Domaći mega projekt: Za ulog od 400 milijuna eura Istarski ipsilon postat će iks

Bina Istra najavila je još jedan kapitalni projekt u Istri. Riječ je o investiciji vrijednoj 400 milijuna eura, kojom bi Istarski ipsilon postao iks. Naime, izgradit će se dodatni ‘krak’ dugačak oko 20 kilometara od čvora Žminj prema Labinu. Također, Istarski iks revitalizirao bi prostor u kojem radi 16.000 ljudi, dok bi se smanjile gužve na Krčkom mostu, jer bi se istočni dio Istre brodskim linijama povezao s najvećim susjednim otocima. Istarska županija naručila je studiju izvedivosti, a ranije je dobila i ‘blagoslov’ Vlade RH.

Novi kapitalni prometni projekt planiran je u Istri. Riječ je o investiciji Bina Istre, kojom bi se Istarski ipsilon pretvorio u iks, čime bi se Istra u potpunosti povezala, promet rasteretio, a istočni dio poluotoka dodatno razvio. Kako je izjavio glavni direktor Bina Istre, Dario Silić, projekt je vrijedan oko 400 milijuna eura, no još se nalazi u ranoj fazi razvoja.

‘Krak’ od 20 kilometara

Kako bi se ipsilon pretvorio u iks, planira se izgradnja novog kraka ceste od čvora Žminj prema Labinu. No, riječ je o vrlo zahtjevnom zahvatu zbog osjetljivog područja doline Raše. Jedan od najvećih infrastrukturnih izazova bio bi prijelaz preko doline, gdje bi se gradio vijadukt dug gotovo jedan kilometar, s visokim stupovima od preko 60 metara. Prema riječima Silića, Istarski iks bi turistički i gospodarski revitalizirao ovaj prostor, na kojem trenutno radi oko 16.000 ljudi.

– Još jedan projekt koji ste možda vidjeli u medijima razvijamo u suradnji s Ministarstvom prometa i infrastrukture. Naime, ideja je da se izgradi novi prometni pravac od čvora Žminj prema Labinu u dužini od oko 20 kilometara. S obzirom na zahtjevnost terena, posebno zbog doline Raše i planiranog velikog vijadukta, procijenjena vrijednost projekta je oko 400 milijuna eura, rekao je Silić.

Iako još nemamo gotove projekte, Istarska županija naručila je studiju izvedivosti kako bi se dokazala opravdanost investicije. Ovaj krak Istarskog iksa već je predviđen u županijskom prostornom planu, a svi dionici su suglasni da je projekt nužan jer bi omogućio prometnu i gospodarsku revitalizaciju istočne Istre. Naime, zapadni dio Istre (Poreč, Pula, Rovinj) ljeti je izrazito opterećen prometom, dok bi nova prometnica znatno poboljšala povezanost i ravnomjerniji razvoj regije.

Rasterećenje prometa

Silić je istaknuo da bi Istarski iks rasteretio Krčki most i olakšao dolazak do obližnjih otoka. Iako je projekt još u ranoj fazi, Vlada Republike Hrvatske već mu je dala podršku, a sada slijede pregovori s Europskom komisijom. Važno je napomenuti da je izgradnja ove prometnice predviđena županijskim prostornim planom, a Istarska županija osigurala je sredstva za opsežnu studiju izvedivosti.

Osim što bi rasteretio prometne gužve prema Krčkom mostu, projekt bi omogućio bržu povezanost putnika i tereta prema otocima Lošinju i Cresu. Promet bi se dijelom preusmjerio preko Labina, odakle bi se brodske linije mogle koristiti kao alternativa kopnenom prijevozu. Znamo kolike su ljetne gužve na Krčkom mostu, a ovaj projekt bi pomogao u rješavanju tog problema.

Završetak ipsilona

Dok se gradi dionica tunel Učka do čvora Matulji u tijeku je i izgradnja punog profila autoceste pa nastavljaju i radovi na dogradnji Istarskog ipsilona. Ovaj ugovor potpisan je 10. svibnja 2023. godine, a izmjenama i dopunama koncesijskog ugovora predviđena je realizacija investicije dviju podfaza ‘Jadranske autoceste’ od dionice Dragonja do Matulja ukupne procijenjene vrijednosti oko 200 milijuna eura.

U 2025. godini trebao bi biti završen velik dio radova posljednje faze Istarskog ipsilona koja uključuje dionicu od tunela Učka do Matulja i dva vijadukta – Limska draga i most Mirna čime će se završiti Ipsilon te integrirati Istru u autocestovnu mrežu Hrvatske. Radovi su u punom jeku, a izvođač je Bina Istra.

Prema ugovorenom roku s izvođačem u trajanju od tri i pol godine, 10 kilometara duga dionica autoceste trebala bi u punom profilu autoceste spojiti tunel Učku i Matulje, do 2027. godine. Dupliranjem dionice Matulji-tunel Učka također će se omogućiti pristup naseljima Benčinići i Kolavići, a prema kojima je pristup bio problematičan.