Slatina: 'Okrupnjivanje vodoopskrbnih sustava bi moglo dovesti do lošije opskrbe i više cijene vode za građane'

Početkom ove godine, na snagu je stupila Vladina Uredba o uslužnim područjima kojom će se umjesto dosadašnjih 190 isporučitelja vodnih usluga uspostaviti tek 41 uslužno područje s po jednim isporučiteljem. Zbog navedenog spajanja vodouslužnih područja, tužbu Ustavnom sudu podnijeli su brojni gradovi i općine diljem Hrvatske te ga ‘zatrpali’ tužbama protiv odluke Vlade da drastično sreže broj vodoopskrbnih poduzeća.

Epilog je to sastanka održanog 25. veljače ove godine u Jaski na kojemu se na inicijativu gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela okupilo čak 25 gradonačelnika i načelnika.

Na sastanku kojemu je između ostalih prisustvovao i gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić, raspravljalo se o nepravednom spajanju vodouslužnih područja koje provodi Vlada RH. Gradonačelnici i načelnici tom su prigodom istaknuli bojazan da će spomenuti zakon i iz njega proistekla Uredba o uslužnim područjima u konačnici značiti lošiju opskrbu i višu cijenu vode za građane na njihovom području, piše Grad Slatina.

Radi se po mnogočemu opravdanoj i utemeljenoj borbi za prava građana koja su narušena donošenjem politički obojene Uredbe. Njome je Vlada predvidjela prijenos imovine gradova i općina na veća vodoopskrbna poduzeća u okviru čega bi oni mogli izgubiti utjecaj na vodoopskrbu na svojim područjima, i to bez ikakve naknade. Na provedbi prava vlasništva temelje se i zahtjevi lokalnih čelnika Ustavnom sudu od kojega traže i da se do konačne odluke privremeno obustave pripajanja koja bi se trebala dogoditi do 8. srpnja 2022. Tako će se navedenom Uredbom  umjesto dosadašnjih 190 isporučitelja vodnih usluga, uspostaviti 41 uslužno područje s jednim isporučiteljem, odnosno skoro pet puta manje.

Na tu su temu gradonačelnik Denis Ostrošić i njegov zamjenik Ilija Nikolić 28. ožujka razgovarali s Damirom Marenićem, direktorom tvrtke Virkom d.o.o. Virovitica koja bi prema spomenutoj Uredbi trebala preuzeti vodoopskrbni sustav kojim na području grada Slatine upravlja tvrtka Komrad d.o.o. Slatina, a koja bi time bila ugašena.

Građani su izdvajali iz svojih primanja da bi financirali izgradnju komunalne infrastrukture

‘Da se povijest ponavlja’ i da se građanima mnogih JLS-a nameće još jedna u nizu političkih centralizacija s kojom se oni neće tek tako pomiriti, svjedoče  reakcija i apel Građanske inicijative koji su stigli početkom godine na adresu slatinske Gradske uprave, a u kojima se Grad Slatina poziva da se i on tužbom pridruži gradovima ujedinjenima protiv odluke Vlade o spajanju vodoopskrbnih poduzeća.

Građanska inicijativa ističe kako su građani Slatine samodoprinosom, izglasanim na referendumu, financirali izgradnju komunalne infrastrukture, vodovoda i kanalizacije, a sada se građane ne pita prilikom oduzimanja spomenute imovine što su potkrijepili priloženom dokumentacijom o spomenutim ulaganjima građana iz 1983. i 1985. godine. Naime, Mjesna zajednica Podravska Slatina početkom 1983. godine uvela je samodoprinos za izgradnju osnovne vodovodne i kanalizacijske mreže u gradu Podravska Slatina u sklopu kojega su po dva posto iz svojih primanja izdvajali zaposleni radnici, umirovljenici, samostalni privrednici i poljoprivrednici, dok je iz čistog dohotka privrede izdvajano 0.462 posto, piše Grad Slatina.

Inače, sedamdesetih godina prošlog stoljeća sredstvima mjesnog samodoprinosa izgrađeni su zgrada nove srednje škole i gradska mrtvačnica, zatim oko šest km od ukupno 13 km vodovodne mreže s crpnom stanicom u Medincima i vodospremom u Podravskoj Slatini te 15-ak kilometara kanalizacijske mreže.

Novim referendumom (1988. -1993.) i izglasavanjem uvođenja mjesnog samodoprinosa građani su ponovno izrazili svoju solidarnost, svoj smisao za zajedništvo i svijest o pripadnosti gradu u kojemu žive, te su tako tih osamdesetih i devedesetih godina omogućili izgradnju još novih kilometara vodovodne i kanalizacijske mreže, piše Grad Slatina.

Prema novoj i ozakonjenoj Uredbi, Slatini i Komradu d.o.o. kao lokalnom javnom vodnom isporučitelju nameće se obveza integracije odnosno pripajanja najvećem JIVU na uslužnom području 5. Tako bi  ukupnom budućem temeljnom kapitalu Virkoma d.o.o., Grad Slatina trebao  sudjelovati sa svega 20.12 posto udjela, Komrad d.o.o. će se kao dosadašnja tvrtka ukinuti što će u konačnici zasigurno značiti lošiju opskrbu i višu cijenu vode za građane nakon usklađenja.

Ustavni sud privremeno obustavio Uredbu

Združena akcija gradonačelnika i načelnika s područja cijele Hrvatske koji su podnijeli tužbu je urodila plodom. Naime, Ustavni sud je na sjednici održanoj 29. ožujka 2022., donio i rješenje kojim je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Uredbe o uslužnim područjima.

– Ustavni sud će u nastavku procesa pokrenuti postupak i razmotriti naše argumente, a do tada je okrupnjavanje vodouslužnih područja stopirano,kazao je gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić nakon pristigle spomenute odluke Ustavnog suda te istaknuo kako je ovo tek prvi korak u pravnoj borbi, piše Grad Slatina.

– Okrupnjavanje vodoopskrbnih sustava nije rješenje za vodno gospodarstvo što je već vidljivo iz primjera ViO-a Zagreb koji već dugo upravlja ogromnim područjem uz poražavajuće rezultate, a sve se to onda prelama preko leđa građana. Vjerujem da će i konačno rješenje Ustavnog suda biti u našu korist te ćemo i nadalje posredstvom domaće tvrtke, u svojoj lokalnoj zajednici, gospodariti vodoopskrbnim sustavom na slatinskom području. Na taj način bi sačuvali brojna radna mjesta te zaštitili građane od lošije opskrbe i znatnijeg porasta cijena vode i vodnih usluga na širem slatinskom području, rekao je gradonačelnik Ostrošić.