Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

Savski most/Gordana Hrelja Kovačević | foto: Canva, screenshot HRT
26. ožujka, u Baltimoreu se nakon udara kontejnerskog broda urušio most dug 2,6 kilometara. Nakon nesretnog rušenja Francis Scott Key Bridgea koji je padom u rijeku Patapsco ‘povukao’ i određeni broj automobila i kamiona. Nakon nesreće, profesorica sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta odgovorila je na pitanje kako bi sličan udar podnio najpoznatiji hrvatski most, Pelješki most, za HRT. Kako je objasnila, teško je reći bi li i kako bilo koji most podnio sličan udar, stoga što se mostovi ne ispituju, već se samo proračunavaju na udare pa isto vrijedi i za Pelješki most.
– Ispitivanja u principu ne postoje. To nije dio standardnih ispitivanja. Novi mostovi se ispituju na prometno opterećenje koje će preko njih prelaziti i na koje su dimenzionirani. Što se tiče udara broda, dakle, nema ispitivanja. Međutim, mostovi se proračunavaju. Most Pelješac je proračunat na udar broda. Ne na udar ovako velikog broda, on je proračunat na udar srednjeg broda. To znači nekakve duljine 100 metara. Svejedno, tamo su također predviđene određene mjere zaštite, objasnila je Gordana Hrelja Kovačević za HRT.
Osim nemilog događaja u Baltimoreu, mostovi su redovito pod povećalom medija zbog brojnih pitanja i kontroverzi – bilo političkih, bilo iz domene struke – koje se javljaju uslijed gradnje, iščekivanja i otvaranja mostova. Prošle godine, primjerice, upitno je bilo otvaranje za promet mosta kod Počitelja, o čemu smo u više navrata izvještavali. Logično pitanje za postaviti je u kakvom su uopće stanju mostovi u Hrvatskoj, pogotovo nakon potresa koji su potresli kontinentalnu Hrvatsku u 2020. godini. O tome je za nas progovorila stručnjakinja za konstrukcije, Gordana Hrelja Kovačević.
Hrelja Kovačević potvrdila je kako se o važnosti mostova ne diskutira, a posebno je važno njima se ‘pozabaviti’ nakon događaja poput potresa. Objasnila je kako nakon potresa, ugrožena područja trebaju odmah biti provjerena. Govori li se o stanju mostova u Hrvatskoj općenito, napomenula je, vrijedi istaknuti kako je značajan broj mostova napravljen prije stupanja na snagu normi HRN EN 1998, koje definiraju seizmički proračun mostova.
– U Hrvatskoj postoji veliki broj mostova na ključnim prometnicama koji je projektiran i građen prije stupanja na snagu niza normi HRN EN 1998 koje su mjerodavne za seizmički proračun konstrukcija, pa tako i mostova. Prije spomenutih normi mostovi su projektirani uzimanjem potresnog djelovanja prema propisima koji su bili važeći u vrijeme njihovog projektiranja i gradnje. Prekretnica u propisima koji se odnose na potresno opterećenje bio je potres koji je pogodio Skopje 1964. godine, te godine izdani su Privremeni tehnički propisi za građenje u seizmičkim područjima PTP-12 i prema njima se projektira i gradi do 1987. kada je izdan Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i proračun inženjerskih objekata u seizmički aktivnim područjima, objasnila je propise koji su bili na snazi prije ulaska Hrvatske u Eurpsku uniju.
Prije stupanja normi HRN EN 1998 na snagu, mostove se projektiralo prema u određenom vremenu aktualnim propisima, što onda i određuje ‘prilagodljivost’ konstrukcija mostova potresima. Dok je potres u Skopju bio svojevrsna prva prekretnica za propise, 1987. izdan je Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i proračun inženjerskih objekata u seizmički aktivnim područjima, a u 2013. u Hrvatskoj su na snagu stupili Eurokodovi kojima se prilikom gradnje mostova struka otad vodi.
– Eurokodovi mjerodavni za projektiranje i gradnju mostova, u Hrvatskoj su na snazi od 2013. godine. U razdoblju od otprilike 2000. do 2013., pojedini mostovi projektirani su prema propisu iz 1987, prednormama ili pak prema normama koje su usvojile i primjenjivale druge europske države, a u kojima je potresno opterećenje slično kao i u Hrvatskoj, komentirala je Hrelja Kovačević.
Upravo iz tog razloga, djelovanje mosta velikim je dijelom unaprijed određeno razdobljem gradnje, koja predefinira otpornost mosta na potresna gibanja. Utjecaj, međutim, uvelike ima i koncepcija mosta, kao i predviđeni način prihvaćanja potresnog opterećenja. Osim utjecaja određenih trenutkom kada je most građen, ponašanje mosta bitno određuje njegovo stanje u trenutku opterećenja. Može se zaključiti da, dok je održavanje važno, zbog ‘graničnog stanja’, okolnosti gradnje ipak su glavni faktor.
– Ako se osvrnemo na zadnja dva veća potresa, zagrebački i petrinjski, bilo je oštećenja mostova, pri tome su značajnija oštećenja bila uzrokovana petrinjskim potresom, dok su manja oštećenja koja nisu utjecala na uporabivost mostova bila posljedica zagrebačkog potresa. Vrlo je važno redovito pregledavati i održavati mostove, ali pri tome moramo biti svjesni da obzirom na godinu njihove gradnje i stanje mosta u trenutku potresa, mostovi imaju svoje granično stanje kada je u pitanju potres, rekla je Hrelja Kovačević.
Još jedno pitanje je upravo ono koje se odnosi na održavanje mostova, stoga što se prilikom sanacije mostovi uglavnom ne ojačavaju na bilo kakvu vrstu opterećujućeg djelovanja pa tako ni za potrese. Kad se provodi sanacija, objasnila je Hrelja Kovačević, sanacija se prije svega provodi kako bi se popravili, ili zamijenili dotrajali dijelovi mosta. Iz tog razloga, saniran most popravljen je, no najčešće s istim stupnjem nosivosti. Savski kolni most u Zagrebu, međutim, iznimka je ‘pravilu’.
– Što se tiče obnavljanja, to jest sanacije mostova, to se uglavnom odnosi na održavanje mostova. Drugim riječima, prilikom sanacije mostovi se uglavnom ne ojačavaju, bolje rečeno ne prilagođavaju se za djelovanje potresa. Sanacija je u stvari popravak mosta na način da se poprave ili zamijene pojedini dotrajali dijelovi mosta, kao što su na primjer ležajevi, prijelazne naprave i različiti dijelovi opreme mosta, a rezultat je obnovljen most koji, što se tiče nosivosti nema promjene u odnosu na izvorno stanje. Jedan od rijetkih mostova koji je prilikom sanacije i prilagođen za djelovanje potresa prema važećim normama je Savski kolni most u Zagrebu, podijelila je Hrelja Kovačević.
Na posljetku, zaključila je, je vrlo teško ustanoviti i reći u kakvom su stanju mostovi te kako bi na njih djelovao veći potres. Noviji mostovi, projektirani i građeni prema suvremenim propisima vjerojatno bi bolje prošli, no, bilo je razdoblja kada su građeni robusni i vrlo sigurni mostovi. Kako bilo, pravilno održavanje jedina je garancija sigurnosti.
Koji su najduži mostovi u Europi i gdje ‘stoji’ hrvatski Pelješki most? Pogledajte ovdje.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Radni dan 50 metara iznad Zagreba: Kranist nam otkriva kako izgleda smjena na gradilištu u Radničkoj
Kranisti s Radničke otkrivaju kako izgleda smjena u kabini i zašto vjetar otežava montažu fasade.
07:17 1 d 15.11.2026
Rekonstrukcija donosi dva semaforizirana raskrižja, bolji pristup poslovnoj zoni te sigurniju vezu pješacima i biciklistima.
07:11 1 d 15.11.2026
Montažna slavonska kuća iz snova: Spojili čelik i drvo, a konstrukciju podigli u samo sedam dana
Čelik je omogućio otvoren interijer, a montaža konstrukcije trajala je pet do sedam radnih dana.
16:00 2 d 13.11.2026
U veljači 2025. godine sa stijenskog pokosa odvojili su se veliki kameni blokovi i ozbiljno oštetili dijelove kupališta.
16:30 5 d 10.11.2026
Ovo se čekalo 41 godinu! Otvoreno gradilište škole u ravnici na 4.700 kvadrata s dvije dvorane
Posljednja škola u gradu na Dravi izgrađena je davne 1985. godine, a u novu će učenici useliti u školskoj godini 2027./2028.
14:56 6 d 09.11.2026
Centar gaming industrije projekt je od 76 milijuna. Izgradnja novih sadržaja na 9 hektara u prvoj je fazi, a radovi su dosad poskupjeli više puta.
07:40 9 d 07.11.2026
U Slavoniji zaposlili 7 stranaca bez ugovora, nećete vjerovati koliko su ih 'opalili' po džepu!
Ukupno sedam stranih radnika zatečeno je na kamenolomu u Slavoniji kako rade neprijavljeni i jedan bez dozvole za boravak.
16:50 10 d 05.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 3 h 16.11.2026
Treba li ukinuti ocjene u prvom razredu? Čak 85 posto prvašića u Hrvatskoj prolazi s odličnim
Prošle je godine vrtoglavih 85,49 posto prvašića imalo opći uspjeh odličan, dok ih je 49,33 posto razred završilo s 5,0. Što im to govori?
07:40 1 d 15.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026