Od granice prema Zagrebu gradi se brza cesta, ali kada će biti gotova znaju samo arheolozi

Od graničnog prijelaza s Mađarskom u smjeru Zagreba gradi se nova brza cesta u nekoliko etapa. Posao ne prestaje, ali će najnoviji dio krenuti nešto kasnije od očekivanog. Pomak na trasi Bjelovar-Virovitica nameću arheološka istraživanja koja su uobičajena praksa u cestogradnji. Hrvatske ceste osigurale su skoro milijun eura za proučavanje srednjovjekovnih i prapovijesnih nalazišta, a otvaranje gradilišta odgađa se za oko tri mjeseca.

Državna cesta DC12 jedan je od vrlo važnih cestovnih projekata koji bi trebali povezati gradove na putanji od državne granice s Mađarskom sa Zagrebom te znatno skratiti put do glavnog grada. Cesta bi vodila od Terezinog Polja (granice), preko Virovitice i Bjelovara, do čvora Vrbovec II, gdje bi bio spoj s drugom državnom cestom D10. Neki radovi stalno su u tijeku, no sada dolazi do malog pomaka prije povezivanja dva glavna grada na novoj trasi.

Brži put do Zagreba

U 2023. godini, objavljen je Poziv za sufinanciranje izgradnje nove brze ceste od granice u smjeru Zagreba, a odnosio se na poddionicu od čvora Bjelovar, preko čvora Bulinec, do čvora Velika Pisanica. Za taj dio osigurano je 82,42 milijuna eura – većinski iz EU, ali dijelom i iz državne blagajne.

Radi se o trasi Terezino Polje-Virovitica-Bjelovac, koja će ubrzati put do Zagreba. Na trasi, čvor Virovitica pri kraju je izvedbe čeka na nastavak ceste Virovitica-Špišić Bukovica koja bi trebala biti završena ove godine. Iz Županije su u svibnju izvijestili kako bi cijela ta dionica trebala biti završena do sredine iduće godine. Čvor je gradio Osijek-Koteks, a trasu koja se nadovezuje na čvorište zajednički rade Colas Hrvatska i Geotehnika.

Nadalje, od Špišić Bukovice do Bjelovara nastavak se gradi u etapama. Posao je podijeljen od Bjelovara do Bulinca te od Bulinca preko Velike Pisanice do Špišić Bukovice, a sve dionice trebale bi biti makar u izgradnji do 2026., najkasnije 2027. godine. Na trasi između Bjelovara i Virovitice, između Bjelovara i Bulinca bageri su trebali stići ljetos, no početak radova malo se odgađa – evo i zašto.

Nema bez arheologa

Na predmetnoj dionici, najavio je prije tri mjeseca ministar Butković, raspiruje se natječaj za nastavak izgradnje, no sada je poznato da se dolazak teške mehanizacije na teren pomiče zbog arheoloških istraživanja. Nakon što je ustanovljeno postojanje srednjovjekovnih i prapovijesnih ostataka duž dionice duge 9,36 kilometara, Hrvatske ceste provodit će standardna arheološka istraživanja, piše klikni.hr.

Za tu uobičajenu proceduru, Hrvatske ceste osigurale su 900 tisuća eura, što je za uobičajeni iznos za takav posao. Takva istraživanja, dakle, dio su prakse koja se u Hrvatskom provodi temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zakonski je propisano da se arheološki mora istražiti područje na kojemu se nalaze ili očekuju arheološki nalazi, prije početka građenja.

Slična istraživanja provedena su na svim velikim infrastrukturnim projektima, uključujući autoceste Zagreb-Sisak, A5 Beli Manastir-Osijek te druge dionice, tako da će se radovi nakon njih normalno nastaviti. Ovdje pročitajte više o novoj magistrali na kontinentu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.