Prepreke realizaciji infrastrukturnih projekata kod nas: Između 6 i 10 godina potrebno za dobivanje dozvole

Naša zemlja zadnjih se godina može pohvaliti brojnim važnim infrastrukturnim projektima, od kojih su neki do danas završeni, a radovi na nekima u punom su jeku. To znači da Hrvatska želi graditi i infrastrukturno se razvijati, uostalom to i radi, ali u cijeloj situaciji postoji jedan veliki problem. Naime, hrvatske institucije svojim propustima uvelike onemogućavaju, zapravo usporavaju cjelokupnu realizaciju projekata. Primjerice, da bi država sagradila neku dionicu željezničke pruge, autoceste ili državne ceste, samo za pripremu i ishođenje svih rješenja i dozvola za pojedini projekt potrebno je između šest i deset godina.

Hrvatska je država koja želi graditi, ali i gradi razne infrastrukturne projekte, od kojih su brojni također sufinancirani sredstvima iz EU fondova, međutim, veliki je problem što upravo hrvatske institucije onemogućavaju njihovu realizaciju, zapravo previše usporavaju cijeli proces, navodi portal Novac.hr.

Drugim riječima, da bi država sagradila neku dionicu željezničke pruge, autoceste ili državne ceste, samo za pripremu i ishođenje svih rješenja i dozvola za projekt potrebno je između šest i deset godina. Upravo toliko vremena prođe od idejnog rješenja i studije o utjecaju na okoliš pa sve do izrade glavnog projekta i građevinske dozvole. Jasno je da tek nakon izdavanja građevinske dozvole može početi i sama gradnja.

Analiza prepreka infrastrukturnim projektima

Zapravo, riječ je analizi prepreka infrastrukturnim projektima koje financira država, a koju su izradili predstavnici Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture s prijedlozima kako ubrzati cjelokupan proces izgradnje. Tako su kao najveće prepreke realizaciji važnih projekata detektirani neusklađenost zakonske regulative, provedba javne nabave, zbrinjavanje građevinskog opada, potkapacitiranost područnih ureda državne uprave te tijela lokalne i regionalne uprave, kao i Ministarstva graditeljstva te neuređenost katastra i zemljišnih knjiga.

Dokaz pravnog interesa

Naime, u sastavljenom dokumentu je nabrojeno više desetaka administrativnih prepreka koje usporavaju projekte godinama te se nude rješenja kojima bi se sve ubrzalo. Tako se, primjerice, navodi da Hrvatske ceste i HŽ Infrastruktura ponekad trebaju više od dvije godine samo za pribavljanje dokaza pravnog interesa, a riječ je zapravo o dokumentu kojim te tvrtke dokazuju da su počele s izvlaštenjem zemljišta na kojem će se graditi.

Za ilustraciju navode primjer projekta obnove pruge Križevci – Koprivnica – držana granica u sklopu kojeg je trebalo ishoditi dokaz pravnog interesa za više od 2.500 čestica, a taj postupak je trajao pune dvije i pol godine. Također, predstavnici Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture tvrde da bi se taj problem elegantno riješio prilaganjem Vladine odluke o utvrđivanju interesa države za određeni projekt.

Prostorni planovi

Osim toga, problematične su lokalna uprava i samouprava pa tako na idejno rješenje za određene prometnice ili pruge suglasnost mora dati svaka općina kroz koju taj linijski objekt prolazi, navodi portal Novac.hr. Nadalje, ogromnu prepreku realizaciji projekata predstavljaju prostorni planovi županija, koji su često neusklađeni s onima gradova i općina.

U takvim slučajevima, prema zakonskoj regulativi, provodi se izmjena i dopuna planova prije ishođenja lokacijske dozvole, što može trajati nekoliko godina. Rješenje za takve situacije bi bilo da prostorni planovi gradova i općina ne mogu utjecati na projekte od državnog značaja, dok bi se usklađenost županijskog plana s projektom rješavala u svega nekoliko dana. Štoviše, takva praksa prevladavala je prije te je primijenjena u slučaju gradnje Pelješkog mosta.

Zahvati na okoliš

U analizi koju su provele Hrvatske ceste i HŽ Infrastruktura mnogobrojni su prigovori na rad i procedure Ministarstva gospodarstva te Ministarstva graditeljstva. Tako se navodi da ishođenje rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš, koje je ujedno preduvjet za izdavanje lokacijske dozvole, traje minimalno između šest i dvanaest mjeseci.

Osim toga, pribavljanje potvrde Ministarstva gospodarstva da je određeni zahvat u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom također predstavlja jedan od uvjeta za pokretanje postupka ocjene utjecaja zahvata na okoliš. Ako je u suprotnosti s prostorno-planskom dokumentacijom, onda u tim slučajevima nije moguće ishoditi rješenje o utjecaju zahvata na okoliš sve dok se ne izmijeni prostorno planska dokumentacija, a ujedno se mora dobiti potvrda Ministarstva o usklađenosti zahvata s prostornim planom.

Javna nabava

S druge strane, postupci javne nabave priča su za sebe. Iskorištavanjem zakonskih rupa u Zakonu o javnoj nabavi mnogi su velike strateške projekte brojnim žalbama i odugovlačenjem cijelog postupka odgađali čak i za nekoliko godina. Upravo iz tog razloga nadležni u Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi, između ostalog, predlažu da trošak žalbe umjesto sadašnjih 5.000 kuna bude 100.000 kuna, navodi portal Novac.hr.

Prijedlozi Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture

Hrvatske ceste i HŽ Infrastruktura uputili su neke prijedloge da bi se u budućnosti izbjegle brojne prepreke realizaciji važnih infrastrukturnih projekata. Predlažu da za provedbu strateških infrastrukturnih linijskih projekata bude nadležan županijski prostorni plan sve do donošenja državnog plana, kao i da se objedini postupka izrade studije utjecaja na okoliš i lokacijske dozvole u jedan upravni postupak. Nakon toga ističu važnost rješavanja pitanja dokaza pravnog interesa te se zalažu za povećanje naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi s 5.000 kuna na 100.000 kuna. Konačno, smatraju da je dokaz o kažnjavanju potrebno prihvaćati u obliku izjave ovlaštene osobe za gospodarski subjekt i sve osobe u upravljačkom lancu, a osim toga, predlažu ukidanje nadležnosti Visokog upravnog suda nad DKOM-om.