Bauštelska reportaža: Gradilište bazena Špansko u završnoj fazi, prvi kupanac već ovo ljeto

‘Obećanje, ludom radovanje’ rečenica je koju smo svi nebrojeno puta čuli, osobito kada je riječ o velikim gradskim projektima. No, nakon više od 20 godina čekanja, zapad Zagreba napokon dobiva svoj prvi bazenski kompleks. Na križanju Ulice Drage Stipca i Ulice Vlade Gotovca u Španskom neumoljivo se gradi jedan od strateških projekata Grada Zagreba. Objekt bazena u Španskom već je zatvoren, u tijeku su završni radovi i sve se polako bliži kraju. Posjetili smo gradilište i zavirili u njegovu unutrašnjost.

Više od dva desetljeća izgradnja bazena Špansko bila je gotovo urbana legenda. O njemu se govorilo, obećavalo i raspravljalo, ali bez konkretnih pomaka. Danas se, međutim, mit pretvara u stvarnost. Gradilište je otvoreno prije godinu i pol, a radovi napreduju iznenađujuće brzo. Izvođač je austrijska tvrtka STRABAG, dobro poznata po brojnim projektima diljem Hrvatske, dok arhitektonsko rješenje potpisuju Njirić plus arhitekti i Studio Ante Murales.

Izgradnja bazena u Španskom predstavlja važan iskorak u razvoju sportske infrastrukture glavnog grada. Riječ je o investiciji vrijednoj 34 milijuna eura, u potpunosti financiranoj iz gradskog proračuna. Novi kompleks omogućit će svim dobnim skupinama, od djece i neplivača do rekreativaca i profesionalnih sportaša – kvalitetan pristup plivačkim programima, ali će ujedno rasteretiti postojeće bazenske kapacitete na Mladosti, Utrinama i drugim dijelovima grada.

Posjetili smo gradilište i provjerili kako napreduje izgradnja bazena koji bi, po svemu sudeći, mogao postati jedna od novih društvenih atrakcija Zagreba.

Bazeni, saune, tribine i atomsko sklonište

Novi bazenski kompleks obuhvatit će sportsko-rekreacijski bazen gotovo olimpijskih dimenzija (34 × 25 metara), manji edukacijsko-rehabilitacijski bazen, wellness i saune, fitness, dvoranu za korektivnu gimnastiku te tribine za oko 300 gledatelja. Objekt se prostire na ukupno 5.900 četvornih metara, s jednom podzemnom i dvije nadzemne etaže, a uključuje i niz dodatnih sadržaja, poput tzv. spa spotova, koji dodatno obogaćuju ponudu.

Kako su nam rekli stručnjaci iz Grada Zagreba, koncept prostora temelji se na jasnom stupnjevanju, od javnog prema poluprivatnom i intimnijem dijelu objekta. S pristupnog trga ulazi se u atrij, zatim u ulazno predvorje, koje funkcionira kao središnja orijentacijska točka cijelog kompleksa. Odavde se, kroz kontrolirani ulaz, prolazi prema garderobama i dalje prema bazenskoj dvorani, bez nepotrebnih križanja korisničkih tokova.

U ulaznom prostoru smješteni su recepcija, kontrola ulaza, prostori za zadržavanje i čekanje, sanitarni čvorovi, stubišta i dizalo. Garderobe su logična prijelazna zona između javnog i bazenskog dijela te su izravno povezane sa sanitarnim prostorima i higijenskim barijerama. Nakon toga otvara se bazenska dvorana – središnje i najimpresivnije mjesto cijelog kompleksa, u kojem dominira veliki bazen. Na katu se nalaze prateći i nadzorni sadržaji, tribine za gledatelje, saune, garderobe, dvorana za korektivnu gimnastiku, kao i uredski i servisni prostori, ovisno o funkcionalnom programu i potrebama upravljanja objektom.

Posebna zanimljivost nalazi se u podrumu, ondje je projektirano dvonamjensko sklonište za 200 osoba. U svakodnevnom, mirnodopskom režimu prostor će se koristiti kao fitness dvorana, no zadržani su svi elementi potrebni za funkciju atomskog skloništa, uključujući masivna zaštitna vrata i niz manjih pratećih prostorija, što ovom objektu daje dodatnu slojevitost namjene.

Završetak radova na vidiku

Na gradilištu su radovi ušli u završnu fazu. Konstrukcija i krovište su dovršeni, objekt je zatvoren izvana, a u unutrašnjosti se intenzivno izvode završni radovi i instalacije. Postavlja se keramika, ugrađuju spušteni stropovi, instalacije grijanja, ventilacije i rasvjete, a paralelno se dovršavaju bazeni i montiraju unutarnji elementi. Slijedi opremanje prostora, testiranje sustava te priprema za tehnički pregled.

Na gradilištu je svakodnevno prisutno više od 100 radnika, prema posljednjem izvještaju, njih 107, što poprilično jasno govori o intenzitetu završnih radova, ali i o kompleksnosti koordinacije brojnih struka koje sudjeluju u realizaciji projekta. U to smo se i sami uvjerili na gradilištu.

Kako ističu iz Grada Zagreba, tehnički najzahtjevniji dio cijelog projekta bila je krovna konstrukcija bazenske dvorane. Ona se sastoji od kombinacije čeličnih prostornih rešetki velikih raspona i dijelom ravnog armiranobetonskog krova, bez unutarnjih oslonaca. Upravo su veliki rasponi, mase čeličnih elemenata, složeni spojevi i zahtjevna montaža činili ovaj dio gradnje posebno izazovnim, ali i ključnim za konačni prostorni dojam.

Srce objekta ispod površine

Ispod cijelog kompleksa prostire se impresivna strojarnica, svojevrsno ‘tehničko’ srce bazena. Ondje je smješten niz sustava koji će osiguravati stabilne uvjete rada objekta, od filtracije i dezinfekcije vode do regulacije temperature i kvalitete zraka. Upravo taj ‘nevidljivi’ dio projekta presudan je za dugoročnu održivost i kvalitetu.

Prava slika gradilišta dobije se tek kada ste ondje. Iako je riječ o bazenu, dojam je bliži obilasku suvremene javne ustanove nego klasičnog sportskog objekta. Prostori su projektirani tako da korisnici u njima mogu boraviti dulje vrijeme, bez osjećaja gužve ili zatvorenosti. U bazenskoj dvorani pažnju privlači i metalno-aluminijska konstrukcija koja će iznad bazena formirati dekorativni element u obliku cvijeta. U kombinaciji s rasvjetom, taj element neće biti samo estetski dodatak, već i važan dio stvaranja atmosfere prostora.

Uz glavni bazen trenutno se nalazi i privremeni šator, u kojem se zbog kontroliranih temperaturnih uvjeta izvode keramičarski radovi i priprema za epoksidno lijepljenje. Izvan kompleksa već se nazire i više od 20 metara visok billboard, budući svjetleći orijentir i vizualni znak novog mjesta okupljanja zapadnog dijela Zagreba. U sklopu kompleksa planiran je i tobogan koji vodi u manji bazen, čime se stvara dodatna atrakcija. Također, zanimljivo je vidjeti i ostakljeni dio fasade, gdje su teški stakleni paneli, visoki više od 10 metara, postavljeni pomoću dizalice i vakuumskog uređaja.

Robusna fasada i mistika stropa

Dok izlazite ili ulazite u kompleks, možete primijetiti kako je dio fasade već dovršen. Naizgled relativno jednostavna, fasada će se vrlo skladno uklopiti u cjelokupnu atmosferu objekta. Odabrana je armiranobetonska konstrukcija, dok je oblikovanje provedeno dosljedno po cijelom obodu kao tamna, zatvorena i blago hrapava ploha. Ono što je najvažnije, očekuje se visoka kvaliteta izvedbe i otpornost na starenje.

– Uspostavili smo suradnju s izvođačima gotovih betonskih panela na vrlo visokoj razini. Fasada, iako naizgled jednostavna, ima suptilan valoviti motiv koji će biti lijepo izveden i dobro uklopljen u ambijent. Robusna je, neće se guliti ni otpadati te je pouzdana i dugotrajna, rekao nam je prije nekoliko mjeseci arhitekt Hrvoje Njirić.

Oblikovanje stropa proizlazi iz ideje kupališta i traži svoju dozu tajanstvenosti. Riječ je o pokušaju suvremene interpretacije kupališta iz 19. stoljeća, s blagim historicističkim flairom. Zagreb je pritom prirodan kontekst takvog pristupa, grad bogat historicističkom arhitekturom, od arkada na Mirogoju koje je projektirao Hermann Bollé do Donjeg grada.

– Plohe stropa izlaze iz ideje kupališta. Želimo stvoriti mističan prostor, što planiramo postići tako da noću rasvjeta bude prigušenija od uobičajene propisane razine. Time se postiže željena atmosfera i osjećaj intime, a strop postaje aktivan dio tog scenarija. Radimo s barrisolom, sintetičkim materijalom koji se navlači na potkonstrukciju i prostoru daje poseban ugođaj, pojasnio je tada arhitekt.

Poput malih termi

Uz sve navedeno, važno je naglasiti da ovo neće biti tek još jedan bazen. Prema zamisli projektanata, riječ je o suvremenom kupalištu, svojevrsnim ‘termama u malom’. Njegova uloga nadilazi sport i rekreaciju te zadire u društveni i kulturološki aspekt svakodnevice.

Uvođenjem spa spotova i wellness sadržaja, arhitekti su željeli približiti iskustvo termi široj javnosti, po pristupačnijim cijenama. Time se generički koncept plivališta kakvih Zagreb već ima zamjenjuje mjestom susreta, opuštanja i kvartovskog života. Ako se realizira onako kako je zamišljeno, bazen u Španskom mogao bi postati više od infrastrukture, pravi javni prostor s identitetom.

Kako su nam za kraj rekli iz Grada, radovi napreduju u skladu s revidiranim terminskim planom. Dovršetak gradnje i tehnički pregled planirani su za kraj svibnja ili početak lipnja 2026. godine, nakon čega slijedi ishođenje uporabne dozvole i otvorenje objekta koji je Zagreb čekao više od 20 godina. Ili, kako kaže naslov najznačajnijeg Remarqueovog romana – ‘Na zapadu ništa novo’, ovdje je dovoljno promijeniti dva slova da bismo slikovito opisali ovaj zagrebački veliki projekt – ‘Na zapadu nešto novo’.