Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 20 h 12.11.2026

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Društveni centar Rojc, smješten u središtu Pule, u blizini parka Montezaro, nosi ime po narodnom heroju Karlu Rojcu, borcu iz Drugog svjetskog rata. Ova monumentalna zgrada, jedna od najvećih i najprepoznatljivijih u Puli, uskoro ulazi u dugo očekivanu fazu obnove.
Nakon što je u ožujku raspisan natječaj za izvođača radova ukupne vrijednosti 4,74 milijuna eura, iz Grada Pule sada potvrđuju da je odabran izvođač. U postupku javne nabave, kao ekonomski najpovoljniji ponuditelj odabrano je zagrebačko poduzeće Hidro Eko Futura, s ponudom u iznosu od 4.308.950,00 eura bez PDV-a.
Zgrada Rojca, čija povijest seže više od 150 godina unatrag, kroz vrijeme je imala razne namjene. U sklopu nadolazećih radova, uz energetsku obnovu, predviđena je i ugradnja novog dizala nosivosti 600 kilograma, čime će se dodatno unaprijediti funkcionalnost prostora.
Zdanje, izgrađeno još krajem 19. stoljeća, 1870. godine, podignuto je za Austro-ugarske monarhije, a prva namjena objekta bila je ona vojne škole. Tu namjenu centar je zadržao kroz različita društvena uređenja, točnije, za vrijeme Monarhije, Italije pa onda i Jugoslavije, sve do 1976. godine, o čemu smo pisali ovdje.

Iste godine, zgrada kreće biti korištena kao vojarna, a 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija koja je koristila prostore zgrade, napušta ih. Zgrada tako početkom 1990-ih godina postaje utočište ratnim izbjeglicama, a potom kasnih devedesetih, nakon što ju izbjeglice napuštaju, u Rojc ulaze prvi squatteri i organizacije civilnog društva.
To razdoblje označava i početak korištenja velebnog zdanja na način koji se nastavlja do danas. Vrlo brzo, Grad Pula odlučuje formalizirati novonastalu situaciju pa se 1999. potpisuju prvi ugovori o korištenju prostora Rojca, navedeno je na stranici Društvenog centra.

DC Rojc | foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Projekt obnove zgrade Društvenog centra Karlo Rojc u Puli usmjeren je na poboljšanje energetske učinkovitosti te smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Nevjerojatno zvuči da zgrada ima površinu od 17.413,37 kvadrata i prostire se kroz suteren, prizemlje i šest katova. U vlasništvu je Grada Pule i koristi se za razne udruge i zajedničke prostore. Unatoč svojim povijesnim vrijednostima, postojeći energetski pregled pokazuje neusklađenost zgrade s propisima o energetskoj učinkovitosti. Vanjski zidovi zgrade nisu izolirani, a koristi se električna energija za grijanje i hlađenje putem klima uređaja i električnih grijalica. Također, topla voda se priprema pomoću električnih bojlera.
Građevinski materijali korišteni za izgradnju uključuju pune cigle, kamen, beton i armiranobetonske ploče, dok je stolarija djelomično zamijenjena PVC prozorima s dvostrukim staklom. Međutim, preostala stolarija i vrata još uvijek su drveni, čime se smanjuje energetska učinkovitost zgrade. Uz to, zgrada nije optimizirana za smanjenje energetske potrošnje i emisije stakleničkih plinova.

Na temelju tih uočenih nedostataka, projekt predlaže niz mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. Ključne mjere uključuju ugradnju dodatnih toplinskih izolacija na vanjske zidove, što bi smanjilo gubitke topline, kao i modernizaciju sustava grijanja i hlađenja kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivije opcije, poput sustava koji koristi obnovljive izvore energije.
Također, predlaže se ugradnja energetski učinkovitijih prozora i vrata, koji će dodatno poboljšati toplinsku zaštitu zgrade. Osim toga, projekt predviđa implementaciju sustava za iskorištavanje sunčeve energije putem fotonaponskih panela na krovu, čime bi se smanjila ovisnost o električnoj energiji iz fosilnih izvora. Cilj je stvoriti energetski učinkovitiju, održivu i ekološki prihvatljivu zgradu koja će služiti kao model za buduće projekte obnove u urbanim sredinama.

Društveni centar Rojc | foto: Bauštela.hr
Obnovljena zgrada projektirana je prema načelima održivosti okoliša, smanjujući negativne utjecaje na okoliš izborom ekoloških građevinskih materijala, učinkovite toplinske izolacije, stolarije i sustava grijanja. Ovim se poboljšavaju energetske performanse zgrade, smanjuje potrošnja energije, omogućava autonomija energije, financijska ušteda i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Postavljanjem parkirališta za bicikle potiče se održiva urbana mobilnost, smanjuje upotreba osobnih vozila, smanjuje zagađenje i buke, te povećava socijalna inkluzija stanovništva. Zgrada jamči visoku kvalitetu života i zdravlje svojih stanovnika, uključujući dobru kvalitetu zraka i vode, te zaštitu od elektromagnetskih polja i vlage.

Zelena infrastruktura u urbanim područjima doprinosi održivosti, očuvanju i obnovi prirodnih resursa, poboljšanju kvalitete zraka, vode i tla te smanjenju zagađenja. U gradskim područjima smanjuje se toplinski otok i potrošnja energije za hlađenje, a uvođenjem zelenih krovova i zidova ostvaruje se ušteda.
Na parceli investitora obnovit će se zelena površina, ukloniti suho drveće te posaditi voćke poput jabuka, šljiva, krušaka i višanja. Također, postavit će se fotonaponski moduli na ravni krov zgrade, čime će se omogućiti održivo snabdijevanje energijom putem sunčevih panela. Pula će dobiti zanimljivu zgradu u kojoj će biti objedinjene sve hitne službe. Više o tome pročitajte ovdje.

Društveni centar Rojc u Puli | foto: Bauštela.hr/Canva

stepenište u Rojcu | foto: Bauštela.hr
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 20 h 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 1 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 7 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 10 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 42 d 01.10.2026
Veliki zahvat na Jadranskoj magistrali: Kod poznatog stadiona gradi se novo T-raskrižje
Zahvat će obuhvatit više od 3.600 četvornih metara, a novo prometno rješenje trebalo bi spriječiti stvaranje prometnih čepova u sezoni.
06:15 1 h 13.11.2026
Beton će se uklanjati vodom pod tlakom od čak 2.500 bara, a u kolnik će se ugraditi posebna epoksidna rebra za ojačanje asfalta.
16:46 15 h 12.11.2026
Uređenje starog hotela 'prvi red do mora': Priča iz 1970-te dobiva novi epilog, otvaranje 2028.
Po svemu sudeći samo što nije krenula opsežna obnova hotela Aminess u Umagu koji je zatvoren od 2013. godine. Novi vlasnik otkriva velike planove.
16:38 15 h 12.11.2026
Pješaci i biciklisti na mjestu pruge bit će novost u zapadnom dijelu Grada. Vijest stiže odmah nakon 'raskida' posla na Greenwayju, potreban projekt.
16:38 15 h 12.11.2026
Vlasnici će biti pozvani na obilježavanje granica svojih katastarskih čestica, presudno je odazvati se i sudjelovati.
16:35 15 h 12.11.2026
Nakon odbijanja druge žalbe u drugom po redu postupku nabave za izvođača nove tramvajske pruge u Heinzelovoj, moglo bi se dočekati ugovaranje.
12:48 19 h 12.11.2026
HEP sprema obnovu podzemne hidroelektrane stare 70 godina: Do nje vodi tunel od gotovo 200 metara
U podzemnoj strojarnici sanirat će se zidovi i strop, a elektrana će raditi tijekom obnove.
10:36 21 h 12.11.2026
Ponekad je dovoljno prestati gledati samo dijagnozu i vidjeti dijete. Jakovljeva priča dokaz je toga
Jakov (13) svojim crtežima govori ono što ne može riječima. Njegovi su likovi oživjeli, snovi se ostvarili, a talent mu je donio Zlatnu kredu.
06:00 1 h 13.11.2026
Kolike će biti plaće učitelja u 2027.? Izračunali smo koliko im nudi Vlada, a koliko traže sindikati
Za sad ništa o dogovora o plaćama za 2027. Izračunali smo koliko bi učitelji mogli zarađivati prema Vladinoj ponudi i zahtjevima sindikata.
16:23 15 h 12.11.2026
HZMO upozorava građane: Provjerite ove podatke prije nego stigne nova godina
Središnji registar stanovništva bit će temelj za priznavanje raznih prava. HZMO poziva građane da provjere svoje podatke na vrijeme.
06:30 1 h 13.11.2026
Porez plaća 98.000 umirovljenika više nego lani: Sada su uplatili 20 milijuna eura
Više od pola milijuna umirovljenika s nestrpljenjem čeka ukidanje poreza na mirovine. Prosječno plaćaju oko 34 eura, ali neki će uštedjeti puno više.
16:29 15 h 12.11.2026