Na strateškoj nekretnini RH skoro 40.000 kubika otpada: Ima i azbesta, a država konačno traži rješenje

Bivša vojarna Šepurine danas je napušteni kompleks i divlje odlagalište otpada, ali od prošle godine i strateška nekretnina Republike Hrvatske. To znači da je nekretnina prepoznata kao značajna za ostvarivanje dugoročnih razvojnih i drugih državnih ciljeva.

Kako je najavljeno početkom ove godine, do 2035., država planira aktivirati oko 60 posto svojih nekretnina od strateškog značaja, a za Šepurine u Zatonu trenutno sprema sanacija otpada. Jer, otkad se prestao koristiti, kompleks nekadašnje vojne baze postao je divlji deponij. Inače, ova nekretnina najveća je od šest registriranih u Zadarskoj županiji.

Bivša vojarna zatrpana smećem

U siječnju 2025. godine, Vlada RH utvrdila je novi popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu. Dio je to strategije upravljanja državnim nekretninama u narednom desetljeću, a u tom periodu namjerava ih se aktivirati više od pola.

Od šest nekretnina u Zadarskoj županiji, najveća od strateškog značaja je bivša vojna baza Šepurine. Prostire se na 178 hektara zemljišta, podijeljenog u tri zone, kako je u siječnju 2025. godine pisao zadarskilist.hr. Kako su dalje naveli, Grad Nin više od 20 godina pokušavao je riješiti pitanje bivše vojarne, koja je nakon odlaska vojske u 2007. prepuštena propadanju.

Došlo je do toga da se danas ondje nalaze velike količine nepropisno odloženog otpada. Može se reći i da je riječ o tolikoj količini otpada da je nekadašnja vojarna divlji deponij, kako piše i u Obrazloženju Odluke Vlade RH o sanaciji tog područja. Odluka je donesena na 154. sjednici Vlade RH.

Napuštena strateška nekretnina | foto: snimka zaslona, YouTube

Na 178 hektara, skoro 40.000 kubika otpada

Kako je navedeno u Obrazloženju, prema podacima iz geodetskog elaborata iz 2024. godine, na zahvatu površine od oko 1,78 milijuna četvornih metara, nalazi se oko 37.943 kubika otpada. Na lokaciji se nalazi mješavina komunalnog, glomaznog i građevinskog otpada, uključujući i opasne materijale poput azbesta. Prostor je većinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a dijelom Grada Nina i kao javno dobro.

Problem odlaganja otpada prepoznat je ranije, pa je još 2019. doneseno rješenje kojim se nalaže njegovo uklanjanje. Grad Nin je potom proveo potrebne pripremne aktivnosti, uključujući izradu plana uklanjanja otpada, kojim su definirana tehnička rješenja, način zbrinjavanja i mjere za sprječavanje ponovnog odlaganja, piše u Obrazloženju. Nova pak odluka trebala bi značiti poduzimanje konkretnih koraka za sanaciju lokacije pune 'smeća'.

Položaj nekadašnje vojne baze iz zraka| foto: snimka zaslona, GoogleKarte

U planu uklanjanje i zbrinjavanje 

Odlukom se predviđa uklanjanje i zbrinjavanje otpada, provedba mjera zaštite prostora od ponovnog onečišćenja te stručni nadzor nad radovima. Cilj je ukloniti postojeće onečišćenje i spriječiti daljnje nepropisno odlaganje otpada, u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2028.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava sredstva za sanaciju u iznosu do 3,54 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 4,43 milijuna eura s PDV-om, čime se pokrivaju svi troškovi. Grad Nin obvezan je pokrenuti postupak javne nabave u roku od 60 dana, dok je rok za završetak radova deset mjeseci od sklapanja ugovora.

Glavne odredbe Odluke obuhvaćaju utvrđivanje lokacije i opsega sanacije, definiranje aktivnosti, osiguravanje potpunog financiranja iz sredstava Fonda te obveze i rokove za provedbu projekta.