Zemljište pored magistrale i nije zgoditak: Izlaz ćete prije dobiti kod nerazvrstane prometnice, evo zašto

Zemljište pored magistrale možda se čini kao pravi zgoditak. Prometna povezanost na kojoj će vam svi zavidjeti. No, pogledate li pravila, shvatit ćete da je malo vjerojatno da ćete dobiti izlaz na cestu prvog reda. S druge strane, u puno ste povoljnijoj poziciji ako je vaš posjed uz nerazvrstanu, gradsku cestu, ili pak javni put. Evo što piše u pripadajućim Pravilniku i Zakonu.

Ako ste kupili ili već imate zemljište s neizgrađenim ‘izlazom’ na magistralu koji ste u nekom trenutku mislili realizirati, izgleda, baš i nije neka sreća. Izgradnju reguliraju pripadajući Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju te Zakon o cestama prema kojima i nije izgledno da će se izlaz izgraditi.

– Imaš teren uz magistralu? Računaš kao da imaš put, uopće ne misliš da bi mogao imati problem. A onda odeš kod projektanta, i on ti kaže da nemaš pristupa? Ali to je državna cesta prvog reda i na njih je strogo zabranjeno priključivanje. Na državnu cestu drugog ili trećeg reda već možeš dobiti priključak. Ali na magistrale, na državne ceste prvog reda, priključak ne može dobiti nitko. Najsretnije rješenje su zapravo nerazvrstane ceste, gradske ceste, javni putevi. Na njih se sigurno može dobiti priključak, poručio je u svom videu na Instagramu Tino Stipanov. Odlučili smo pročitati zakone.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Tino Stipanov (@tinostipanov)

‘Uključivanje’ mora biti opravdano

Osnovni dokument koji regulira ovo pitanje je Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu. Odvojeno opisuje prilaz i priključak.

Prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinačnih korisnika – primjerice do kuće ili zemljišta – koji ne zahtijeva promjene postojeće prometne signalizacije. No i takav, naizgled jednostavan spoj, ne može se izvesti proizvoljno. Pravilnik propisuje da se prilaz gradi isključivo na javnu cestu namijenjenu za mješoviti promet.

Lokacija prilaza u naselju, prema članku 7., odobrava se u skladu s postojećim stanjem izgrađenih prilaza i prometnim uvjetima na javnoj cesti. Drugim riječima, nije dovoljno da zemljište ‘dodiruje’ cestu, već mora postojati i prometna sigurnost, preglednost i, povrh svega, opravdanost dodatnog uključivanja vozila.

– Detaljnije tehničke naputke za izgradnju prilaza/priključka donose Hrvatske ceste d.o.o. uz prethodnu suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, piše u Članku 28. Pravilnika.

A priključak za hotel, kamp ili benzinsku?

(Poprečni) priključak primjerice za stambenu zgradu, hotel, kamp, kamenolom ili benzinsku znači i složenija pravila. Pravilnik razlikuje poprečne i uzdužne priključke, ovisno o namjeni i vrsti objekta, ali zajedničko im je da gradnje nema bez odgovarajuće projektne dokumentacije.

Za svaki spoj na javnu cestu mora se izraditi glavni projekt, kojem prethodi prometni elaborat. Projekt mora dokazati funkcionalnost svih elemenata spoja, od ulaska i izlaska vozila do interne prometne mreže i odvodnje. Grafički dio mora sadržavati preglednu kartu, uzdužni i poprečne presjeke ceste, situaciju s prikazom parkirališta i internih prometnica te nacrte svih tehničkih rješenja potrebnih za sigurno uključivanje u promet.

Pravilnik propisuje i konkretne tehničke uvjete – najmanja širina prilaza mora odgovarati širini prometnog traka na javnoj cesti, rubni trakovi moraju biti iste širine, a spojevi se izvode u propisanim horizontalnim krivinama. Sve se dimenzionira prema priznatim tehničkim pravilima, a troškove u cijelosti snosi vlasnik zemljišta ili investitor.

Bez suglasnosti – protuzakoniti

Iznad pravilnika stoji Zakon o cestama, koji postavlja temeljna pravila. Zakon najprije definira vrste cesta – javne ceste, autoceste, državne, županijske, lokalne i nerazvrstane – te jasno navodi da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. One se ne mogu otuđiti niti se na njima mogu stjecati stvarna prava.

Radi zaštite ceste i sigurnosti prometa, zakon zabranjuje zaposjedanje cestovnog zemljišta, postavljanje ograda, sadnju živica i izvođenje radnji koje mogu ugroziti promet. Propisane su čak i udaljenosti na kojima se ne smije orati ili obrađivati zemljište uz cestu.

Ključno za vlasnike parcela je Članak 51., koji propisuje da se priključak i prilaz na javnu cestu smiju izvesti samo uz suglasnost upravitelja ceste, te da sve troškove snosi vlasnik nekretnine, što se spominje i u pravilniku. Priključci izvedeni bez odobrenja smatraju se nezakonitima i podliježu uklanjanju. Sve o ujednačavanju katastra i zemljišnih knjiga, čestom pitanju vlasnika zemljišta, pročitajte ovdje.