Napokon kreće obnova: Krov slavne zgrade u Zagrebu oblaže se mramorom iz Dalmacije

Za Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu svi su već čuli, a ovo legendarno kulturno zdanje uskoro kreće u djelomičnu obnovu. Naime, raspisan je natječaj za izvođača kamenarskih radova na krovnim terasama, ukupne vrijednosti 200.000 eura. Projekt obuhvaća postavljanje kamenog opločenja na tri vanjske terase: zapadnu, južnu (balkon) i istočnu s podestima evakuacijskih stubišta. Glavni projektant je Branimir Bolanča, dok bi cijela zgrada uskoro trebala doživjeti i cjelovitu obnovu, kojom će koordinirati dogradonačelnik Luka Korlaet.

Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski jedno je od najistaknutijih kulturnih zdanja grada Zagreba, sagrađeno između 1960. i 1973. godine. Iako se već dulje vrijeme najavljuje njezina sveobuhvatna obnova, konkretni pomaci još uvijek izostaju. Ipak, pokrenuta je hitna sanacija jednog od zanimljivijih dijelova zgrade – krovnih terasa. U tu je svrhu raspisan javni natječaj za izvođača kamenarskih radova, ukupne vrijednosti 200.000 eura. Za glavnog projektanta odabran je dipl. ing. arh. Branimir Bolanča, što je objavljeno u sustavu javne nabave.

Mramor iz Dalmacije

Projekt se odnosi na postavljanje kamenog opločenja na tri vanjske terase: zapadnu, južnu (balkon) i istočnu s podestima evakuacijskih stubišta. Sve se nalazi unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, u zoni označenoj kao D7 s urbanim pravilom 1.8. Terase su već pripremljene izvođenjem hidroizolacije, sustava oborinske odvodnje i pripremnih podloga, a sada je definirana vrsta kamena, obrada, dimenzije i način ugradnje.

– Prema zahtjevu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, odabran je materijal koji odgovara izvornom opločenju iz prvotnog projekta. Na terenu su provedeni očevidi, nakon kojih je odlučeno kako će se postaviti ploče od brušenog mramora iz južne Dalmacije, debljine dva centimetra, lijepljene specijalnim ljepilom za vanjsku uporabu. Kamene ploče bit će gustoće 2.690 kg/m³, vodoupojnosti 0,06 posto, tlačne čvrstoće 217 MPa te savojne čvrstoće 11,1 MPa. Otpornost na habanje iznosi 12,80. Dimenzije ploča su širine 20, 30 i 40 centimetara, duljine 50 i 60 centimetara, objavljeno je u projektnoj dokumentaciji.

Potrebna cjelovita obnova

Zgrada je pretrpjela oštećenja u zagrebačkom potresu 2020. godine. Otpali su dijelovi žbuke i stropa, oštećeno je stubište, a zidovi su napukli. Iako je izvršena sanacija najkritičnijih dijelova, tema cjelovite obnove ostaje aktualna. Grad Zagreb je još 2022. najavio pokretanje javne nabave za izradu projektne dokumentacije, no konkretni radovi još uvijek nisu započeli.

Na stranicama Grada Zagreba, 3. travnja 2024., objavljen je sastav Projektnog tima za pripremu i provedbu projekta ‘Cjelovita obnova Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski’. Voditelj tima je dr. sc. Luka Korlaet, dok su članovi predstavnici različitih gradskih ureda i kulturnih ustanova: Emina Višnić i Nikolina Radić Štivić iz Ureda za kulturu, Suzica Bušljeta i Matej Stić iz sektora za održavanje objekata, Lana Križaj iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, Nina Čalopek i Boris Arbutina iz same dvorane, Martin Draušnik iz Zagrebačke filharmonije te Gordan Hanžek iz Ureda za obnovu. Formiranje tima signalizira ozbiljnu namjeru pokretanja obnove, no još uvijek se čeka na konkretne korake.

Povijest Lisinskog

Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, smještena na adresi Trg Stjepana Radića 4, izgrađena je prema projektu Marijana Haberlea, Minke Jurković Haberle i Tatjane Zdvořak, piše na službenoj stranici Grada Zagreba. Dvorana se arhitektonski oslanja na trokatni korpus povezan s dvokatnim društvenim domom i poslovnim prostorima Matice iseljenika. Glavna dvorana nalazi se u središtu kompaktnog sklopa, dok se mala dvorana smjestila u prizemlju, uz vestibul i foajee, te tehničke i glazbene prostore u pozadini.

Konstrukcija objekta temelji se na armiranobetonskom skeletu s rebričastim međukatnim pločama, a školjka dvorane natkrivena je čeličnom kupolom. Vanjski izgled obilježava ostakljena aluminijska fasada i kamena obloga, dok je kupola prekrivena bakrom. Do sada su provedene djelomične obnove – uređenje kavane 1996., male dvorane 1997. te velike dvorane 2005. godine, uz obnovu pročelja između 2002. i 2005., prema projektima arhitekta Andrije Rusana.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.