih ukopa jama, posebno se izdvaja ukop veće prapovijesne jame s ukopom dva kostura u zgrčenome položaju. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 42.295 kvadrata.

Još 5 zanimljivih nalazišta

Na popisu je i nalazište Marinci 1 u sklopu kojega trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca područje.  Ovdje su probna istraživanja pokazala su kako se radi o istaknutome nalazištu s velikom koncentracijom arheoloških cjelina, posebno u zapadnome dijelu, dok ih je u istočnome dijelu nešto manje. Riječ je o površini zaštitnih istraživanja od 35.844 kvadrata, a istraživanja se odnose na neolitik, eneolitik, željezno doba Istraživat će i na još četiri lokacije u Marincima.  Marinci – Segetac 2, nalazište je smješteno na padini grede uz rub Vuke sjeverno od središta Marinaca.  Trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca uzvišenje te veći dio vrha grede, te je površine 34.380 kvadrata.

Tu su i dva nalazišta na lokaciji Marinci – Jaroš gdje su nalazišta smještena na blago povišenoj gredi sjeverno i sjeveroistočno od središta Marinaca te se nalazi nešto udaljenije od rijeke Vuke. Ukupna površina za istraživanje iznosi 45.955 kvadrata. Ovdje se izdvajaju ukopi većih jama s ulomcima keramičkih posuda, a prepoznate su i zapune većih i širih jaraka/kanala koji dijagonalno presjecaju trasu brze ceste.

Na popisu je i nalazište Marinci – Kervež, sjeveroistočno od Marinaca, odnosno sjeverozapadno od Bogdanovaca. Trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca nalazište. U probnim istraživanjima dokumentirana je koncentracija arheoloških cjelina (ukupno 65) s pokretnim nalazima iz prapovijesti i antike. Izdvaja se ukop veće prapovijesne jame s ukopom kostura u zgrčenome položaju. Površina zaštitnih istraživanja ovdje iznosi 43.917 kvadrata.

Važni nalazi u blizini rijeke

Jedno nalazište nalazi se na lokalitetu Bršadin – Gudura, točnije na jugoistočnome rubu istaknute grede koja se nalazi južno od središta Bršadina, odnosno u neposrednoj blizini rijeke Vuke koja u tome dijelu meandrira. Trasa brze ceste cijelom duljinom presijeca završetak grede. Na velikom dijelu nalazišta je gusto raslinje kojega je, prije zaštitnih istraživanja, potrebno raščistiti.

U probnim istraživanjima  ovdje je dokumentirana veća koncentracija arheoloških cjelina, njih ukupno čak ukupno 21, s pokretnim nalazima iz prapovijesti i srednjega vijeka u središnjem dijelu, dok su u zapadnome i istočnome dijelu one malobrojne. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 201.921 kvadrata.

Arheološke cjeline najčešće se datiraju u neolitik i brončano doba te srednji vijek. Veće koncentracije kućnoga lijepa mogle bi ukazivati na postojanje ostataka kuća s podnicama, dok se na razini zdravice prepoznaju ukopi jama i zemunica. U izdvojenome naplavinskom sloju rijetki su nalazi keramičkih ulomaka.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.