Gradnja na brdovitom terenu i saniranje klizišta

Klima se mijenja. Otapanje ledenjaka, iznenadni pljuskovi, nagla zahlađenja i zatopljenja zbivaju se na svim kontinentima u različita godišnja doba. Studen u kasno proljeće i topli dani usred zime više nisu rijetkost. Uz to, stalno raste i koncentracija ugljikovog dioksida u Zemljinoj atmosferi. Prema podacima Global Monitoring laboratorija na Havajima 14. travnja 2021. godine dosegla je 418,74 ppm (parts-per-million) što je najviša razina u posljednjih 800.000 godina. No, klimatske promjene ne uvjetuju samo temperature i CO2. Topla atmosfera upija puno vlage, kiše su obilnije, a poplave razornije. Jedna od težih posljedica takvih naglih promjena događa se u podzemlju – aktiviranje geoloških procesa. Nije vidljiva, ali je opasna jer uzrokuje stvaranje kliznog tla.

Piše: Lidija Orešković

Nepredvidivo vrijeme ne utječe samo na ljude, životinjski i biljni svijet već i na sve civilizacijske tekovine. To nije samo problem veće potrošnje energije na grijanje i hlađenje stambenog i radnog prostora već može ugroziti i stabilnost građevina, cijelih naselja i infrastrukture. Klimatske nas promjene prisiljavaju na nov pristup gradnji koju ubuduće treba prilagoditi ekstremnim uvjetima i sve građevine pravilno zaštititi od vanjskih utjecaja. Dugotrajne kiše natapaju zemljine slojeve i rastaču tlo što izaziva odrone i klizanje zemljišta. Zato, namjeravate li graditi kuću na brdovitom terenu, na blagoj ili valovitoj padini važno je dobro procijeniti sastav tla.

Kad rijeka poplavi grad ili selo voda se povuče pa se mokra kuća još može nekako obnoviti no ako je građena na kliznom terenu i mekom tlu nema oslonca. Podzemni slojevi natopljeni vodom drastično mijenjaju strukturu i tlo nezaustavljivo klizi nizbrdo. Popuštaju temelji, pucaju zidovi, razvaljuju se vrata i prozori, raspada se krov. Ne stradavaju samo kuće, pokretna klizišta uništavaju sve što im se nađe na putu pa su posljedice nepregledne. Teško je sanirati zatrpane ceste, polomljene instalacije, uništene voćnjake, polja…

Pomicanje tla je prirodni fenomen koji milijune godina oblikuje reljef našeg planeta. Klizišta su česta i na zemljištu blagog nagiba. Iako su sporija i malo pomicanje tla može uništiti sve što je na njemu sagrađeno. Razmjeri pomicanja ovise i o reljefu te o vanjskim opterećenjima kao što su velike stambene zgrade, vibracije na cestama kojima se kreću teška vozila, ali i tektonski poremećaji i potresi.

Podzemlje je dinamičan sustav

Zato je nužno pravilno gospodarenje prostorom. Najprije treba ispitati i utvrditi stanje reljefa i izraditi stručne studije. Imate li gradilište na padini nužno je angažirati stručnjaka geologa da na temelju konfiguracije terena najprije pregleda sve što ukazuje na problematično tlo. To znači da na određenim mjestima treba izbušiti rupe za uzimanje uzoraka kako bi se utvrdila fizikalna i mehanička svojstva tla. Sve potrebne predradnje prije pripreme za ugradnju temelja debelo će vam se isplatiti jer idu u korist sigurnosti i stabilnosti zgrade, a osim toga svaka provjera prije gradnje mnogo je isplativija od bilo kakve naknadne sanacije.

Hrvatska je pretežno brdovita zemlja, no najopasnija i najbrojnija klizišta nalaze se baš na zagrebačkom tlu, u podsljemenskim predjelima, pogotovo na zapadu od Črnomerca prema Podsusedu. Pogled sa Sljemena na pitomi krajolik djeluje smirujuće no podzemlje je vrlo dinamičan sustav. Iako je glavni okidač voda, važnu ulogu imaju i vrste slojeva te njihov raspored. Klizajuću strukturu najčešće stvara kombinacija gline, pijeska i lapora. Kad je gornji sloj natopljen vodom poveća mu se masa i gravitacija nadjača sile trenja u odnosu donji tvrđi sloj. Mekano tlo se odvoji od podloge i jednostavno sklizne. Primjera ima bezbroj, a jedan od najpoznatijih je golemo klizište u zapadnom dijelu Zagreba. Tamo je nekoliko kamenoloma jer je u blizini bila legendarna podsusedska cementara koja je već desetljećima mrtav pogon. Iznad nje su ubrzo niknule nove kuće no vlasnici su kratko uživali jer im je na vrata ubrzo pokucala opasnost od klizišta. Najnužnija sanacija koštala je milijune kuna. Zato prije gradnje valja provjeriti papire.

Postoji geološka karta Hrvatske na kojoj se vidi raznolikost našeg podzemlja, a Hrvatski geološki institut izradio je 2014. i kartu s označenim područjima podložnim klizanju I odronima. To znači da graditelji i investitori mogu prije gradnje temelja naslutiti što ih vreba iz podzemlja. Zapravo, te bi podatke trebale imati državne službe i po njima određivati prostorne planove.

Ništa bez stručne procjene

Proširivanje građevinskih zona trebalo bi provjeriti istraživanjem tla i stručnom procjenom. Nasreću, današnje tehnologije omogućuju geofizička istraživanja metodom geoelektrične tomografije i elektroničku kontrolu dubinskih slojeva zabijanjem sondi koje provjeravaju promjene u tlu pa se veća klizišta mogu stalno nadzirati. Ipak, to je vrlo složen problem i pritom su potrebna interdisciplinarna znanja stručnjaka iz raznih područja no najvažnija je suradnja geologa i građevinara.

Klizišta se razlikuju i po dubini – površinska su plića od metra, plitka su ona do pet metara, a kod dubokih klizna ploha može biti i dublja od dvadeset metara. Brzina klizanja ovisi o mnogo čimbenika pa se pokretni sloj može micati vrlo sporo, ali najpogubnije je kad se velika masa otrgne naglo rušeći sve pred sobom. Tada može uništiti kuće i cijela sela u nekoliko minuta.

Iako je izbjegavanje gradnje na kliznom zemljištu najsigurnije, geotehničari tvrde da se uz današnje tehničke metode, primjenjive tehnologije i stručna znanja može graditi i na mokrom tlu. Dakako, gradnja je puno skuplja jer konstrukciju treba prilagoditi rizičnim uvjetima. Tlo treba osigurati iznad iskopa, a pritom i zahvatiti drenažom što šire područje podzemnih voda iznad nepropusnih slojeva.

Strme dijelove zemljišta treba poravnati i smanjiti im nagib. Pritom je važno osigurati i dio padine ispod kuće i stabilizirati dvorište ili vrt. Zato treba pravilno izvesti kontroliranu odvodnju s krova jer podizanjem podzemnih voda natapa se i podloga pa popušta i ona. Pri izvedbi komunalnih priključaka instalacije treba postavljati u kanale izvedene tako da u njih ne prodire voda. Vanjski zidovi okrenuti prema strmini ne bi smjeli imati velike otvore poput vrata i prozora.

Gradnja potpornog zida s geotekstilnim mrežama omogućuje uslojavanje nasutih segmenata koji sežu duboko u padinu tako da se veza između tla i građevne konstrukcije postiže preko velikih površina, a prema tlu se postavlja čvrst drenažni sendvič. Pri sanaciji klizišta grade se i čelične gabionske košare ispunjene kamenjem te stabilizacijske potporne konstrukcije od izdržljivih sintetičkih materijala kojima se grade nasipi, brane, ceste i tuneli. Duboka konstrukcija armirana geomrežama i filcom, osigurava čvrstu vezu s nasutim materijalima. Za sanaciju kliznog tla postoje razna tehnička rješenja no svaki se slučaj istražuje i rješava posebno.

Opasno je graditi na poljoprivrednom zemljištu bez dokaza o stanju tla

Kod nas se najveće štete uzrokovane na klizištima povezuju s neodgovornim investitorima i divljom gradnjom čemu zasigurno pridonose i problemi s nesređenim katastrom, prekrajanjem urbanističkih planova, birokracijom i sporom administracijom. Zaobilaženje pravila i propisa, dugo čekanje rješenja i slični problemi tjeraju ljude bez krova nad glavom da se snalaze sami pa često izbjegavaju pripremu za sigurnu gradnju.

Opasno je graditi na poljoprivrednom zemljištu koje se na papiru jednostavno pretvara u građevinsko. Lako je posjeći šumu ili voćnjak no podizati kuće i stambena naselja bez dokaza o strukturi i stanju tla te nacrtanog geološkog profila s potpisom stručnjaka veliki je rizik jer može izazvati neugodna iznenađenja i trajne štete. Oštećene kuće teško je naknadno stabilizirati i popraviti. Sanacijski zahvati na mjestima gdje se nije smjelo graditi bez ispitivanja tla iziskuju velike napore, trud, vrijeme i novac zbog naknadnih istraživanja pa su gubici nesagledivi.

Prema pravilima uza svaki građevni projekt potrebno je i geološko istraživanje na osnovi kojega se određuje oblik i statika objekta. Tako se i klizišta saniraju uz sigurnosne mjere za uklanjanje kritičnih značajki postojećeg stanja te se određuju norme i propisi za dozvolu gradnje.