Nakon Zagreba i sjever dobiva mega obilaznicu! Zbogom rampama i novi nadvožnjaci

Koprivnica će dobiti novu obilaznicu dugu oko 25 kilometara, koja će znatno rasteretiti gradski promet. Hrvatske ceste raspisale su natječaj vrijedan 960.000 eura za izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole. Obilaznica će biti dio dvaju koridora brzih cesta, a uključivat će i četiri nadvožnjaka preko željezničkih pruga. Planira se gradnja u dvije faze – prvo kao dvotračna cesta, a zatim kao punoprofilna brza cesta s većim kapacitetom i sigurnošću.

U Hrvatskoj se 2025. godine gradi i obnavlja velik broj prometnica. Nakon što smo objavili kako će se uskoro izraditi studijska dokumentacija za novu zagrebačku obilaznicu dugu 95 kilometara, sada stiže još jedna slična vijest, ali malo sjevernije. Naime, Hrvatske ceste raspisale su javni natječaj u vrijednosti od 960.000 eura za izradu idejnih projekata s ishođenjem lokacijske dozvole za obilaznicu Koprivnice, duljine 25 kilometara.

Obilaznica se, prema idejnom rješenju izrađenom od tvrtke Promel projekt u lipnju 2020. godine, planira kao dio dvaju koridora brzih cesta: Podravske brze ceste koja se proteže od granice s Republikom Slovenijom preko Varaždina, Virovitice i Osijeka do Iloka, te brze ceste koja povezuje Vrbovec, Križevce, Koprivnicu i Golu. Na području Koprivničko-križevačke županije, kroz grad Koprivnicu prolaze državne ceste D2, D41 i D20 koje čine osnovu cestovne mreže.

Prolazak cesta D2 i D41 kroz izgrađeno građevinsko područje, uz velik broj priključaka i veliko prometno opterećenje, kako tranzitnog tako i lokalnog prometa, negativno utječe na sigurnost prometa i kvalitetu života stanovnika uz te prometnice. Kao rješenje predviđena je izgradnja obilaznice koja bi započinjala na D2 kod mjesta Rasinja, prolazila sjeverno od grada i ponovno se spajala na D2 kod mjesta Štaglinec. Time bi se sav tranzitni promet u smjeru istok–zapad usmjerio na obilaznicu, dok bi promet u smjeru sjever-jug koristio D2 od raskrižja s D41 (kod željezničke pruge) do raskrižja s obilaznicom i dalje nastavljao obilaznicom prema sjeveru.

Postojeće stanje

Državna cesta D2 predstavlja najvažniju prometnicu podravskog koridora, a dionica od Rasinje do Koprivnice temeljito je obnovljena 2008. godine kroz program ‘Betterment’. Tada su obnovljeni gornji i donji ustroj ceste, ispravljena geometrija trase i rekonstruirani objekti. Cesta je proširena na širinu od 6,6 metara uključujući rubne trake, te je izgrađena biciklističko-pješačka infrastruktura kroz naselja. Sustav odvodnje u naseljima riješen je putem slivnika i kolektora, a izvan naselja otvorenim jarcima.

Od raskrižja s D41 prema Križevcima, D2 prolazi izvan naselja bez prateće biciklističke ili pješačke infrastrukture, s odvodnjom putem otvorenih jaraka. Cesta D41, od raskrižja s D2 na istoku Koprivnice, prolazi kroz gradsko područje s uređenim sustavima odvodnje i biciklističko-pješačkim stazama. Dionica prema Peterancu ima oštećen kolnik i nedostatak sustava odvodnje.

Cesta D20 se od raskrižja s D2 usmjerava sjeveroistočno prema poslovnoj zoni ‘Danica’, križa željezničku prugu R202 izvan razine te se dalje usmjerava prema naselju Đelekovec. U naselju je izgrađena biciklističko-pješačka infrastruktura. Sustav odvodnje u poslovnoj zoni riješen je zatvorenim sustavom, dok je u ostatku trase riješen otvorenim jarcima.

Tri željeznička pravca

Kroz zonu zahvata prolaze tri željeznička pravca: M201 (Botovo – Koprivnica – Dugo Selo), R202 (Varaždin – Osijek) te pruga Koprivnica – Kotoriba – granica s Mađarskom, kao i spojna pruga između M201 i R202. Prve dvije pruge čine okosnicu željezničkog sustava Republike Hrvatske. U gradu Koprivnici nalazi se njihovo križanje, a željeznička stanica ima važnu ulogu u regionalnom i državnom prometu.

Razvojnim planovima predviđena je dogradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg na pruzi M201, za brzinu od 160 km/h. Na pruzi R202 planira se također drugi kolosijek radi razvoja prigradskog prometa između Varaždina i Koprivnice.

Trasa obilaznice križa željezničku infrastrukturu na četiri lokacije – Rasinja, Koprivnički Ivanec, Peteranec i Štaglinec, pri čemu su predviđeni nadvožnjaci. Sukladno zakonskim regulativama, sva križanja međunarodnih pruga s državnim i županijskim cestama moraju biti izvan razine. Prema analizi i prometnoj prognozi idejnog rješenja, očekuje se da će 2035. godine obilaznicom prometovati oko 2.750 vozila dnevno, uz udio teretnih vozila od 14 posto.

Trasa obilaznice

Obilaznica Koprivnice projektirana je kao jedan zahvat, koji se sastoji od dva segmenta. Jedan segment je Podravska brza cesta, od čvora Rasinja do čvora Koprivnica, a drugi brza cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica – Gola, od čvora Koprivnica jug do čvora Koprivnica.

Projektna brzina iznosi 100 km/h, a svi tehnički elementi definirani su sukladno Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s aspekta sigurnosti prometa. Trasa se nalazi u ravničarskom području.

Prostorno-planska dokumentacija

Zahvat se nalazi u obuhvatu sljedećih prostornih planova: prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, prostorni plan uređenja Grada Koprivnice te prostorni planovi općina Rasinja, Koprivnički Ivanec, Peteranec i Koprivnički Bregi. Zbog razlika u vremenu izrade prostornih planova, moguća su odstupanja u nazivlju prometnica u odnosu na važeće odluke o razvrstavanju.

Za predmetnu dionicu izrađeno je idejno rješenje za obilaznicu Koprivnice, kao dio Podravske brze ceste i dijela brze ceste Vrbovec-Gola, koje je izradio Promel projekt u lipnju 2020. godine. Također je izrađena Studija o utjecaju na okoliš, izrađena od tvrtke Oikon u ožujku 2023. godine, te je 16. veljače 2024. ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Uvid u svu dokumentaciju moguć je u prostorijama Hrvatskih cesta, u Sektoru za pripremu, građenje i rekonstrukciju u Zagrebu, uz prethodnu najavu i dogovor.

Projektne faze

Obilaznica je planirana u dvije faze. U prvoj fazi predviđena je izgradnja jednokolničke dvotračne brze ceste s raskrižjima u razini i dozvoljenom brzinom od 80 km/h. Druga faza predviđa izgradnju brze ceste s čvorovima izvan razine i maksimalnom brzinom od 100 km/h.

Na temelju dostupne dokumentacije, pregleda terena, prostorno-planske dokumentacije i u dogovoru s naručiteljem, potrebno je planirati trasu u fazama, uključujući i definiranje zasebnih građevinskih dozvola koje omogućuju izvođenje oba segmenta istovremeno. U fazi varijantiranja idejnog projekta, potrebno je prikazati više opcija povezivanja s postojećom prometnom mrežom te ishoditi potvrdu o usklađenosti s prostornim planovima.

Projekti zaštite i prelaganja infrastrukture (npr. elektroenergetske i komunikacijske) moraju biti grupirani u zasebne građevinske dozvole, u skladu s posebnim uvjetima vlasnika infrastrukture i fazama građenja. Rok za završetak usluga je 14 mjeseci od dana uvođenja u posao, sukladno vremenskom planu koji projektant mora dostaviti u roku od pet dana od dana obavijesti naručitelja o početku radova. Svaki ponuditelj, na temelju stručne analize, raspoložive dokumentacije, uvida u teren te vlastitog iskustva, treba procijeniti obujam projektiranja i ponuditi realnu cijenu izrade projekta, opisano je u tehničkoj dokumentaciji.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.