Bauštela.hr podcast: Ljubomir Miščević o pasivnim i pametnim kućama budućnosti

Ardijan Karlo Gashi u bauštela.hr podcastu ugostio je arhitekta Ljubomira Miščevića, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, voditelja Konzorcija pasivna kuća Hrvatska i pionira kada su u pitanju održiva gradnje i bioklimatska arhitektura. Miščević govori o konceptu pasivnih kuća, praktičnoj primjeni održive gradnje i drvu kao novom-starom građevnom materijalu s velikim potencijalom.

Ardijanu Karlu Gashiju, u trećoj epizodi Bauštela.hr podcasta, u goste je došao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska, Ljubomir Miščević s kojim je poveo razgovor o održivoj gradnji kroz koncept izgradnje pasivnih kuća. Ali i o razlikama između niskoenergetske i pasivne gradnje, te o značaju zelenih krovova i drva kao građevnog materijala budućnosti čiji se potencijal ne iskorištava dovoljno.

Pasivne kuće

Miščević je govorio o mogućnostima pasivne gradnje u Hrvatskoj, te je naglasio kako si danas izgradnju pasivne kuće može priuštiti sve veći broj investitora. No, i kako bi se taj udio povećavao u budućnost država treba osigurati sredstava za sufinanciranje, te povoljno kreditiranje. Dok jedinice lokalne samouprave, kada su u pitanju javne zgrade, moraju bit otvorene ka idejnim rješenjima koja nisu uvijek u smislu građenja najjeftinija, ali su dugoročno isplativija i predstavljaju ekološki izbor broj 1 bez premca.

Također, Miščević ističe kako je koncept pasivne kuće omogućio razvoj tehnologije, a da je ono što će doprinijeti dodatnom razvoju ovog koncepta u budućnosti olakšavanje procesa izgradnje. Istaknuo je i veliku prednost pasivnih kuća, a to je da one mogu zarađivati za svoga vlasnika.

Zelena gradnja u praksi

Miščević je govorio i o graditeljskim potezima koji mogu spriječiti pretjerano zagrijavanje, te spominje da tu ulogu može djelomično preuzeti urbano ozelenjavanje, odnosno zelena gradnja. Uz fokus na drvo kao graditeljski element koji je zanemaren, a ne samo na sađenje trave po ravnim krovovima.

– Govorim o zelenoj gradnji, govorimo o materijalima koje imamo. Hrvatska ima približno 40% površine od šumama, a svi znamo staru priču i boljku. Naša se građa izvozi i onda nam se vraća obrađena, i ne možemo si ju priuštiti. Paralelno, kuće se grade o drva. Da li je to drveni skelet, ili su to lamelirane ploče od kojih se obiteljska kuća tipične veličine metar 150 do 200 kvadrata, izreže precizno milimetre, kaže Miščević, te dodaje kako primjere dobre prakse po ovom pitanju ne moramo daleko tražiti. Naime, Slovenija trenutno ima približno 1.000 pasivnih kuća, dok ih je u Hrvatskoj približno 300.

– To je ta velika razlika koja je začuđujuća jer smo u istoj uniji, imamo ista sredstva, iste poticaje, ali već i organizacija podjele tih sredstava je upitna. Negdje je to najbrži prst, a negdje to, kao u Sloveniji, veliki poticaj, ali ne uz obećanja, nego uz direktivu nacionalnu da se nešto gradi iz drva i do domaćih drva, kaže Miščević.

Građevinski materijal od otpada

Miščević se osvrnuo i na svoj znanstveni rad u kojemu je predstavljeno inovativno rješenje, materijal koji se sastoji između ostalog, i od građevinskog otpada. Od njega je građen objekt u Koprivnici.

– Taj beton koje su kolege s Građevinskog fakulteta izmislili u svom labosu je čak nešto čvršći i čak nešto je bolji, odnosno ima manju toplinsku provodljivost od onih kojima standardno danas raspolažemo. Ako se pogleda trenutno najaktualnija tema, to je upravo što radi s recikliranim građevinskim otpadom i kako se od njega može proizvesti nešto novo, onda je to pun pogodak, kaže Miščević.

Pametne kuće

Kada je riječ o inovacijama u graditeljstvu Miščević ističe i niz pametnih rješenja koja danas otvaraju put pametnim kućama.

– Ta pamet se odnosi na sustave regulacije u sustavima regulacije. Imamo priču racionalne uporabe energije jer, bolje reći, potrošnje. Prema tome, pametna kuća će sama zagasiti svjetla. Prepoznati taj naš zahtjeve koji je već programiran. Kao i zahtjev da se upali plin i grije voda jer mi dolazimo za 3 minute, a GPS joj točno javlja koliko smo udaljeni od kuće. Rade kamere, automobil, garaža. Sve je to nešto, to je ta vrsta inteligentnog upravljanja, kaže Miščeviće, te dodaje kako se može dogoditi da pametna kuća ‘napadne’ svoje vlasnike.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.