Top 5 novih materijala u 2023. koji će izazvati globalnu revoluciju na gradilištima

Istraživački timovi diljem svijeta rade na inovacijama koje paralelno osiguravaju smanjenje troškova u građevini i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na svakodnevicu. I ostvaraju zapanjujuće rezultate. Kroz 2023. godinu predstavljeno je pet materijala za koje se procjenjuje da će imati velik utjecaj na građevinsku industriju. Zanimljivo je da sva ova otkrića za polazišnu točku imaju presliku djelovanja prirode.

Iako se na prvi spomen ‘materijala budućnosti’ čini kako je riječ o skupocjenim tvorevinama koje neće biti za svačiji džep, otkrića novih materijala u građevini kroz 2023. godinu govore suprotno. Doznajte kako će gradnju i život olakšati i/ili pojeftiniti izumi bazirani, primjerice,  na supstancama poput sode-bikarbone ili kofeina.

Zeleni beton

Tim istraživača s MIT-a predvođen znanstvenikom Admirom Mašićem otkrio je da dodavanjem natrij-bikarbonata, poznatijeg kao soda bikarbona, čak 15% ukupne količine ugljičnog dioksida koji se veže uz proizvodnju cementa može biti mineralizirano.

Riječ je o otkriću koje bi moglo značiti globalnu revoluciju u sektorima građevine i zaštite okoliša. Jer kada bi nešto tako jeftino poput sode-bikarbone moglo zamijeniti milijune ulaganja u alternativne procese dekarbonizacije, u proizvodnji betona kakva je poznata danas više ništa ne bi bilo isto.

Građevinski izolator od gljiva

Istraživački tim sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu kemijski je manipulirao sastavom micelija kako bi stvorio novi održiv, skalabilan i siguran materijal otporan na vatru koji bi se mogao koristiti kao učinkovita izolacija zgrada. I u tomu uspio!

Proizveli su materijal koji se može nanositi preko zapaljivih supstrata. Bioinženjeringom gljiva također su uspjeli strukturu micelija učiniti ujednačenom u cijelom materijalu i održati je tankom poput papira. Ključ ovog otkrića je uzgoj listova čistog micelija koji se mogu slojevito slagati i konstruirati za različite namjene – od ravnih ploča za građevinsku industriju do materijala nalik koži za modnoj industriji.

Manipulacija zagrijavanja uz pomoć ‘krila leptira’

U Šangaju su znanstvenici razvili novi materijal, inspiriran leptirovim krilima, koji može proizvesti jarke boje na koje refleksija svjetlosti nema utjecaj. To znači da se zagrijavanje objekata može ograničiti, te na taj način smanjiti utjecaj klimatizacije na okoliš.

Podešavanjem specifičnih svojstava slojeva, tim je stvorio filmove koji su izgledali plavi, žuti ili bezbojni. Zatim su testirali uzorke raznobojnih filmova na krovovima zgrada, automobilima, tkanini i mobitelima, tijekom dana i ljeti i zimi, te izmjerili njihovu temperaturu. Došli su do otkrića da su filmovi ostali znatno hladniji od površina na koje su postavljeni. Više od 15 Celzijevih stupnjeva topliji zimi i nevjerojatnih 35 Celzijevih stupnjeva hladniji ljeti.

Boja koja štedi energiju

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford predstavili su novu vrstu boje koja može održavati unutrašnjost zgrada hladnijima ljeti i toplijima zimi, značajno smanjujući potrošnju energije, troškove i emisije stakleničkih plinova. Ovo revolucionarno otkriće moglo bi značajno unaprijedi redukciju potrošnje energenata u kućanstvima, ali i promijeniti način na koji se obavljaju završni radovi u građevini.

Sadašnje boje s niskom emisijom obično imaju metalik srebrnu ili sivu boju, čija estetika ograničava njihovu upotrebu. Nove energetski učinkovite boje to ograničenje nemaju. Imaju dva sloja koja se nanose zasebno. Donji sloj koji reflektira infracrveno zračenje pomoću aluminijskih ljuskica i ultratanki, infracrveno proziran gornji sloj koji koristi anorganske nanočestice koji dolazi u širokom rasponu boja.

Ljepilo koje ne kida strukturu

Idealno ljepilo svakako bi bilo ono koje čvrsto drži tijekom upotrebe, ali se može lako olabaviti kada je potrebno ispraviti pogreške ili kada efekt lijepljenja više nije potreban. Do sada se činilo kako je ove dvije suprotnosti nemoguće pomiri, no čini se da su Japanci upravo to uspjeli učiniti.

Naime, znanstvenici s japanskog Nacionalnog instituta za znanost o materijalima stvorili su ljepilo koje se lijepi kada je izloženo jednoj valnoj duljini svjetlosti, a razgrađuje se pod drugom. Ova značajka omogućuje jednostavno uklanjanje i ponovnu upotrebu, odnosno funkcionalnost kakvu je do sada bilo nemoguće postići. Ključni sastojak ljepila je kofeinska kiselina, koja pod utjecajem različitih valnih duljina svjetlosti može stvarati i razbijati poprečne veze.

Budućnost bi trebal osigurati i jeftinije solarne panele, doznajte ovdje detalje.