Posao od milijun eura: Ovako izgleda obnovljeni plato u Zagrebu, prvi od trideset

Zagrebački platoi nastali su u drugoj polovici prošlog stoljeća te predstavljaju važan arhitektonski i funkcionalni dio gradskih kvartova i zgrada. Ukupno ih je tridesetak, a većina je u vrlo lošem stanju i dugo su služili uglavnom kao vanjska parkirališta. Kako bi se to promijenilo, Grad Zagreb započeo je s uređenjem i obnovom platoâ. Tako je plato u Ulici svetog Mateja u Dugavama dobio novo ruho. Za gotovo milijun eura posađena su nova stabla te su postavljene klupe i žardinjere, čime je ovaj prostor pretvoren u svojevrsni dnevni boravak na otvorenom za stanare.

U brojnim zagrebačkim naseljima iz druge polovice 20. stoljeća mogu se pronaći platoi između zgrada – svojevrsni povišeni trgovi ispod kojih se nalaze garaže i spremišta. Takvih je platôa tridesetak, a većina ih je, zbog višedesetljetnog neodržavanja, u lošem stanju.

U Zagrebu su platoi najprepoznatljiviji kao konstrukcije koje povezuju ulaze višestambenih zgrada. Prema službenim podacima Grada Zagreba, ukupno ih je 30, a iako su formalno u privatnom vlasništvu suvlasnika pripadajućih zgrada, Grad je započeo s njihovom konstrukcijskom obnovom koja je nužno potrebna. Naime, nedavno je završena obnova platoa u Ulici svetog Mateja u Dugavama, koji je zasjao u novom ruhu, što je Grad Zagreb s ponosom predstavio i na društvenim mrežama.

View this post on Instagram

A post shared by Grad Zagreb (@gradzagrebzg)

Nove klupe i žardinjere s biljkama

Novi plato izgleda neprepoznatljivo, što je izvrsna vijest i dobar pokazatelj smjera u kojem bi trebala ići daljnja uređenja ostalih platoa. Neki su obnovljeni prije 10 do 15 godina, no danas su u lošijem stanju nego što su bili nakon obnove.

Što se tiče platoa u Dugavama, ondje su postavljene nove klupe i žardinjere s biljkama, a posađen je i velik broj stabala. Cilj obnove bio je ukloniti vozila, budući da je plato prethodno služio kao parkiralište, i pretvoriti ga u svojevrsni dnevni boravak na otvorenom, prostor za druženje i odmor stanovnika kvarta i ostalih Zagrepčana.

Radovi na obnovi započeli su krajem ljeta prošle godine, a završetak je bio predviđen u roku od osam mjeseci. Ukupna vrijednost radova iznosila je 956 tisuća eura. Sredstva su osigurana iz proračuna Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove.

Što su uopće platoi?

Možda o tome nikada niste razmišljali, ali nameće se pitanje: što su zapravo platoi i kako su izgrađeni? Upravo se na tom mjestu susreću i nadopunjuju građevinska i arhitektonska perspektiva, ali i iskustveno znanje stečeno na terenu – o čemu smo pisali u našoj bauštelskoj reportaži.

– Platoi su, uglavnom, armirano betonske konstrukcije, odnosno armirano betonski okviri koji se sastoje od stupova, greda i AB ploča. Rjeđe mogu biti i ploče na stupovima, te slobodno oslonjeni nosači sa dobetoniranom pločom. Platoi mogu biti monolitno spojeni s konstrukcijom zgrade ili mogu biti dilatirani, opisuje stručnjakinja za konstrukcije Gordana Hrelja Kovačević.

Platoi uz velike stambene zgrade obilježili su gradnju 70-ih i 80-ih godina u zagrebačkim naseljima. Uobičajeno su smješteni u razini (visokog) prizemlja i imaju višestruku funkciju. Zamišljeni su kao pješački prostor na koji je dozvoljen ulaz samo vozilima za dostavu i samo u određeno vrijeme. Činjenica što se uglavnom ne poštuje zabrana i ograničenje jedan je od razloga ubrzanog propadanja platoa i gubitka identiteta prostora.

Od neupitne su važnosti

Na platoima su nerijetko trgovine i uslužne djelatnosti. Na nekima su i društvene udruge i knjižnice i ostali dijelovi popratne infrastrukture zbog čega su od neupitne važnosti za stanovnike naselja. Njihov značaj opisao je predstavnik mjesnog odbora Trnjanska Savica, Luka Nimac.

– Platoi imaju veliku važnost u našem kvartu kao mjesta okupljanja i druženja. Oni su sigurne zone za kretanje pješaka – primjerice platoi Rogozova i Zinke Kunc povezani su pješačkim mostom iznad prometnice i na taj način omogućuju kretanje tim potezom bez prelaska ceste, rekao je Nimac.

Hrelja Kovačević pak zamjećuje kako se na platoima nalaze i klupe za sjedenje, pokoja penjalica za djecu, a u novije vrijeme dosta prostora zauzimaju i terase kafića.

– Na platoima se nalaze (ili su se nalazili) različiti poslovni prostori, dućani, mesnice, ugostiteljski objekti, frizerski saloni i, banke, teretane i razne druge, uglavnom, uslužne djelatnosti. Ispod platoa nalaze se garaže i parkirna mjesta. Osobno, ovo smatram jako dobrim načinom iskorištavanja prostora uz osiguranja udobnosti i komfora pješacima i istovremeno prostora za parking. Ali…za funkcionalne platoe potrebno je kvalitetno planiranje i promišljanje prostora, kaže Hrelja Kovačević.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.