Bauštela.hr podcast: Krešimir Rogina o 40 godina razvoja arhitekture, slavnim suradnicima i svojoj kući iz snova
U drugoj epizodi Bauštela.hr podcasta, ulogu voditelja preuzeo je mladi arhitekt Ardijan Karlo Gashi koji je ugostio jedno od najvećih imena hrvatske arhitekture, Krešimira Roginu. Rogina se osvrnuo na svoje projekte koji su ga proslavili počevši od bazena ‘Mladost’, projekta za koji je nagrađen kada mu je bilo samo 25. godina. No, nije to sve, Rogina govori o trajnosti arhitekture kroz digitalne medije i u digitalnom dobu.
Ardijan Karlo Gashi u drugoj epizodi Bauštela.hr podcasta promijenio je stranu, od sugovornika postao je voditelji, i tome se jako dobro snašao. U goste mu je došao poznati hrvatski arhitekt, Krešimir Rogina s kojim je poveo razgovor o teretu koju na pleća arhitektu stavlja veliko priznanje za rad u ranoj mladosti. Kao i o načinu na koji on uspio razinu kvalitete svoga rada održati na zavidnom nivou kroz više od 40 godina stvaralaštva.
Zanimljivo, Rogina je rekao kako mu u mladosti uopće nije bilo u planu studirati arhitekturu, te da je taj potez za njega bila slučajnost koja mu je odredila život. Htio je živjeti život umjetnika, a u obzir je uzimao i studij elektronike. No, jednom kada je studij priveo kraju, pokazalo se da je arhitektura baš ono nešto ‘njegovo’. Sa samo 25 godina njegov je rad za bazen ‘Mladost’ posao pobjednički.
Rogina se osvrnuo i na opstanak arhitekture kao najvažnije fizičke stvari, te istaknuo kako je opstanak arhitekture neupitan jer se ona mijenja zajedno s vremenom, ljudima, tehnološkim napretkom. Takve je promjene, kaže, već više puta osjetio. Građevine doživljava kao sučelja između čovjeka i nekih drugih stvarnosti, ne samo fizičke, nego i mehaničke i fenomenološke prirode. U tome kontekstu osvrnuo se i na digitalno doba, te na utjecaj digitalnog i umjetne inteligencije na arhitekturu uz naglasak na velike mogućnosti koje pruža razvoj komunikacije. Kako s javnosti, tako i među kolegama u struci.
Rogina je s Gashijem podijelio i neka privatna razmišljanja. Pa smo tako doznali da kada ne bi mogao sam sebi projektirati kući, kako bio taj posao prepustio Barberu. To bi bila kuća u zagrebačkom Trnju. Rogina je kao tipični ‘najzagrebačkoji kvart’ izdvojio Trešnjevku, a osvrnuo se i na razliku između hrvatske i japanske gradnje s obzirom na to da je u Japanu izgradio svoje ime u svijetu arhitekture. Na ovu je temu Rogina istaknuo kako je Japan obećana zemlja za arhitekte jer pred njih stavlja velik izazov stvaranja prostora za ogromnu količinu stanovnika na malom prostoru. Za razliku od situacije u Hrvatskoj koja ima 28% neiskorištenog stambenog potencijala.
Za mlade arhitekte koje tek razmišljaju o smjeru profesionalnog razvoja Rogina preporučuje pogled prema nizozemskoj arhitekturi, ali i pogled u ‘vlastito dvorište’. Onima koji su dio pokreta razvoja sportske arhitekture u Hrvatskoj poručuje pak kako je projektiranje sportskih objekata ujedno znanost i političko pitanje što ga čini tvrdim orahom.
Rogina također progovara i o kvaliteti školovanja za zvanje arhitekta, te prilikama koje se danas u Hrvatskoj arhitektima pružaju, kako u smislu razvoja, tako i u smislu zarade. Osvrće i se na formalizam i brutalizam, te funkciju koju zauzimaju u arhitekturi.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.
