Unatoč pandemiji u Hrvatskoj nedostaje radne snage na području graditeljstva

Hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika, što nije dostatno.

Od kada je Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine ušla u Europsku uniju, dogodio se značajan odljev radne snage, pogotovo kvalificiranih i iskusnih radnika.

Nedostatak radne snage na području graditeljstva od ulaska u EU je kontinuiran te se osjeća se i danas, unatoč pandemiji koja je samo otežala i poskupila uvoz radne snage te usporila uobičajene kanale dolaska i odlaska radnika, kazali su nam iz HGK.

Hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika, što nije dostatno. S izraženim nedostatkom kvalificiranih radnika na domaćem tržištu rada u sektoru građevinarstva suočavamo se već nekoliko godina, od kad je počeo rast u ovom segmentu gospodarstva. Taj problem tvrtke su rješavale uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU.

Koliko je taj problem izražen, vidljivo je i iz podatka da je u 2020. godini uvezeno oko 28 tisuća građevinskih radnika što je preko 80 posto odobrene kvote za uvoz radnika. U 2019. godini uvezeno je preko 23 tisuće građevinskih radnika, a u 2018. je potrošena ukupna kvota. Kvotni sustav uvoza stranih radnika je, usvajanjem novog Zakona o strancima, ukinut pa će uvoz biti jednostavniji i brži, pogotovo za zanimanja s liste deficitarnih zanimanja i to je jedna od većih promjena u odnosu na trenutno važeći zakon. Tako da problem neće biti u broju već u kvaliteti radnika.

Prekvalifikacija – dio rješenja

Domaće tvrtke radije zapošljavaju domaćeg radnika, a stranog će radnika zaposliti samo ako ne mogu doći do domaćeg koji je u pravilu kvalitetniji i bolji. Jedno od rješenja je i osposobljavanje i prekvalifikacija viška kapaciteta iz turizma i ugostiteljstva što bi građevinskim tvrtkama olakšalo pronalazak radnika na domaćem tržištu rada i umanjilo probleme traženja stranih radnika.

Procjena je da će daljnja potražnja za radnicima rasti, bez obzira na pandemiju, s obzirom na to da su Hrvatsku zadesili razorni potresi te će biti potrebno obnoviti Zagreb, okolicu kao i Banovinu, navode iz HGK.

Što se tiče situacije u Europskoj uniji i ondje domicilno stanovništvo, u još većoj mjeri nego u Hrvatskoj, napušta tradicionalna građevinska obrtna zanimanja i struke tako da je potražnja i tamo velika.

Mnogi kvalificirani i iskusni građevinski radnici iz Hrvatske poslove su potražili u zemljama Europske unije, a to su mogli zbog velike potražnje koja tamo vlada za takvim profilom radnika.

Iz tog razloga osposobljavanje i prekvalifikacija viška kapaciteta iz turizma i ugostiteljstva čini se kao jedno od rješenja koje bi moglo pomoći kada je u pitanju nedostatak radne snage u graditeljstvu.