Kontroverzni bečki projekt izvađen iz ladice: Zeleno svjetlo za novi tunel ispod Dunava i važnog nacionalnog parka

Austrijanci su dali ‘zeleno svjetlo’ za izgradnju kontroverznog Lobautunela. Riječ je o dijelu šireg projekta izgradnje bečke obilaznice S1, u čijoj bi se drugoj fazi gradio i tunel vrijedan više milijardi eura. Projekt je izazvao brojne rasprave jer bi tunel prolazio ispod rijeke Dunav, ali i kroz područje Nacionalnog parka Lobau, koji je ujedno i važno močvarno stanište. Upravo zbog toga dio javnosti protivi se projektu iz ekoloških razloga, dok drugi ističu visoke troškove kao glavni problem.

Austrija je gotovo pa naša susjedna država. Od Zagreba do Beča potrebno je tek četiri sata vožnje, a u Austriji živi velik broj hrvatskih iseljenika. Brojni Hrvati Austriju biraju i kao omiljeno odredište za odmor, posebice za skijanje i zimovanje. Upravo zato, infrastrukturni projekti u toj zemlji zanimljivi su i hrvatskoj javnosti, osobito kada je riječ o projektu koji je bio u ‘ladici’, a sada ponovno oživljava.

Naime, austrijsko Ministarstvo prometa planira nastavak izgradnje Lobautunela, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Beču. Tunel dug 8,2 kilometra trebao bi prolaziti ispod rijeke Dunav na jugoistoku grada. Njegova je svrha rasteretiti prometne gužve i preusmjeriti kamionski promet iz središta Beča, čime bi se poboljšala sigurnost, smanjilo zagađenje zraka i povećala protočnost prometa.

Izgradnja tunela dio je šireg projekta bečke obilaznice S1, ukupne duljine 19 kilometara, koja uključuje i 8,3 kilometra podzemne dionice. Poveznica Seestadt Aspern omogućit će bolje povezivanje istočnog Beča i okolnih regija s autocestom S1. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 2,7 milijardi eura, a radovi će se odvijati u dvije faze, piše kroativ.at.

Dvije faze projekta

Lobautunel bi trebao prolaziti 60 metara ispod istoimenog Nacionalnog parka Lobau, močvarnog područja od 2.300 hektara, dijela UNESCO-ova rezervata biosfere Donau-Auen. Ministarstvo tvrdi da će park ostati netaknut, dok ekološke organizacije upozoravaju na moguće poremećaje u ekosustavu i povećanje emisija CO₂. Projekt je zamišljen kao ključni element sjeveroistočne bečke obilaznice, čime bi se znatno smanjilo prometno opterećenje gradskih prometnica.

Prva faza odnosi se na dionicu Groß-Enzersdorf – Süßenbrunn, dugu 10,8 kilometara. Obuhvatit će devet mostova, pet zelenih mostova i dva glavna raskrižja. Povezat će gradski dio Seestadt Aspern s autocestom S1 putem tzv. S1-Spange. Izgradnja bi trebala započeti u proljeće 2026. godine, a trajat će oko šest godina. Procijenjeni trošak iznosi 500 milijuna eura. Ova faza trebala bi rasteretiti promet u bečkim četvrtima Essling, Aspern i Breitenlee, kao i u okolnim naseljima Raasdorf i Groß-Enzersdorf, čime bi se poboljšala kvaliteta života za oko 100.000 stanovnika. Sve potrebne dozvole za početak radova već su odobrene.

Druga faza obuhvaća tunelsku dionicu Schwechat – Groß-Enzersdorf, dugu 8,3 kilometra. Planirana je izgradnja dviju cijevi, svaka s po dvije trake i suvremenim sigurnosnim sustavima. Tunel će prolaziti ispod Dunava i Nacionalnog parka Lobau, pri čemu će, prema planu, park ostati zaštićen. Procjenjuje se da će radovi započeti 2030. godine, trajati oko deset godina i stajati oko 2,2 milijarde eura. Postupci izdavanja dozvola za ovu fazu još su u tijeku.

Kontroverze i podijeljena mišljenja

Projekt Lobautunela ima dugu i složenu povijest. Ideja je prvi put predstavljena još 2001. godine, no kroz dva desetljeća suočavala se s brojnim pravnim, političkim i ekološkim preprekama, uključujući postupke pred Europskim sudom pravde. Godine 2021. projekt je privremeno zaustavljen zbog protivljenja Zelene stranke i okolišnih organizacija. Međutim, nova politička postava na čelu s ministrom Peterom Hankeom (SPÖ) ponovno ga je uključila u planove izgradnje, smatrajući ga nužnim za prometni razvoj austrijske prijestolnice.

Dok zagovornici ističu da će Lobautunel dugoročno rasteretiti promet, smanjiti emisije iz gužvi i potaknuti gospodarstvo te zapošljavanje, protivnici upozoravaju na ekološke rizike i neizvjesne financijske troškove. Strahuje se da bi radovi mogli poremetiti osjetljivi močvarni ekosustav i dugoročno povećati emisije CO₂, unatoč naprednim tehnologijama planiranim za izgradnju.

Osim prometnih i okolišnih aspekata, projekt ima i urbanističku dimenziju. Izgradnja tako velikog infrastrukturnog sustava zahtijevat će pažljivo planiranje kako bi se minimalizirao utjecaj na lokalne zajednice, poljoprivredna zemljišta i rekreativne zone. Ministarstvo naglašava da će se posebna pažnja posvetiti nadzoru radova i poštivanju okolišnih standarda.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.