Otvorena nova dionica autoceste A5: Projekt vrijedan više od 200 milijuna kuna

Otvorena je dionica međunarodnog prometnog koridora 5C od Osijeka do Belog Manastira, dužine 25 kilometara, na Dan grada Osijeka. Vrijednost investicije je 206,4 milijuna kuna, a Osijek će sada biti na svega dva sata udaljenosti od Budimpešte i Sarajeva.

Premijer Plenković istaknuo je da Slavonika ovime dobiva svoju punu europsku, međunarodnu dimenziju i napomenuo da će, prema najavama HAC-a, preostalih pet kilometara biti završeni tijekom 2024. godine.

– Na taj način šaljemo snažnu poruku dovršetka infrastrukture mreže hrvatskih autocesta. To govori da je ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, prometna povezanost i izgradnja prometne infrastrukture, strateški prioritet naše Vlade. Drago mi je da smo prije nekoliko godina ispravili pogrešku prijašnje Vlade jer europski koridor mora biti autocesta punog profila čime odaje dinamiku gospodarskog razvoja i svih prednosti koje donosi istoku Hrvatske, poručio je premijer Plenković i podsjetio da je koridor dio Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Najljepši poklon za Dan grada

Osječki gradonačelnik Radić ustvrdio je kako je otvorenje ove dionice najljepši poklon Osijeku za Dan grada. Zahvalio je premijeru što je prepoznao važnost da koridor ide u punom profilu autoceste, ističući njegov značaj za gospodarstvo grada Osijeka. Napomenuo je i kako se Grad Osijek ovime stavlja u jedno prometno čvorište. Osijek je dva sata udaljen od Zagreba, a sada će biti na istoj udaljenosti i od glavnih gradova susjednih država, Budimpešte i Sarajeva.

Ministar Butković rekao je da je sada vidljivo koliko je dobra bila odluka Vlade RH iz 2017. godine o odustajanju od monetizacije Hrvatskih autocesta i njezine prodaje.

– Tim postupkom smo omogućili Hrvatskim autocestama da usprkos zaduženosti mogu danas graditi i otvarati nove dionice. Nakon Pelješkog mosta, čija je izgradnja bila jedan od najvećih događaja u posljednje vrijeme, otvorenje 5c koridora i ovih 24 kilometara, novi su značajan projekt za gospodarski i prometni razvoj cijele Hrvatske, poručio je ministar.

Cestarina tek u 2023. godini

Ministar je rekao i kako od 25 milijardi kuna koje se trenutno ulažu u cijeloj Hrvatskoj, velik dio ide za projekte na istoku Hrvatske. Najavio je kako danas otvorena dionica autoceste neće biti u sustavu naplate do Nove godine te pozvao građane da dođu i pogledaju most, koji se nalazi na ovoj dionici, koji je impresivan i nešto dulji od pelješkog.

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan podsjetio je da je ukupna duljina koridora 5C kroz Hrvatsku 88,6 kilometara, a nakon puštanja u promet ove dionice u prometu će biti ukupno 83,6 kilometara te da još preostaje izgraditi pet kilometara do granice s Mađarskom.

Župan Osječko-baranjske županije podsjetio je kako je prijašnja Vlada koridor 5c svela na brzu cestu i zahvalio na što je vraćen u punome profilu. Istaknuo je i kako je most preko rijeke Drave najduži u Hrvatskoj, a nosi ime 3. gardijske brigade koja je podnijela najveću žrtvu u Domovinskom ratu.

Povijesni dan

– Zahvaljujem na razumijevanju, otvorenim vratima i shvaćanju svega onoga što istok Hrvatske predstavlja za čitavu Hrvatsku i nadam se da u takvom ozračju nastavljamo raditi na novim velikim projektima koje želimo razvijati na području naše županije i istoka Hrvatske, a koji su najvećim dijelom već pripremljeni i uskoro će također biti završeni i otvoreni, kazao je župan Anušić.

Gradonačelnik Belog Manastira Rob ocijenio je kako je ovo povijesni dan za Beli Manastir i cijelu Baranju, najveći od mirne reintegracije, osobito za poduzetništvo i gospodarski razvoj.

Gradnja Slavonike, čija će ukupna duljina biti 88 kilometara, počela je 2005. godine. U studenome 2007. puštena je u redovni promet prva dionica, od odmorišta Sredanci (A3) do Đakova (23 km). Potom je otvorena dionica od Đakova do Osijeka (32,5 km), u travnju 2009. U 2012. godini počela je gradnja mosta preko Drave, zapadno od Osijeka. U ožujku 2015. završena je i južna dionica Slavonike, od odmorišta Sredanci do Svilaja, dok je most Svilaj, a s njime i istoimeni granični prijelaz s BiH pušten u promet u listopadu prošle godine.