O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Štemanje svoda tunela, tunelogradnja | Foto: Linkedin, Erfan Nateghi
Kontrolirano štemanje svoda tunela zahtijeva puno preciznosti, ali i dobro razumijevanje konstrukcije. Za to je potreban hidraulični čekić.
Inženjeri i stručnjaci iz građevinskog sektora često na društvenim mrežama dijele zanimljive primjere radova s gradilišta, ali i pojašnjenja složenih tehničkih zahvata. Jednu takvu objavu nedavno je na svom profilu na LinkedIn podijelio inženjer Erfan Nateghi, koji je opisao postupak kontroliranog štemanja svoda tunela, tzv. tunnel crown chipping.
Kontrolirano štemanje svoda tunela precizan je zahvat koji zahtijeva dobro razumijevanje konstrukcije, sustavan način izvođenja i strogo poštivanje sigurnosnih pravila. Takvi se radovi provode radi korekcije profila tunela, uklanjanja labavog betona, pripreme površine ili lokalnih zahvata na konstrukciji. Svaka intervencija na svodu tunela izravno utječe na stabilnost i dugoročnu trajnost obloge.
Radovi započinju detaljnom analizom konstrukcije i procjenom stanja na gradilištu. Provjerom geodetskih mjerenja osigurava se da se uklanja materijal samo na predviđenim mjestima, čime se sprječava prekomjerno otkopavanje i neželjena redistribucija naprezanja u konstrukciji. Kod tunela građenih prema principu New Austrian Tunnelling Method ili kod već obloženih tunela posebno se pazi na očuvanje debljine mlaznog betona (shotcreta), zaštitu hidroizolacijskih membrana te izbjegavanje oštećenja armature ili čeličnih rebara.
Sam zahvat izvodi se pomoću kalibriranih pneumatskih ili hidrauličnih čekića, uz kontroliranu energiju udara kako bi se spriječilo nastajanje mikropukotina izvan predviđenog područja. Radovi se obično izvode u fazama i manjim sekcijama kako bi se očuvala stabilnost konstrukcije i izbjegla nagla preraspodjela opterećenja u svodu tunela, koji je ujedno i najosjetljiviji dio konstrukcije.
U zatvorenim podzemnim prostorima nužni su sustavi za suzbijanje prašine, učinkovita ventilacija i stalno praćenje kvalitete zraka. Otpušteni materijal odmah se uklanja, a izložena površina detaljno se pregledava prije eventualnih popravaka, dodatnog nanošenja mlaznog betona ili prilagodbe čeličnih okvira.
Sigurnost pritom ostaje apsolutni prioritet. Zaštita od pada materijala, sigurne radne platforme, sustavi za sprječavanje pada te stalni nadzor stručnjaka za zaštitu na radu neizostavni su elementi rada na razini svoda.
Kako ističe inženjer Nateghi, precizno štemanje nije običan postupak rušenja materijala, već kontrolirana konstrukcijska intervencija. Ako se izvodi pravilno, omogućuje usklađivanje s projektiranom geometrijom tunela, poboljšava prionjivost novih slojeva i osigurava dugotrajnost podzemne građevine.
Kako izgleda sanacija i uređenje tunelskog svoda mogli smo vidjeti i prošle godine tijekom obilaska gradilišta Tunela Učka, gdje se obnavljala stara cijev tunela koja je nedavno ponovno otvorena za promet u najsjajnijem ruhu.
Jedan od ključnih zahvata bila je izgradnja armiranobetonskog podnožnog svoda na geološki osjetljivom dijelu tunela kako bi se spriječile daljnje deformacije i propadanje kolnika. Naime, tunel prolazi kroz prirodni geološki materijal poznat kao fliš, koji u dodiru s vlagom ili vodom povećava volumen. Takva svojstva tla mogu uzrokovati izdizanje i deformacije kolničke konstrukcije.
Radovi su uključivali i vrlo duboko iskopavanje ispod postojeće konstrukcije tunela. Inženjeri su tada slikovito objašnjavali kako će se, tijekom izvođenja radova, budući kolnik praktički nalaziti iznad glava radnika.
Kako bi se uopće moglo započeti s iskopom, radnici su najprije morali dodatno učvrstiti postojeću oblogu tunela s više od stotinu građevinskih sidara. Nakon toga postavljena je ispuna, na koju je izveden armiranobetonski podnožni svod, a završna faza uključivala je izgradnju kolničke konstrukcije i polaganje novog asfalta.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Svako gradilište ima svog čuvara: Ovako izgleda njihov posao na projektu od 50 milijuna eura
Zaštita se organizira 24 sata dnevno tijekom osam mjeseci, uz angažman najmanje tri zaštitara koji rade u smjenama.
07:57 1 h 26.04.2026
Iako se radi o relativno kratkoj dionici od oko 78 metara, posao na terenu nije nimalo jednostavan. Sve počinje iskopom rova precizno određene širine.
07:52 1 h 26.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 23 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 23 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026