Bageri stižu na istok: Država ruši 22 Batine vile, nestaje dio kultnog industrijskog naselja
Na vukovarskom području nestaje još jedan djelić slavne industrijske povijest grada. Objavom natječaja za izvođača radova država je najavila rušenje 22 Batine vile, djela istoimenog stambenog kompleksa koje je tridesetih godina prošlog stoljeća u Borovom naselju, uz svoju tvornicu obuće, sagradio industrijalac s vizijom, Tomaš Bata. Sve kako bi se izborio s nedostatkom radne snage. Batine vile koje su kroz proteklih gotovo 100 godina prošle svašta, od dva rata i tranzicijskih procesa, do sporadične obnove u novom mileniju, ruše se kako bi se na njihovom mjestu sagradili novi objekti za socijalno i deficitarno stambeno zbrinjavanje. Proces će se provoditi pod budnim okom konzervatora, a dio građevinskog materijala ići će u oporabu. Evo kako će to izgledati.
Batina vila za rušenje | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je natječaj za izvođača radova uklanjanja 22 zgrade u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline Bata vile u Vukovaru. Procijenjena vrijednost radova iznosi 550.000 eura.
U susret najavljenom rušenju kultnih ‘stambenjaka’ koje su vrijeme i nebriga pregazili, u svibnju smo posjetili naselje i doznali sve o životu ovdje, nekada i sada o čemu možete pročitati u našoj bauštelskoj reportaži ovdje. Dodatno, sada smo istražili kako će se provoditi rušenje.
Reciklaža opeke
Na česticama koje će se osloboditi rušenjem postojećih zgrada planirana je izgradnja novih stambenih jedinica. Uz napomenu da se građevine predviđene za rušenje nalaze u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline Bata-vile, upisane u registar kulturnih dobara RH. Stoga će se bauštelci za rušenja morati pridržavati smjernica konzervatorske službe Vukovar.
U ovom kontekstu imat će zadatak sačuvati dio stare opeke u količini potrebnoj za fasadnu oblogu novih zgrada. Razgradnju opeke morat će provesti ručno, čitavu opeku izdvojiti, grubo očistiti od morta, složiti na palete i deponirati na mjesto zaštićeno od atmosferilija i krađe. Uz dodatak kako je država za ovaj posao osigurala skladišni prostor (Stepinčeva 56, Vukovar).
Dodatno, prilikom radova uklanjanja konzervatorska služba Vukovar će provoditi konzervatorski nadzor. Stoga će gradilište Ministarstvo prije dolaska bagera pisanim putem prijaviti konzervatorskoj službi.
Batina vila za rušenje | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Zatrpavanje podruma
Napominje se kako sve zgrade koje treba srušiti imaju podrume čije je zidove do izgradnje novih zgrada potrebno očistiti, a same jame zatrpati zemljom i zaštititi ih. Ovdje se naglasak stavlja na zabranu zatrpavanja podruma šutom, što, realno, zna biti običaj za ovakvih radova.
Nakon zatrpavanja svake jame zemljom, treba ih označiti da se prilikom izgradnje novih zgrada zna da je bio podrum. Za ovaj posao preporučuje se koristiti ‘pitch markerom’ sustavom za označavanje, ‘poligonskom geodetskom točkom“ ili ‘međnom geodetskom točkom’ na uglovima zgrade podruma.
Batina vila za rušenje | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Tomaš Bata i slavna prošlost
Kompleks Batine vile sagradio je češki industrijalac Tomaš Bata kako bi osigurao radnu snagu za svoju tvoricu koju je u Borovom naselju otvorio 7. lipnja 1931. godine. Naime, tvornica je brzo doživjela procvat i već u prvim godinama prešla na kombinatsku organizaciju. Pogoni su prošireni, kao i opseg posla. Proizvodilo se i prodavalo toliko dobro i puno da je pronaći radnike i zadržati ih, pored više od 20 tvornica u industrijskom obližnjem i daleko atraktivnijem Osijeku, bila prava lutrija.
Radnici su u Batu pristizali svakodnevno i iz 50 do 60 kilometara udaljenih ruralnih mjesta, te pri tomu gubili puno vremena i bili nezadovoljni. A onda je Bata došao na, za ono vrijeme, progresivnu ideju – izgraditi radničko naselje u blizini tvornice. Mali grad u gradu, u koji će radnici moći doseliti s obiteljima i napraviti dom.
I ne samo to, priča kaže da je Bata bio svjestan da ‘tek stanovima’ neće moći vezati ljude uz tvornicu, no da će baš to moći učiniti ako oni u naselju budu imali baš sve što im treba i ako im bude toliko lijepo i ugodno da ne žele seliti. To je bio početak Batinih vila čija je izgradnja u Vukovaru promijenila sve.
Batine vile | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Tipska gradnja
Gradnja Batinih vila krenula je u ranim godinama uzleta tvornica, gradile su se sedam godina, a čitavo naselje završeno je 1938. godine. Gradilo se prema predlošku Batinog kompleksa u Zlinu, industrijskom gradu u Moravskoj. Iza naselja stoji arhitekt František Lydia Gahura, a izvođač radova bila je tvrtka Vukovarca, Luje Karlovskog.
Ukupno je izgrađeno 122 gradskih kuća koje su bile raspoređene unutar pet manjih cjelina. Uz stambene objekte paralelno je građena i infrastruktura: 14 kilometara kolnika, 24 kilometra nogostupa i pješačkih staza, 10 kilometara električne mreže, javna rasvjeta, vodovod, kanalizacija.
Batine vile građene su kao objekti tri različita tipa jednodomke, dvodomke i četverodomke. No, uvelike su prevladavale dvoetažne dvodomke i četverodomke. U jednodomkama i dvodomkama je mahom živio niži rukovodeći kadar, dok su u četverodomkama živjeli ‘obični’ radnici.
Posebnost naselja bila je forma. Kuće su imale vrtove, te bile okružene planskim zelenilom. Također, naselje je na centralnim lokacijama dobilo i građevine opće namjene kao što su primjerice kulturni centar i policijska postaja.
Batina vila, policijska postaja | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Obnova u valovima
Kao i sve ostalo, na žalost, Batine vile, koje danas predstavljaju relevantnu ostavštinu industrijske ere, pokosio je ratni vihor. Borovo naselje u čijem se srcu nalaze početkom 1990-ih zasule su kiše granata koje su oštetile svaku od njih, neke manje, neke više, ali većinu, mislilo se, do mjere neupotrebljivosti.
No, nakon reintegracije i pregleda stanja svake od njih, došlo se do zaključka kako velika većina nije za rušenje o kojemu se ozbiljno razgovaralo. Naime, ispostavilo se da je stari Bata bio široke ruke. Nije štedio na materijalu prilikom gradnje pa je preko 70% kuća u tada već ozbiljnoj zelenoj zoni predodređeno za obnovu koja traje do danas.
Prvi val obnove započeo je neposredno nakon rata, drugi na pragu novog milenija, treći 2010. godine, četvrti 2020. godine. Rezultat ove dinamike je činjenica da Batino naselje više nije unificirano, te se duž ulica nepovezano izmjenjuju kuće čija se fasada razlikuje ovisno o godini u kojoj su obnovljene.
Batina vila, obnovljena | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
