Ulazak u tunel bez 'sljepoće': Ovo je tehnologija koja mijenja vožnju na hrvatskim cestama

O tunelima se najčešće govori kroz njihovu gradnju, duljinu i tehničke karakteristike, dok se rasvjeta gotovo uvijek zanemaruje. A upravo ona ima ključnu ulogu u sigurnosti vožnje, posebno pri velikim brzinama. Kolika je razlika između stare i moderne tunelske rasvjete najbolje pokazuje primjer s brze ceste između Omiša i Splita.

Kada se govori o tunelima, najčešće se spominju njihova izgradnja, ‘krtice’ koje ih buše, visoki portali, duljina i dimenzije. O rasvjeti se, međutim, rijetko govori, iako ona ima presudnu ulogu u sigurnosti prometa. Većina hrvatskih tunela još uvijek koristi rasvjetu staru dvadeset i više godina, no posljednjih godina dio njih, osobito na autocestama, prolazi kroz opsežnu modernizaciju.

Koliko razlika u rasvjeti znači u stvarnim uvjetima vožnje pokazao je Zoran Samardžić, direktor tvrtke Elos, vodeće hrvatske kompanije za projektiranje, dizajniranje i izvođenje svjetlotehničkih rješenja. Na svom LinkedIn profilu opisao je osobno iskustvo vožnje kroz tunel čiju je rasvjetu njegova tvrtka ugradila prošle godine.

– Prije tri tjedna vozio sam kroz tunel koji smo instalirali prošle godine i nisam se uopće morao naprezati da bi mi se oko prilagodilo tami. To je bila odlična vijest jer je upravo u tome cijela poanta tunelske rasvjete, napisao je Samardžić. Usporedio je taj osjećaj s ulaskom iz sunčanog balkona u tamnu sobu, kada ste prvih nekoliko sekundi gotovo slijepi. Kada se tome doda brzina od 80 kilometara na sat i činjenica da se iza vas također kreću vozila istom brzinom, jasno je koliko takva situacija može biti opasna.

Što se zapravo događa?

Samardžić pojašnjava kako za sunčanog dana rasvijetljenost kolnika može doseći i do 100.000 luksa, zbog čega ljudskom oku treba nekoliko sekundi da se prilagodi znatno tamnijim uvjetima u tunelu. Ako tunel nije pravilno osvijetljen, vozač prvih nekoliko sekundi praktički gleda u mrak, dok se zjenice pokušavaju prilagoditi. U tom razdoblju oslanja se gotovo isključivo na stop-svjetla vozila ispred sebe.

Rješenje ovog problema primijenjeno je na cesti između Omiša i Splita, gdje se jedan za drugim nalaze tri tunela. U njima je ugrađen sustav Philips TunneLogic tvrtke Signify, čiji je osnovni princip da sustav “vidi” isto što i ljudsko oko. Za to se koriste fotometri koji simuliraju ljudsku percepciju svjetla te, na temelju prikupljenih podataka, automatski i kontinuirano prilagođavaju razinu rasvjete unutar tunela. Time se ulazak u tunel čini ugodnim i sigurnim, bez obzira na trenutačne vremenske i svjetlosne uvjete.

Cijelim sustavom upravlja se putem SCADA sustava, koji omogućuje nadzor rasvjete u realnom vremenu – od razine osvijetljenosti i potrošnje energije do radnih sati pojedinih svjetiljki. Vozači toga nisu svjesni, ali upravo zahvaljujući fotometrima, DALI protokolu i složenim algoritmima, kroz tunel prolaze bez naprezanja i s osjećajem sigurnosti.

Obnovljena rasvjeta na autocesti

Dobar primjer obnove rasvjete je i autocesta Zagreb – Macelj. Danas je jedna od rijetkih u Europi koja je u cijelosti opremljena LED rasvjetom. Uprava AZM-a završila je veliki projekt zamjene stare tunelske rasvjete, u sklopu kojeg je u šest tunela ugrađeno ukupno 1.643 LED svjetiljke. Radovi su trajali od siječnja do prosinca 2024. godine, a vrijednost projekta iznosila je oko 4,7 milijuna eura. Zamjena je bila nužna jer je prethodni sustav, postavljen još 2007. godine, bio u lošem tehničkom stanju.

Nova rasvjeta donijela je znatno višu razinu sigurnosti za vozače, ali i velike energetske uštede, potrošnja električne energije smanjena je za oko 80 posto. Uz to, smanjeni su i troškovi održavanja zahvaljujući dugom vijeku trajanja LED tehnologije. Paralelno s rasvjetom, AZM je započeo i obnovu unutarnjih obloga tunela, uključujući bojanje tunela Vidovci i Đurmanec.

Uštede ostvarene ovim projektom omogućile su pokretanje novog velikog ulaganja, ugradnju fotonaponskih elektrana duž cijele autoceste. Planirana je instalacija oko 4.400 solarnih modula, čime bi prometnica postala energetski samoodrživa. Očekivana godišnja ušteda iznosi oko 300 tisuća eura, odnosno 6,8 milijuna eura u razdoblju od 25 godina. Time se AZM po ulaganjima u održavanje autocesta svrstava odmah iza austrijskog ASFINAG-a, ispred HAC-a, BINA Istre i slovenskog DARS-a.