Impresivne europske zgrade čiji je glavni adut dužina

Prošlo je stoljeće bilo vrijeme arhitektonskih stilova koji uvelike dolaze do izražaja kroz betonske stambene blokove. Riječ je o tipu urbanog planiranja koje je stvorilo i mnoge objekte građene u dužinu. Na području Europe tako su nastale betonske gromade, koje se i danas protežu stotinama metara. Svaka dugačka građevina koju donosimo u nastavku, ima svoju zanimljivu priču, a jedna od njih je u Hrvatskoj.

Razmišljajući o specifičnostima građevina i fascinantnim arhitektonskim podvizima, ono što nam često vrlo brzo padne na um je njihova visina. No, nikada se ne sjetimo njihove dužine. No, Europa ima podosta građevinskih objekata koji plijene poglede upravo zbog svoje dužine. Povijest je tim monumentalnim projektima dala različite namjene, za koje neke prvotno uopće nisu bili namijenjene. Ima tu svega, od nacističkog radničkog odmarališta pa sve do dobro poznate zagrebačke zgrade. Za Vas smo izdvojili pet takvih interesantnih poduhvata.

Prora – 4.500 metara

Gigantski hotel Prora na otoku Rügen u sjeveroistočnoj Njemačkoj je najduži stambeni građevinski kompleks u Europi. Ovaj su kompleks prije Drugog svjetskog rata izgradili nacisti u sklopu programa ‘Kraft durch Freude,’ odnosno ‘Snaga kroz radost’ te time zapravo željeli osmislili pravu preteču današnjeg masovnog turizma. Radničkoj su klasi pružali mjesto za odmor po prihvatljivim cijenama.

Sunčana i bezbrižna ljetovanja u Prori nisu se ostvarila. Izgradnja kompleksa trajala je od 1936. do 1939. godine, kada su investitori projekta Prora započeli Drugi svjetski rat i tako za sobom ostavili 10 tisuća novoizgrađenih praznih hotelskih soba. Građevinski kompleks zahvatila su Saveznička bombardiranja, a nakon rata su ga Sovjeti pretvorili u vojnu bazu.

Sve do 1990-ih, raspadom Sovjetskog Saveza i Istočne Njemačke, hotel je služio kao mjesto za obuku i stacioniranje različitih vojnih jedinica ovih zemalja. Kompleks je stajao prazan sve do 2011. godine, kada su u dijelovima zgrada otvoreni hosteli te je time ostvarena njegova izvorna namjena. Otok Rügen na kojem se Prora nalazi je najveći Njemački otok i nalazi se u Baltičkom moru.

Ako bi u najduže građevinske komplekse u Europi uračunali i one prvenstveno fortifikacijskog tipa, najduže bi bile Stonske zidine sa svojih 5,5 kilometara. Izvorna dužina bila im je oko 7 kilometara.

Bolnica svetog Kevina – 1.600 metara

Impozantna građevina koja i dalje izaziva jezu među lokalnim stanovništvom irskog grada Corka, otvorena je daleke 1899. godine. Dugački objekt slovio je kao zloglasna umobolnica u kojoj su vladali neljudski uvjeti. Zapisi iz 1930-ih pokazuju da nije bilo sapuna, ručnika ni zavjesa na razbijenim prozorima. Oni se ne bi niti pravilno popravljali, već bi ih samo prekrili nespretno zakucanim pločama od iverice.

Često su u ovaj poluzatvorski kompleks Bolnice svetog Kevina bili zatvarani i nedužni ljudi. Dolaskom do samog praga novog stoljeća, točnije 1998. godine, u bolnici je još uvijek bilo 106 pacijenata. Iako je takva praksa već tada djelovala kao mračni relikt prošlosti, više od polovice njih još uvijek se liječilo elektrošokovima.

Godine 2017. u bolnici se dogodio požar. Nakon toga je odlučeno da će se bolnica najvjerojatnije srušiti i na njenom mjestu biti izgrađen stambeni kompleks, prenosi Index.hr.

Corviale – 986 metara

Pravi primjer pokušaja izgradnje urbanističke utopije, u narodu zvan i ‘Serpentone’ (tal. zmija), leži na jugozapadnoj periferiji Rima. Radi se o Corvialeu, gotovo kilometar dugačkom stambenom kompleksu. Sastoji se od tri zgrade, glavne dugačke 986 i visoke 30 metara s devet katova. Zatim druge donje, paralelne s glavnom u cijeloj dužini i treće orijentirane 45 stupnjeva u odnosu na prve dvije.

U gradnju ove betonske distopije krenulo se 1975. godine. Kao u onoj talijanskoj pjesmi ‘Parole, parole, parole,’ tada je vladala dobro poznata arhitektonska parola. U predgrađu velikog grada projektirati mali samoodrživi grad sa svim potrebnim uslugama da stanovnici ne moraju raditi dnevne migracije u veliki grad.

Goleme su tragedije dovele do prekida radova na stambenom kompleksu Corviale 1982. godine. Ona najveća bila je iznenadna smrt glavnog arhitekta i koordinatora projekta Maria Fiorentina. Iste je godine propala i tvrtka koja je izvodila radove.

Mnogi su u iznenadnom prestanku izvođenja radova vidjeli priliku da iskoriste ovaj kompleks za besplatan smještaj. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, nikako na ponos stanovnika Rima, Corviale se pretvorio u betonski raj droge i nasilja. Zahvaljujući raznim akcijama nevladinih organizacija 2000-ih godina, život u ‘Serpentonu’ postao je podnošljiviji.

Blok 21 – 972 metra

U glavnom gradu susjedne Srbije nalazi se jedna od najdužih zgrada u Europi, ali potpuno drugačija od Corvialea. Beogradski Meander izgrađen je u cik-cak formi i svojom arhitektonskom impozantnošću krasi naselje Blok 21 u Novom Beogradu. Pristup je, kao i u Novom Zagrebu bio strog i brutalistički, u skladu s vremenom.

Blok je djelo ekipe legendarnih arhitekata, takozvanih ‘Beogradskih pet,’ koje su činili Mihailo Čanak, Leonid Lenarčič, Miša Mitić, Ivan Petrović i Ivan Simović.

Mamutica – 290 metara

Velebno stambeno zdanje za koje neki kažu da nije samo najveća stambena zgrada u Hrvatskoj, već i u jugoistočnoj Europi, nalazi se u novozagrebačkom naselju Travno. Mamutica je simbol arhitekture, ali baš poput beogradskog Bloka 21, simbol promišljanja životnog prostora u jednom vremenu.

Zgrada je visoka 60 metara te uz ostale sadržaje broji 1.169 stanova podijeljenih u šest tipova površine od 40,45 do 130 četvornih metara. Ima čak 19 katova. Po izračunima dvojice agenata za posredovanje nekretninama, ukupna vrijednost svih stanova u Mamutici iznosi nešto više od 207,4 milijuna eura. Sagrađena tijekom samo tri godine, njena visina i masivnost nudi nevjerojatan pogled na okolna naselja i panoramu Zagreba.

Donosimo ovdje popis 10 najdužih mostova u Hrvatskoj. Zanimljivo, Pelješki nije na prvome mjestu.