Pada konstrukcija važnog čvora na ulazu u Split: Gradi se novi nadvožnjak s dodatnim trakom

Konstrukcija važnog čvora Split, odnosno obuhvat od čvora Dugopolje na autocesti A1 sve do rotora Podi, potpuno se mijenja. Pregrađuju se jednosmjerne osi i ruši postojeći nadvožnjak nad autocestom da bi se sagradio novi, s dodatnim trakom. Sada kreće treća faza projekta, a donosimo što će se točno u njoj raditi za 4 milijuna eura.

Autocesta A1 druga je najprometnija autocesta u državi. Vodi od Zagreba preko Splita do Dubrovnika, a na prostoru Dugopolja ima važan čvor koji povezuje to mjesto s poslovnom zonom Podi.

Zbog prometne preopterećenosti, čvor Dugopolje s nastavkom prema Podiju se proširuje, odnosno rekonstruira u tri faze, a radovi bi sada trebali ući u posljednju etapu. Prema procjeni, koštat će oko 4 milijuna eura i realizirati se u podfazama, a mi smo pronašli detalje postupka koji naručuju Hrvatske autoceste.

Kako izgleda čvor

Križanje dvosmjerne osi i osi autoceste A1 izvedeno je nadvožnjakom ‘Čvor Dugopolje’. Upravo ovaj čvor važan je stoga što predstavlja vezu autoceste A1 i Splita s pripadajućim zaleđem, odnosno spaja autocestu s državnom D1, koja dalje vodi prema Splitu.

Čvor je u postojećem stanju podijeljen na osi 2, 3, 4 i 5. Središnja os 4 je prometnica s dvosmjernim prometom, osim na najkraćem dijelu nakon odvajanja osi 5 gdje je jednosmjerna. Osim te, sve ostale osi čvora su za jednosmjerni promet.

Jednosmjerne osi

Tako je os 2 jednosmjerna i jednotračna prometnica kojom se iz smjera zapada (Zadra i Zagreba) izlazi s autoceste. Jednosmjerna i jednotračna je i os 3, a povezuje središnju os 4 s autocestom dugom 331,6 metara. Već smo naveli kako je os 4 središnja prometnica čvora Dugopolje, koja se proteže u duljini od 1.300,6 metara.

Povezuje ostale osi s autocestom, a i služi za izlaz s autoceste iz smjera istoka (Dubrovnika). Na toj je osi smješten i carinski prolaz ‘Dugopolje’, a uz nju Centar za održavanje i kontrolu prometa ‘Split’.

Sastoji se od četiri vozna traka, a njihov broj se smanjuje na dva nakon odvajanja osi 3, odnosno spajanja osi 2. Zatim, na dijelu nakon odvajanja osi 5, ova prometnica postaje jednosmjerna, s elementima poprečnog presjeka kao i za osi 2 ili 3. Os 5 isto tako je jednog smjera i trake, a njome se na autocestu ulazi u smjeru zapada. Duga je 307,1 metar.

Nužno proširenje

Kako je već spomenuto, problem čvora je podkapacitiranost, budući da u ljetnoj sezoni čvor jednostavno ne trpi sve automobile koji onuda prođu. Naime, prosječni godišnji promet (PGDP) za 2017. godinu iznosio je 10.395 automobila, a o tom podatku svjedoči, ni manje ni više, Elaborat za zaštitu okoliša izrađen u svrhu dogradnje čvora. Još 2019. godine kada je podnesen Elaborat, pretpostavka PGDP-a za 2032. godinu s porastom od 5 posto godišnje iznosila je 21.610 vozila.

Proširenje čvora postavljeno je kao strateški važan potez za prometno rasterećenje prije nego se dosegne taj broj vozila, a podijeljeno je u tri ključne faze. Ukratko, prva faza podrazumijevala je povećanje radijusa ulaza, odnosno izlaza u rotoru čvora Podi. Druga faza predvidjela je proširenje cestarinskog prolaza, a treća i posljednja produljenje nadvožnjaka za smjer Dubrovnik-Split, uz realizaciju dodatnog izlaznog traka za smjer Dubrovnik-Split.

Treća faza

Realizacijom zahvata u trećoj fazi trebala bi se postići bolja protočnost vozila u svim smjerovima, posebno za ljetnih mjeseci, a sada ulazi u treću fazu izvedbe. Ta faza predviđa četiri podfaze.

U prvoj podfazi gradio bi se novi nadvožnjak, na propisanoj udaljenosti. Dimenzije novog nadvožnjaka omogućile bi dodavanje dodatnog traka iz smjera Dubrovnik-Split, čime bi se omogućila i izgradnja novih trakova u čvoru.

Dodatni trakovi mogli bi se krenuti graditi nakon izgradnje nadvožnjaka. Gradila bi se dva vozna traka uz os 4 i jedan uz os 5, koji bi bili postavljeni paralelno s postojećim trakovima. Ukupna širina kolnika uz os iznosit će 7,70 metara, s razdjelnim otokom širine oko 2,5 metara između postojećih trakova, a duljina voznih trakova uz os 4 iznosit će oko 505 metara.

U pretposljednjoj podfazi, sprema se produljenje nadvožnjaka za smjer Dubrovnik-Split. Izgradnja novog nadvožnjaka omogućit će rušenje postojećeg, kako bi se izgradio novi objekt većeg raspona, s dodatnim trakom dostatnim za izgradnju traka više.

Preusmjeravanje prometa

U toj, zadnjoj podfazi posljednje, treće faze, preduvjet je za privremeno preusmjeravanje prometa na nove trakove i nadvožnjak s ciljem nesmetanog funkcioniranja izlaza i ulaza u predmetnom čvoru. Zatim bi na red došao i posljednja podfaza za smjer Dubrovnik-Split.

– Nakon izgradnje novog objekta na mjestu postojećeg nadvožnjaka, moguće je planirati izgradnju dodatnog izlaznog traka iz smjera Dubrovnika. Ukupna duljina traka će iznositi oko 610 m sa širinom oko 3,75 m u pravcu te propisanim proširenjem u krivini, navodi Elaborat o ocjeni utjecaja na okoliš.

Čvor Podi

Ovoj pak fazi prethodile su prve dvije, a krenulo se s povećanjem radijusa izlaza iz odnosno ulaza u rotoru čvora Podi, dakle o drugom dijelu obuhvata zahvata. Ovaj objekt inače je ulaz u rotor iz smjera autoceste A1, te izlaz iz rotora na državnu cestu u smjeru Splita.

Ulazni radijus u postojećem stanju iznosi 30,0 m, a izlazni 36,5 m. Provjerom provoza mjerodavnih vozila i pregledom na terenu došlo se do zaključka da su priključni radijusi nedostane veličine, odnosno da na tim mjestima rotor treba proširiti, navedeno je u predmetnom elaboratu te je predloženo rješenje o povećanju radijusa s veličine 40 na 45 metara kako bi se dobilo proširenje na kritičnim mjestima.

Nadalje, u drugoj je fazi predviđeno širenje cestarinskog prolaza prema istoku i to dodavanjem dva prometna traka. Do kraja intervencije, ukupno bi ih bilo 10, a nakon izgradnje raspodijelili bi se prema predmetnoj analizi samog prolaza. Radovi širenja pritom su planirani u doljini od oko 310 metara.

Blizu Splita i Solina

Podsjećamo, zahvat će se izvesti na podruju naselja Dugopolje, unutar administrativnih granica općine Dugopolje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Općina na površini od 63,46 četvornih kilometara udaljena je od Splita 12 kilometara dok neposredno gravitira Solinu na udaljenosti od oko 10 kilometara.

Osnovno obilježje općine koje će pod obavezno utjecati i na gradnju je vapnenačko-krški reljef karakteriziranim vapnenačkim grebenima i kraškim uvalama i udolinama. Područje općine predstavlja mjesto ukrštanja glavnih koridora državnih cestovnih pravaca i to ličko-dalmatinskog cestovnog smjera i splitsko-hercegovačkog cestovnog smjera. Ovdje pročitajte detalje o projektu obilaznice koja će se graditi na samom jugu Dalmacije i cesti preko Pelješca.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.