Odobren veliki projekt: Dalmacija će dobiti nove kilometre pruge i tunel, a na teren prvo moraju arheolozi

Veliki infrastrukturni projekt u Dalmaciji kreće prema realizaciji. Ministarstvo zaštite okoliša dalo je zeleno svjetlo za izgradnju željezničke obilaznice Bibinje i novog teretnog kolodvora Gaženica, uz poštivanje svih mjera zaštite okoliša. Na trasi će se graditi i tunel, a prije početka radova teren će pregledati arheolozi. Riječ je o dijelu šire revitalizacije pruge Knin – Zadar koja će poboljšati prometnu povezanost regije.

Projekt izgradnje željezničke zaobilaznice naselja Bibinje i novog teretnog kolodvora Gaženica ušao je u novu fazu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je nacrt rješenja kojim se planirani zahvat ocjenjuje prihvatljivim za okoliš, uz obvezu provedbe propisanih mjera zaštite i programa praćenja stanja okoliša.

Time je potvrđeno da se projekt može realizirati uz poštivanje okolišnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti prostora kroz koji prolazi. Postupak procjene utjecaja na okoliš proveden je na zahtjev nositelja zahvata, HŽ Infrastrukture, a temelji se na Studiji o utjecaju na okoliš koju je u prosincu 2024. godine izradila tvrtka OIKON iz Zagreba.

Izmještanje pruge iz Bibinja i nova obilaznica

Projekt predviđa izmještanje željezničke pruge i teretnog kolodvora iz samog naselja Bibinje, čime se uklanja dugogodišnja prostorna i prometna barijera unutar mjesta. Umjesto postojeće trase planirana je izgradnja nove željezničke zaobilaznice duljine oko 6,71 kilometar. Zbog zahtjevne konfiguracije terena, oko tri kilometra trase prolazit će kroz tunel Bibinje.

Uz obilaznicu, projekt uključuje i izgradnju novog teretnog kolodvora Gaženica, ranžirnog parka te rekonstrukciju i izgradnju lučkih kolosijeka. Ukupna duljina zahvata iznosi približno 7,8 kilometara. Nova pruga projektirana je za maksimalnu brzinu do 100 kilometara na sat te će biti nešto kraća od postojeće trase. Nakon puštanja nove zaobilaznice u promet predviđena je demontaža dijela postojeće pruge i signalno-sigurnosnih uređaja u Bibinju, dok će kolodvorska zgrada ostati očuvana.

Zaštita kulturne baštine i arheološki nadzor

Posebna pažnja u projektu posvećena je zaštiti kulturno-povijesne baštine. Prije početka radova planirano je provođenje intenzivnih arheoloških rekognosciranja na dijelovima trase koji do sada nisu bili dostupni zbog neprohodnog terena. Ovisno o rezultatima tih istraživanja, prije same gradnje provodit će se i cjelovita zaštitna arheološka istraživanja na lokacijama na kojima se utvrdi postojanje nalaza.

Poseban naglasak stavljen je na rimski akvedukt Biba – Jader u predjelu Lonića, koji je zaštićeno kulturno dobro. Trasa akvedukta unutar katastarske općine Bibinje bit će u cijelosti istražena, dokumentirana i konzervirana, uz pohranu pokretnog arheološkog materijala u nadležni muzej.

Nakon puštanja pruge u promet, tijekom najmanje tri godine provodit će se praćenje stradavanja životinja, s posebnim naglaskom na gmazove, ptice i šišmiše. Istodobno će se nadzirati funkcionalnost postojećih i novih propusta za odvodnju i prolaz faune, uključujući i herpetodukte, kako bi se osigurala povezanost staništa i smanjio negativan utjecaj na bioraznolikost.

Razvoj luke Gaženica

Zahvat se prostire na području Zadarske županije, odnosno općina Bibinje i Sukošan te Grada Zadra. Novi teretni kolodvor Gaženica gradit će se na području Sojare i služit će isključivo teretnom prometu iz i prema luci Gaženica, bez putničkog prometa. Povezanost luke i kolodvora osigurat će se putem ranžirnog parka.

U sklopu projektne dokumentacije razmatrane su dvije varijante rješenja, a kao prihvatljivija odabrana je Varijanta 2, koja u potpunosti uklanja željezničku infrastrukturu iz urbanog područja Bibinja. Time se otvara prostor za daljnji razvoj naselja, uključujući i turističke sadržaje, što je bio jedan od ključnih razloga za odabir tog rješenja.

Revitalizacija pruge Knin – Zadar

Izgradnja bibinjske obilaznice dio je šireg projekta revitalizacije željezničke pruge Knin – Zadar, duge gotovo 95 kilometara. Cilj projekta je ponovno uspostavljanje željezničkog prometa i poboljšanje povezanosti zadarskog zaleđa, koje je godinama bilo prometno izolirano.

Planirana su i dodatna povezivanja, uključujući luku Gaženica, Poduzetničku zonu Crno, Zračnu luku Zadar te produženje željezničke mreže prema središtu grada. Procjenjuje se da bi cjelokupan projekt mogao biti završen u iduće tri godine, a uz prometne koristi, dio javnosti u njemu vidi i potencijal za demografsku i gospodarsku revitalizaciju ovog dijela županije.